ZAGREB - Španjolski premijer Mariano Rajoy pozvao je Europsku središnju banku (ECB) da raspoloživim instrumentima hitno pomogne sniziti vrtoglavo visoke troškove zaduživanja njegove zemlje, upozoravajući na velike probleme tamošnjih banaka, prenose europski mediji. "Moje je mišljenje da su svi napori važni i dobri i da ih moramo poduzeti kako bismo poboljšali gospodarstvo. Jedna stvar ipak je ključna: ako je državni dug neodrživ, onda imamo problem. Poštujem neovisnost ECB-a, no ovo mi se čini daleko važnijim od tema o budućnosti EU-a. Inzistiram na tome da je na ECB-u red da donese odluku koju je već donosio u prošlosti", kazao je Rajoy na odlasku s neformalnog summita EU-a. Aludirao je pritom na ECB-ov program otkupa obveznica i 1.000 milijardi eura vrijedne jeftine trogodišnje zajmove koji su posljednjih šest mjeseci pomogli sniziti španjolske i talijanske troškove zaduživanja. Troškovi zaduživanja Madrida posljednjih su tjedana ponovno dosegnuli rekordne razine, skočivši na 6,5 posto.
LONDON - Britanski energetski div British Petroleum objavio je u petak da zbog ekonomske neisplativosti odustaje od plinovoda Nabucco, čime je projekt izgubio vodećeg dobavljača. BP više ne smatra plinovod Nabucco opcijom za transport plina iz plinskog polja Shah Deniz Stage 2 u Azerbajdžanu, kazao je u petak Iain Conn, čelnik BP-a za preradu i prodaju. Shah Deniz trebao je biti glavni dobavljač plina za Nabucco i dostavljati oko 16 milijardi prostornih metara plina godišnje plinovodom dugim oko 4.000 kilometara, odnosno nešto više od polovice planiranog ukupnog kapaciteta od 30 milijardi prostornih metara godišnje. U BP su zaključili da bi plinovod bio napola prazan u neodređenom vremenskom razdoblju, što bi ga činilo ekonomski neisplativim. Europska komisija odbila se pomiriti s porazom, rekavši da ne odustaje od plinovoda, unatoč BP-ovom odustajanju. Čelnik britanskog poduzeća kazao je da BP i azerbajdžanska državna naftna grupa Socar sada proučavaju skraćenu verziju projekta Nabucco, takozvani "Nabucco West".
BRUXELLES - Europska unija prijavila je Argentinu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO-u) zbog uvoznih ograničenja, čime se dodatno zaoštrio sukob između dvije strane, potaknut argentinskom nacionalizacijom imovine španjolske naftne tvrtke Repsol. "Argentinska uvozna ograničenja krše međunarodne trgovinske zakone i moraju biti uklonjena", izjavio je europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht. Kazao je da je zabrinutost u vezi s tim ograničenjima iskazalo još 19 međunarodnih trgovinskih partnera. Ograničenja su uvedena "kako bi se pokušalo poduprijeti argentinsko gospodarstvo na račun Europe i ostalih gospodarstava u svjetskoj trgovinskoj obitelji", ustvrdio je europski povjerenik za trgovinu. Povjerenik EU-a naglasio je da najnoviji potez Bruxellesa nije povezan s argentinskom nacionalizacijom lokalne podružnice španjolske naftne tvrtke Repsol, ali je dodao da se "trgovinska i ulagačka klima u Argentini očito pogoršavaju".
ATENA - Grčku je u prvom tromjesečju posjetilo manje njemačkih, britanskih i ruskih turista, što je dovelo do pada prihoda od turizma za 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, priopćila je grčka središnja banka. Ukupni su prihodi u turizmu u razdoblju od siječnja do kraja ožujka iznosili 396 milijuna eura, pokazuju bančini podaci. Pritom su turisti u prosjeku trošili 405 eura po putovanju, 3,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pad je prigušio nade u jaku ovogodišnju turističku sezonu, koja bi pomogla gospodarstvu pogođenom petogodišnjom recesijom i rekordnom nezaposlenošću. Turizam je ključni sektor grčkog gospodarstva i na njega otpada petina grčkog BDP-a, vrijednog 215 milijardi eura. U 2011. pomogao je smanjiti grčki proračunski manjak na 9,8 posto BDP-a.
