TOKIO - Međunarodna agencija za kreditne rejtinge Fitch u utorak je snizila rejting Japana za dugoročno zaduživanje u stranoj i lokalnoj valuti, uz negativnu prognozu, upozoravajući na visoke razine dugova te zemlje. Agencija Fitch snizila je tako rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti za dvije razine, na 'A+'. Snižen je i daleko važniji rejting za dugoročno zaduživanje u lokalnoj valuti, i to za jednu razinu, također A+'. Za oba rejtinga prognoza je negativna. Iz Fitcha su upozorili također na mogućnost daljnjih sniženja rejtinga ako vlada u Tokiju ne poduzme nove mjere fiskalne politike kako bi se stabilizirale državne financije i razina javnog duga, promatrana kao udio u (BDP-u. "Sniženje rejtinga i negativna prognoza odražava rastuće rizike za kreditni rejting Japana, proizišle iz visokog i rastućeg udjela japanskog javnog duga u odnosu na BDP", kazao je čelnik Fitcheva odjela za rejtinge država azijsko-pacifičke regije Andrew Colquhoun.
LUXEMBOURG - Porezna opterećenja u Europskoj uniji bilježe uzlazni trend, izvijestili su Europska komisija i europski statistički ured u najnovijoj publikaciji, izdvajajući posebno snažan rast prosječne stope PDV-a od 2008. Prosječna standardna stopa PDV-a u Europskoj uniji iznosila je krajem travnja ove godine 21 posto, u odnosu na 20,7 posto u 2011. Među pojedinim članicama EU-a, najvišu stopu PDV-a imala je na kraju travnja ove godine Mađarska, od 27 posto, a slijede Danska i Švedska, s po 25 posto. Najniža je pak stopa zabilježena u Luksemburgu, od 15 posto i na Cipru, od 17 posto. Prosječna stopa poreza na dohodak u najvišem poreznom razredu u EU također je porasla do kraja travnja u odnosu na 2011., i to na 38,1 posto, s prošlogodišnjih 37,5 posto. Ujedno je u ovoj godini dokončan dugogodišnji trend pada stopa korporativnih poreza u EU, uz blagi rast prosječne stope oporezivanja dobiti poduzeća do kraja travnja na 23,5 posto, s prošlogodišnjih 23,4 posto. Ukupni je udio poreza u BDP-u u EU relativno visok u usporedbi s ostatkom svijeta. U 2010. iznosio je 38,4 posto i ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu. Najveći su izvor poreznih prihoda u Europskoj uniji porezi na rad, na koje otpada gotovo polovina poreznih prihoda. Slijede porezi na potrošnju i, na posljednjem mjestu, porezi na kapital.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u srijedu navečer na neformalnoj radnoj večeri kako bi razgovarali o mjerama za gospodarski rast i zapošljavanje, akutnom pitanju krize u Grčkoj, te o situaciji u Španjolskoj. Službeno, na dnevnom redu su pripreme za sljedeći sastanak Europskog vijeća 28. i 29. lipnja, koji će biti posvećen gospodarskom rastu, ali pitanje Grčke je tema koja se ne može zaobići. U pismu koje je europskim čelnicima uputio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy kaže se da cilj ovoga neformalnog summita nije donijeti zaključke ili donijeti konkretne odluke, nego "se politički pripremiti za lipanjski sastanak na vrhu na najbolji mogući način". Neki od elemenata koji bi trebali biti dio lipanjskog paketa su projektne obveznice, dokapitalizacija Europske investicijske banke i učinkovitija uporaba 80 milijardi eura iz strukturnih fondova.
LJUBLJANA - Prema prognozi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), Slovenija može očekivati pad BDP-a od dva posto u ovoj i pad od 0,4 posto u idućoj godini. To je slabija najava od procjene o padu BDP-a u ovoj godini od 0,9 posto koji je u rebalansu ovogodišnjeg proračuna uzela u obzir slovenska vlada, te slabije od prognoze Europske komisije o padu slovenskog BDP-a od 1,4 posto u ovoj godini. Kao glavni razlog smanjivanja gospodarske aktivnosti u Sloveniji OECD navodi proces konsolidacije javnih financija koji utječe na javnu potrošnju, te potrebu smanjivanja velikih dugova banaka i poduzeća. Sloveniju OECD uz to upućuje na strukturne reforme na području tržišta rada i mirovinskog sustava.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u utorak temeljem nada da će političari poduzeti konkretne mjere kako bi suzbili rasplamsalu dužničku krizu u eurozoni, a potporu su pružili i kineski planovi za ulaganja u infrastrukturu radi poticanja gospodarskog rasta. Indeks Londonske burze FTSE ojačao je 1,2 posto na 5.366 bodova, a na istom je postotnom dobitku bio i pariški CAC, dosegnuvši 3.063 boda. Indeks Frankfurtske burze DAX dobio je na vrijedosti nešto skromnijih 0,9 posto i iznosio je 6.389 bodova. Cikličke dionice kao što su one rudarskih kompanija dobile su na vrijednosti, pa su dionice BHP Billitona, Anglo Americana, Eurasian Naturala i Antofagaste ojačale od 2,4 do 4,1 posto. Među vodećim su dobitnicima bile i dionice proizvođača automobila i automobilskih dijelova. Cijene dionica talijanskog Fiata i njemačkog proizvođača guma Continentala skočile su po 4,5 posto, dok je Renault ojačao 4,3 posto. Banke eurozone, koje su u zadnja dva mjeseca oslabile 35 posto, također su ojačale. Tako je Intesa SanPaolo ojačala dva posto, Credit Agricole 2,1 posto, BNP Paribas 2,2 posto, UniCredit 2,7 posto a Societe Generale 2,9 posto.
LONDON - Euro je utorak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima, budući da je splasnuo optimizam glede mogućeg većeg napretka na sutrašnjem summitu EU-a u pogledu rješavanja dužničke krize u eurozoni, a nastavljaju ga pritiskati i zabrinutosti za stanje u grčkoj politici i za španjolski bankarski sustav. Euro je tako oslabio prema dolaru za 0,5 posto, na 1,2752 dolara, no i dalje se drži iznad najniže razine u četiri mjeseca od 1,2642 dolara, na koju se spustio u petak. Dolar je u približno istom postotku bio na dobitku i prema jenu, te se njime trgovalo po 79,76 jena. Jen se pak našao pod pritiskom prema dolaru nakon što je međunarodna agencija za kreditne rejtinge Fitch danas snizila rejtinge Japanu, upozorivši na goleme razine javnog duga te zemlje. Prisutna je i dalje zabrinutost da bi Grčka mogla napustiti eurozonu nakon novih izbora sredinom lipnja, a glavobolje ulagačima zadaje i dalje posrnuli španjolski bankovni sektor. Institut međunarodnih financija procjenjuje da će španjolskim bankama za pokriće gubitaka po nenaplativim zajmovima trebati dodatnih 76 milijardi eura.