BRUXELLES - Europska unija traži od Hrvatske da odlučno nastavi s reformskim programom kako bi smanjila strukturne slabosti i poboljšala konkurentnost, te je poziva da poboljša investicijsku klimu jačanjem učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, kaže se u nacrtu pripremnog dokumenta za sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, koji će se održati sljedeći tjedan u Bruxellesu. "EU traži od Hrvatske da odlučno nastavi sa svojim reformskim programom kako bi smanjila strukturne slabosti i poboljšala konkurentnost", kaže se u nacrtu stajališta EU-a za sastanak Vijeća koji će se održati 6. lipnja u Bruxellesu. Nacrt stajališta, u koji je Hina imala uvid, pripremila je radna skupina za proširenje, a ovaj bi ga tjedan trebao potvrditi Odbor stalnih predstavnika zemalja članica. U dokumentu se kaže da je globalna financijska i gospodarska kriza teško pogodila hrvatsko gospodarstvo 2009. od kada se stalno smanjuju gospodarske aktivnosti i bilježi pad BDP-a četvrtu godinu zaredom. "Program gospodarskog oporavka, koji je stvoren s ciljem stvaranja okruženja koje će podupirati održivi gospodarski rast, uključujući i stvaranje dinamičnijeg tržišta rada, nije dao željene rezultate. Zaposlenost nastavlja padati a izravne strane investicije gotovo su prestale. EU potiče Hrvatsku da aktivno provodi mjere uključene u program", kaže se u nacrtu dokumenta. Radi poticanja privatnih investicija EU poziva Hrvatsku da poboljša poslovno okruženje, posebice učinkovitost administrativnog i sudskog sustava, odlučivanje na razini lokalnih vlasti te odgovarajući regulatorni okvir primjenjiv u tim područjima. Traži se da što prije potpiše ugovor o privatizaciji Brodosplita i nađe rješenje za 3. maj i Brodotrogir.
BRUXELLES - Eurozona mora potaknuti rast gospodarstva i smanjiti dugove, ali i razmisliti o izravnoj dokapitalizaciji banaka posredstvom europskog kriznog fonda i o izdanju zajedničkih obveznica, poručila je u srijedu Europska komisija u godišnjim preporukama za gospodarstvo. U dokumentu o gospodarskoj strategiji za eurozonu, EK upozorava da treba prekinuti začarani krug međusobnog pozajmljivanja između slabih banaka i prezaduženih država. "Tješnje povezivanje članica eurozone na razini struktura nadzora i odgovarajućih praksi, prekograničnog upravljanja krizom i podjele tereta, u pravcu uspostave 'bankovne unije', bilo bi važna dopuna postojećoj strukturi europske gospodarske i monetarne unije", objavila je Komisija. "U skladu s time, može se predvidjeti i izravna dokapitalizacija banaka iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), kako bi se prekinula veza između banaka i država", kaže se nadalje u dokumentu EK. Trajni krizni fond ESM počinje s radom u srpnju, a kako sada stvari stoje, ne može izravno pozajmljivati bankama, već samo državama, čak ni kada je krajnji cilj zapravo dokapitalizacija banaka. Na konferenciji za novinstvo predsjednik EK Jose Manuel Barroso kazao je da bi tješnja integracija eurozone mogla uključiti i 'bankovnu uniju', zajednički fond za osiguranje bankovnih depozita i mehanizam financijske supervizije u eurozoni.
BRUXELLES - Francuska i Španjolska zabranile su industrijski izlov ugrožene plavoperajne tune budući da su njihovi ribari iskoristili dodijeljene kvote brže no što se očekivalo. Ribarice opremljene sofisticiranim uređajima, poput sonara, tako uspješno lociraju jata i love ribu u ogromne mreže da se kvota dodijeljena za cijelu sezonu može iscrpiti u samo 10 dana. Aktualna sezona počela je 16. svibnja, a traje do 14. lipnja. "Kvota dodijeljena dvjema zemljama za izlov mrežama plivaricama jučer je iskorištena. Obje su zemlje odlučile pozvati svoje brodove da se vrate u luke", objavila je u priopćenju Europska komisija. Devet francuskih i šest španjolskih brodova lovilo je zajedno, što znači da su njihove kvote brže ispunjene, izvijestili su iz Komisije. Izlov plavoperajne tune pomoću zamki, udica i osti i dalje je dozvoljen. Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune (ICCAT) odredila je za ovu godinu ukupnu kvotu za izlov plavoperajne tune od 12.900 tona. Kvota za EU iznosi 5.756 tona, od čega je najveća kvota pripala Španjolskoj, od 2.411 tona. Slijedi Italija s 1.787 tona i Francuska s 958 tona. Većina tune koju ulove ribarice iz Europske unije izvozi se u Japan.
LONDON/NEW YORK - Euro se u srijedu spustio nadomak najnižih razina prema dolaru u posljednje gotovo dvije godine, pogođen zabrinutostima da bi posrnule banke u Španjolskoj mogle potaknuti skok troškova zaduživanja te zemlje na neodržive razine i primorati ju da zatraži međunarodnu pomoć. Euro je tako oslabio prema dolaru oko 0,5 posto, na 1,2433 dolara, što je njegova najniža razina od prve polovine srpnja 2010. godine. Oslabio je i oko 1,4 posto prema jenu i njime se trgovalo po 97,99 jena, jer su ulagači pojačano ulagali u japansku valutu, koju percipiraju sigurnim utočištem za kapital u neizvjesnim vremenima. I dolar je u takvim okolnostima povećao gubitke prema jenu, oslabjevši za 0,7 posto, na 78,90 jena. Pritiske na jedinstvenu europsku valutu nakratko su tek ublažile preporuke Europske komisije da bi zona primjene jedinstvene valute trebala ići u smjeru izravne dokapitalizacije banaka uz pomoć trajnog fonda za spašavanja članica eurozone koje je zadesila kriza.