ZAGREB/BRUXELLES - Cijena električne energije u EU-u porasla je za 6,3 posto od druge polovice 2010. do druge polovice 2011., nakon što je godinu dana prije porasla za 5,6 posto, dok su cijene plina za kućanstva u istom razdoblju porasle za 12,6 posto, a godinu dana prije za 7,5 posto, objavio je u petak Eurostat. Električna energija u tom je razdoblju najviše poskupjela u Latviji (27 posto), na Cipru (19 posto), u Portugalu i Španjolskoj (13 posto) i Velikoj Britaniji (12 posto), a pojeftinila je jedino u Luksemburgu (pet posto). U Hrvatskoj, prosječna cijena struje u drugoj polovici 2011. bila je 11,5 eura za 100 kWh ili 85,7 kuna, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na godinu dana prije. Kada je riječ o cijenama plina, najveće poskupljenje zabilježeno je u Velikoj Britaniji (27 posto), Luksemburgu (22 posto) i Belgiji (21 posto). Prosječna cijena u EU bila je 6,4 eura po 100 kWh. Prosječna cijena plina u Hrvatskoj u drugoj polovici 2011. bila je 3,7 eura za 100 kWh ili 27,8 kuna, što je povećanje od 0,1 posto u odnosu na godinu dana prije, navodi Eurostat.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Nepopustljiva zabrinutost zbog mogućeg izlaska Grčke iz eurozone pritisnula je u petak europska tržišta dionica, nakon što je jedan belgijski čelnik upozorio kompanije i središnje banke da bi se trebale pripremiti za takav scenarij. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je tako 0,3 posto na 5.335 bodova, dok je indeks Frankfurtske burze DAX porastao blagih 0,1 posto i iznosio je 6.320 bodova. Pariški CAC bio je pak u minusu 0,4 posto, spustivši se na 3.026 bodova. "Europa je u recesiji, Kina usporava, kao i Sjedinjene Države", rekao je Michel Juvet iz švicarske banke Bordier & Cie. U petak su tako pojeftinile mnoge dionice koje su u protekla dva dana dobile na vrijednosti. Tako su rudarske kompanije Xstrata, Randgold Resources i Vedanta Resources izgubile na vrijednosti od 1,4 do 2,2 posto. Cijene dionica kompanije Fresnillo oslabile su 2,4 posto. Od banaka, cijene dionica Lloyds Banking Group pale su 1,9 posto, a Royal Bank of Scotland Groupa za 1,2 posto.
LODNON/NEW YORK - Euro je u petak na međunarodnim tržištima nakratko zabilježio novu najnižu razinu u 22 mjeseca prema dolaru, pogođen novim upozorenjima iz Španjolske da joj hitno treba pomoć u refinanciranju dospjelih dugova. Euro se tako nakratko spustio ispod 1,25 dolara na trgovinskoj platformi EBS, da bi se potom stabilizirao na 1,2537 dolara, na manjem dnevnom dobitku od 0,01 posto. Time se zasad drži iznad 1,25155 dolara, najniže razine od srpnja 2010. godine, na koju se spustio dan ranije. U takvom je okruženju dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema košarici međunarodnih valuta, ojačao na 82.411 bod, najvišu razinu od rujna 2010. Prema jenu se dolar zadržao na oko 79,51 jena. Eurom se pak trgovalo po 1,2015 švicarskih franaka, nakon što je dan ranije poskočio na 1,20769 franaka, najvišu razinu od sredine ožujka, nakon špekulacija da bi vlada u Bernu mogla uvesti poreze na depozite. Jedinstvena europska valuta od početka mjeseca oslabila je više od pet posto prema dolaru i na putu je da zabilježi četvrti uzastopni tjedan gubitaka.