FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 23. svibnja 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

ZAGREB/BRUXELLES - Europska unija vjerojatno će biti u mogućnosti deblokirati oko 230 milijuna eura kako bi pokušala potaknuti ulaganja u strateške infrastrukturne projekte, objavilo je dansko predsjedništvo EU-a. O pokretanju te pilot faze projektnih obveznica postignut je dogovor između europskih vlada i Europskog parlamenta na sastanku održanom na marginama plenarne sjednice EP-a u Strasbourgu. Dogovor bi tijekom mjeseca trebale formalno odobriti zemlje članice EU-a, u srpnju Europski parlament, a očekuje se i rasprava europskih čelnika o toj temi na neformalnom summitu u srijedu navečer u Bruxellesu. Nakon što prijedlog formalno bude usvojen, njegova provedba mogla bi početi već u srpnju 2012. Ta bi pilot faza trebala omogućiti pokretanje 5 do 6 transeuropskih infrastrukturnih projekata u sektorima prometa, energije i telekomunikacija. Po planu, u sljedeće dvije godine iskoristilo bi se 230 milijuna eura iz europskog proračuna kojima bi se privuklo do 4,5 milijardi privatnog kapitala za velike infrastrukturne projekte, koji bi mogli imati multiplicirajući efekt na rast i zapošljavanje.

FRANKFURT - Ideju euroobveznica samu po sebi ne bi trebalo odbaciti, kazao je njemački povjerenik u Europskoj komisiji Guenther Oettinger u kontekstu pojačanih pritisaka na Njemačku da napokon odobri uvođenje takvog financijskog instrumenta. "Moj savjet svima koji sudjeluju u raspravi bio bi da ne odbacuju u principu zamisao o zajedničkim obveznicama eurozone“, rekao je Oettinger za poslovni dnevni list Handelsblatt u bilješkama objavljenima na dan održavanja neformalnog summita EU-a, na kojem će Francuska i druge zemlje vjerojatno pritisnuti Berlin da promijeni stajalište. Novi francuski predsjednik Francois Hollande zalaže se za izdavanje zajedničkih obveznica eurozone, odnosno za objedinjavanje dugova, u sklopu rješavanja dugotrajne dužničke krize. Upitan je samo tajming", drži Oettinger. Takve bi obveznice mogle biti "kamen temeljac" nove financijske arhitekture, dodao je. Uoči neformalnog europskog summita Njemačka je zaoštrila protivljenje takvom financijskom instrumentu.

ATENA - Planovi za izlazak Grčke iz eurozone "ne mogu se isključiti", rekao je bivši grčki premijer Lucas Papademos, upozoravajući da bi ta opcija mogla čak pogoditi zemlje izvan eurozone. "Premda nije vjerojatno da će se taj scenarij ostvariti i premda nije poželjan ni za Grčku niti za druge zemlje, ne mogu se isključiti pripreme za potencijalne posljedice izlaska Grčke iz eurozone", rekao je Papademos za The Wall Street Journal. Izlazak Grčke iz eurozone imao bi "katastrofalne" gospodarske posljedice, rekao je bivši čelnik Europske središnje banke (ECB), u prvom intervjuu od predaje vlasti prijelaznoj vladi prošli tjedan. Papademos je procijenio da bi cijena izlaska Grčke iz eurozone bila između 500 milijarda i bilijun eura, uključivo utjecaj na tržišne vrijednosti kompanija, druge zemlje i štetu realnom gospodarstvu. "Neke kalkulacije koje sam vidio sugeriraju da bi inflacija mogla narasti na 30 ili čak 50 posto...", rekao je. Grčka će 17. lipnja održati opće izbore, druge nakon 6. svibnja nakon kojih se nije uspjela formirati vlada. Europski čelnici upozorili su Grčku da ne može očekivati međunarodnu pomoć ako nova vlada odustane od reformi.

WASHINGTON - Dužnička kriza eurozone mogla bi naštetiti rastu zemalja u regiji istočne Azije, upozorila je Svjetska banka, predviđajući usporavanje gospodarskog rasta u cijeloj regiji i u njezinom najvećem gospodarstvu, onom kineskom. Ozbiljan poremećaj u eurozoni mogao bi naškoditi rastu i prigušiti potražnju za izvozom iz istočne Azije, tumače u Svjetskoj banci. Istočnoazijske zemlje moraju stoga povećati domaću potražnju kako bi uravnotežile svoja gospodarstva i održale rast, predlažu. Dodatna je prijetnja regiji i neočekivano snažno usporavanje kineskog gospodarskog rasta. "Usporavanje u Kini - na koju otpada 80 posto bruto domaćeg proizvoda zemalja u razvoju u istočnoj Aziji – pritišće rast u većem dijelu regije jer je Kina sve važnija izvozna destinacija i izvor inozemnih ulaganja", stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o regiji istočne Azije. Svjetska banka očekuje da će rast u istočnoazijskim zemljama usporiti u tekućoj godini na 7,6 posto, s prošlogodišnjih 8,2 posto.

BERLIN/ZAGREB - Njemačka namjerava na današnjoj aukciji 2-godišnjih obveznica prvi put ponuditi obveznice uz kuponsku kamatnu stopu od nula posto, budući da ulagači zbog zabrinutosti oko potencijalnog izlaska Grčke iz eurozone utočište traže u sigurnijoj imovini, prenose europski mediji. Berlin će tako danas ponuditi na prodaju dvogodišnje državne obveznice u iznosu do pet milijardi eura, uz nezapamćeno nisku kuponsku kamatu od nula posto, prema podacima njemačke središnje banke Bundesbank, piše u utorak londonski financijski dnevnik Financial Times (FT). Usporedbe radi, na prijašnjoj aukciji 2-godišnjih obveznica, održanoj 18. travnja, kuponska kamatna stopa iznosila je 0,25 posto, dodaje FT.

