PRIŠTINA - Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak boravi u ponedjeljak u jednodnevnom posjetu Kosovu tijekom kojeg je s kosovskim ministrom okoliša i prostornog uređenja Dardanijem Gashijem i ostalim kosovskim dužnosnicima razgovarao o gospodarskoj suradnji dviju zemalja posebice u području infrastrukture, energetike i energetske učinkovitosti. "Hrvatska nije do sada dovoljno koristila potencijale ozbiljne suradnje s Kosovom posebno u gospodarskom smislu. Mislim da je danas vrijeme da se partneri nađu i sada je pitanje definiranja ozbiljnih partnerstva kako da jedan drugome pomognemo i u gospodarskom razvoju ali i u razvoju institucija", izjavio je hrvatski ministar graditeljstva i prostornog uređenja nakon razgovora s ministrom Gashijem. Vrdoljak je istaknuo kako se priprema nacrt ugovora o gospodarskoj suradnji Hrvatske i Kosova te da će biti potpisan za nekoliko tjedana u Zagrebu. Svoje današnje razgovore u Prištini ocijenio je vrlo korisnim rekavši da je sa svojim sugovornicima utvrdio osnove za potencijalnu suradnju i zajedničko partnerstvo na nizu tema. Hrvatski ministar sastao se u Prištini i s ministrom gospodarskog razvoja Besimom Beqajem, predstavnicima ministarstva infrastrukture, a primio ga je i kosovski premijer Hashim Thaci.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina treba pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi stabilizirala svoje javne financije i zainteresirana je za sklapanje novog stand-by aranžmana s tom institucijom, no o njegovu eventualnom zaključenju još valja pregovarati, izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda. Nakon razgovora s izaslanstvom MMF-a, predvođenog voditeljem misije za BiH Costasom Christouom, Bevanda je novinarima kazao kako su u MMF-u ocijenili zadovoljavajućom strukturu predloženog proračuna BiH za ovu godinu, što je dobra pretpostavka za daljnje razgovore. "Ako nema aranžmana s MMF-om, nema ni sredstava Europske komisije. Oba bi entiteta ostala u manjkovima", kazao je Bevanda. Pojasnio je kako bi Federaciji BiH u ovogodišnjem proračunu u tom slučaju nedostajalo oko 30, a Republici Srpskoj 15 milijuna eura. "Od onoga što dogovorimo u sljedeća dva tjedna ovisit će hoćemo li imati novi stand-by aranžman", konstatirao je Bevanda.
BRUXELLES/ZAGREB - Produbljivanje krize u eurozoni ugrožava integraciju jugoistočnih zemalja u zonu primjene jedinstvene europske valute, upozorio je u ponedjeljak u jednom intervjuu glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD). "Eurozona je i dalje smislen koncept za te zemlje. Njezin bi eventualni nestanak imao vrlo negativne posljedice za politički zamah u tim zemljama. Nadamo se da do izlaska Grčke iz eurozone neće doći, Grčka je važna kao trgovinski partner, važne su doznake njezinih radnika, kao i njezine bankovne veze u jugoistočnoj Europi", kazao je Erik Berglof u razgovoru za televizijsku postaju CNBC. Dodao je da za središnju i istočnu Europu veliku opasnost predstavlja raspad eurozone, koja se ne može u potpunosti isključiti. "Stvarna prijetnja bio bi raspad eurozone u cjelini. Posljedica po gospodarstvo bila bi recesija u eurozoni koja bi povukla za sobom središnju Europu, a mogle bi u određenoj mjeri stradati i trgovinske veze", kazao je Berglof.
LJUBLJANA - Maloprodajne cijene naftnih derivata u Sloveniji od ponedjeljka u 24 sata neznatno će se smanjiti pa će se bezolovni 95-oktanski benzin prodavati po 1,427 eura, a bezolovni 100-oktanski po 1,452 eura za litru. Drugo uzastopno smanjenje cijena u zadnja dva tjedna izazvano je padom cijena derivata na svjetskom tržištu. Ovaj put smanjenje cijena na slovenskim crpkama bit će minimalno, za 8 tisućinki eura za litru 95-oktanskog i 11 tisućinki eura za litru 100-oktanskog benzina, jer je vlada istodobno povećala trošarine za sve vrste derivata. Do manje korekcije maloprodajne cijene na niže od ponoći dolazi i kod dizel goriva, koje će se prodavati po 1,309 eura za litru i loživog ulja ulja, čija je cijena pala na 0,991 eura za litru, objavili su slovenski distributeri.
LONDON - Euro se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima oporavio prema dolaru nakon spuštanja na najniže razine u gotovo dvije godine, jer su ankete javnog mnijenja u Grčkoj pokazale da podršku dobivaju stranke koje zagovaraju međunarodne pakete pomoći. Euro je u takvim okolnostima nakratko ojačao za 0,7 posto, na 1,2595 dolara, odskočivši s najniže razine od srpnja 2010. od 1,2495 dolara, na koju se spustio u petak. Potom se stabilizirao na 1,2541 dolara, što znači da je na dnevnom dobitku od oko 0,2 posto. Jedinstvena europska valuta bila je na dobitku i prema švicarskom franku, te se njome trgovalo po 1,2030 franaka za euro, nakon što je čelnik švicarske središnje banke Thomas Jordan kazao da Švicarska priprema planove za hitne mjere, uključujući kontrole kapitala, za slučaj naglog pada eura. Dodao je i da će ustrajati na obrani tečaja od 1,2 franka za euro. U takvim okolnostima dolar je oslabio i 0,3 posto prema jenu, na 79,40 jena. "Ulagači su se pomalo iscrpili prodajama eura, budući da nema novih loših vijesti. Svjedočimo blagoj konsolidaciji nakon oštrog pada eura s 1,33 na oko 1,25 eura", sažima stanje na tržištima John Hardy, valutni strateg u banci Saxo.