ATENA - Grčke banke očekuju u narednim danima 18 milijardi eura vrijednu novčanu injekciju iz europskog kriznog fonda, kazao je neimenovani bankarski izvor za AFP. Novac je sastavni dio 30 milijardi eura vrijednog paketa pomoći zahvaljujući kojem bi grčki zajmodavci trebali prebroditi značajan otpis grčkog državnog duga, ključan element drugog paketa pomoći za Grčku. Kao što je dogovoreno tim paketom, Grčka je prošlog mjeseca zaključila opsežnu zamjenu državnog duga u posjedu privatnih vjerovnika u iznosu gotovo 199 milijardi eura. Procjenjuje se da su zbog te zamjene grčke privatne banke izgubile oko 70 posto nominalne vrijednosti svojih portfelja grčkih državnih obveznica, pa im je sada hitno potrebna dokapitalizacija. Proces dokapitalizacije grčkih banaka trebao bi biti završen u rujnu.

BRUXELLES/ZAGREB - Europska središnja banka odbila je na zahtjev njemačkih parlamentarnih zastupnika poimence navesti banke kojima je u dva navrata odobrila ukupno 1.000 milijardi eura jeftinih trogodišnjih kredita, pišu u srijedu njemački mediji. Na aukcijama održanim u prosincu i veljači središnja monetarna institucija eurozone ubrizgala je u financijski sustav ogroman iznos kako bi odmrznula tržišta kredita i posredno ublažila pritisak na prinose zaduženih zemalja poput Španjolske. U ECB-u su 'odbijenicu' obrazložili monetarnopolitičkim obvezama, zaštitom financijske stabilnosti i komercijalnim interesima samih banaka. "Središnja banka smatra nužnim zadržati u tajnosti pojedine transakcije s drugim stranama", citira Financial Times Deutschland pisani odgovor ECB-a na odgovarajući upit zastupnika Zelenih u njemačkom parlamentu Gerharda Schicka. "To je važnije od interesa javnosti za te podatke, jer bi objava naškodila komercijalnim interesima banaka", dodaje se u priopćenju ECB-a.

PEKING - Lenovo, drugi po veličini proizvođač osobnih računala u svijetu, izvijestilo je o velikom rastu godišnje dobiti zahvaljujući snažnoj potražnji za njegovim proizvodima na domaćem kineskom tržištu. U poslovnoj godini do 31. ožujka Lenovo je ostvarilo dobit u visini 473 milijuna dolara, u usporedbi s 273 milijuna dolara ostvarenih u prethodnoj poslovnoj godini. Isporuke osobnih računala u zemlje širom svijeta porasle su 35 posto. Poduzeće se ipak sučeljava s izazovima jer se potrošači prebacuju sa stolnih na prijenosna računala, te na uređaje poput pametnih telefona i tablet računala. Problem je u prošloj godini bila i nestašica tvrdih diskova zbog poplava na Tajlandu. Kinesko je poduzeće prošle godine preteklo američki Dell i pozicioniralo se na drugom mjestu svjetske ljestvice po broju prodanih računala, odmah iza Hewlett Packarda.

LONDON - Cijene sirove nafte ponovo su pale u srijedu na međunarodnim tržištima, budući da su nade u sporazum Irana i Ujedinjenih naroda prigušile strah od većih poremećaja u opskrbi naftom, a dodatni je pritisak stvorila zabrinutost zbog dužničke krize u eurozoni i usporavanja kineskog gospodarstva. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu 1,27 dolara, na 107,14 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 96 centi nižoj cijeni od 90,89 dolara. Cijena je u Londonu pala s visokih 128,4 dolara početkom svibnja, te za 12,9 posto u ovom tromjesečju, što je njezin najveći tromjesečni pad od četvrtog tromjesečja 2008. Analitičari vjeruju da ima prostora za daljnje klizanje cijena nafte. "Čini se da Iranci omekšavaju svoja stajališta i da bi to moglo dovesti do slabljenja sankcija. Ako se to dogodi, cijene barela nafte bi se mogle spustiti ispod 100 dolara a Saudijska Arabija mogla bi početi razmišljati o smanjenju proizvodnje", rekao je Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. Saudijska Arabija najveći je svjetski izvoznik a priželjkuje cijenu nafte od oko 100 dolara.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak, nakon nesigurnog trgovanja, burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer novi makroekonomski podaci nisu bili dovoljno uvjerljivi da bi otklonili zabrinutost ulagača u vezi dužničke krize. Dow Jones indeks oslabio je 1 bod, ili 0,01 posto, na 12.502 boda, a Nasdaq indeks 0,29 posto, na 2.839 bodova. S&P 500 ojačao je, pak, 0,05 posto, na 1.315 bodova. Veći dio trgovanja indeksi su proveli u pozitivnom području, ponajviše zahvaljujući boljim nego što se očekivalo podacima o prodaji postojećih kuća u SAD-u.

TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok je tečaj eura ponovno zaronio ispod razine od 1,27 dolara, jer se ulagači plaše da bi izlazak Grčke iz eurozone naštetio cijelom tom bloku. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu oko 2 posto, a za toliko su pale i cijene dionica u Hong Kongu. Burzovni indeksi u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Singapuru pali su, pak, između 0,9 i 1,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 1,7 posto, nakon što je jučer ojačao 1,1 posto.

(Hina) xggoj ymkuz

An unhandled error has occurred. Reload 🗙