BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u srijedu u Bruxellesu da ne postoji dvojba između rasta i štednje, da je potrebno osigurati održiv rast koji ne gura zemlju u dužničku krizu te naći kompromis između između dva pristupa. "Hrvatska vlada se zauzima za model koji osigurava vidljiv i održiv rast, koji ne gura zemlju u dužničku krizu. Vidjeli smo da su mnoge zemlje stale sa zaduživanjem, ali je izostao rast, a bez rasta nema investicija. Istodobno, investitori traže financijsku stabilnost, nulte ili minimalne deficite, ali onda nema rasta i oni opet nisu zadovoljni. Tu imamo zatvoreni krug koji moramo otvoriti", rekao je Milanović po dolasku na sastanak europskih čelnika iz redova socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka. Upitan čijem je modelu skloniji, onome njemačke kancelarke Angele Merkel, koja više inzistira na štednji, ili onome novoga francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, koji traži da se osigura rast, Milanović je rekao da to ne "stavlja na osobnu razinu". "Nas jedino zanima održiv rast, novcem koji Europa ima i idejama koje mi imamo. Tu ćemo se uklopiti", rekao je Milanović. Na pitanje hoće li ustrajati na promjeni kolektivnih ugovora, premijer Milanović je rekao da očekuje razumne sugovornike o tome pitanju.
STRASBOURG - Europski parlament podržao je u srijedu velikom većinom glasova uvođenje poreza na financijske transakcije u nadi da će time uputiti "snažnu poruku" državama članicama EU-a koje se tomu protive. Cilj Rezolucija Europskog parlamenta, čije je mišljenje o tom pitanju samo savjetodavno, je da se uputi "snažna poruka Vijeću EU-a u trenutku održavanja neformalnog summita o rastu". Parlament, koji se za taj porez zauzima već dugo, odobrio je, uz određene izmjene, prijedlog Europske komisije iznesen u rujnu 2011. Prijedlog EK-a predviđa uvođenje poreza na financijske transakcije u cijeloj Uniji u iznosu od 0,1 posto za dionice i obveznice i 0,01 posto za ostale financijske proizvode. Mogao bi donijeti prihod od 57 milijarda eura uvede li ga se u cijeloj Uniji. Raspodjela tog novca nije još riješena. Rezolucija EP-a proširuje prijedlog uvodeći porez na transakcije valutama te na transakcije financijskim proizvodima neke države članice provedene u inozemstvu. Rezolucija predlaže također da u slučaju blokade nekih članica porez može biti uveden samo u dijelu EU-a pomoću mehanizma pojačane suradnje. To pitanje naći će se na dnevnom redu sastanka ministara financija 22. lipnja u Luxembourgu.
BERLIN - Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) možda neće imati dovoljno zaposlenih ako se kriza u eurozoni odulji, upozorila je u srijedu neovisna savjetodavna tvrtka A. T. Kearney, kojoj je povjerena zadaća procjene ustroja novog europskog kriznog fonda. U pismu s datumom od 12. svibnja i upućenom čelniku fonda Klausu Reglingu savjetodavna tvrtka upozorava da je odobrenih 75 zaposlenih u ESM-u možda premalo ako se dužnička kriza odulji na nekoliko godina, izvijestio je Reuters. Ocjena je objavljena manje od šest tjedana prije službenog početka rada ESM-a i u kontekstu pojačanih bojazni da bi Grčka mogla biti prisiljena napustiti eurozonu, što bi moglo potaknuti širenje dužničkih problema i na ostale zemlje i prisiliti ESM da hitno poduzme konkretne korake. Europski čelnici dogovorili su krajem prošle godine da ESM počne s radom godinu dana ranije no što je početno planirano, odnosno već 1. srpnja 2012. Prikupljat će novac i odobravati kredite zemljama u eurozoni koje se suoče s ozbiljnim problemima u financiranju.
BRUXELLES - Kupališne vode u Hrvatskoj, na Cipru, Malti i u Grčkoj izvrsne su kakvoće na više od 90 posto lokacija, dok ostale lokacije zadovoljavaju obvezne standarde kvalitete, a na drugoj strani ljestvice su Nizozemska, Bugarska, Latvija, Luksemburg i Belgija koje imaju relativno nizak udio lokacija najviše kvalitete, priopćeno je u srijedu iz Bruxellesa. Po novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) i Europske komisije, 92,1 posto kupališnih voda u Europskoj uniji zadovoljava minimalne standarde kvalitete koje propisuje Direktiva o kupališnim vodama. Izvješće se odnosi na više od 22.000 lokacija na plažama, rijekama i jezerima širom Europe. Voda je izvrsne kakvoće odnosno ispunjava najstrože smjernice na 77,1 posto lokacija, što je 3,5 postotnih bodova više u odnosu na prošlu godinu. 'Dovoljno' kvalitetna je na 93,1 posto obalnih kupališta, što znači da ispunjava nešto manje stroge obvezne standarde, jedan postotni bod više nego prošle godine, a dva posto kupališta ne ispunjava europske standarde.
PARIZ - Španjolski premijer upozorio je u srijedu da njegova zemlja hitno treba financijsku potporu, jer ne može još dugo izdržati aktualne visoke troškove zaduživanja. Mariano Rajoy predložio je u Parizu da Europska središnja banka ponovo posegne za izvanrednim mjerama kao što je kupnja obveznica zaduženih zemalja, kako bi se snizili troškovi zaduživanja. Novi francuski predsjednik Francois Hollande kazao je da će se na svom prvom summitu EU-a koji počinje danas založiti za izdanje zajedničkih obveznica eurozone. Cilj je tog instrumenta upravo troškova zaduživanja zemalja, ali mu se Njemačka odlučno protivi. Španjolski premijer smatra pak da se spor oko zajedničkih obveznica neće riješiti na aktualnom neformalnom summitu EU-a u Bruxellesu.
MILANO - Talijanski proizvođač automobila Fiat i japanska Mazda priopćili su u srijedu da će udružiti snage radi proizvodnje sportskog dvosjeda. Dva će poduzeća zajedničkim snagama razvijati model za Fiatov brend Alfa Romeo i terenac za Mazdu. Vozila će se proizvoditi u Mazdinom pogonu u Hirošimi. Oba modela temeljit će se na novoj verziji Mazdina MX 5, vozila po kojem je Mazda najpoznatija. "Sklapanje saveza radi razvoja tehnologije i proizvodnje jedan je od korporativnih ciljeva Mazde, a najava o udruživanju s Fiatom važan je prvi korak u tome smjeru", naveo je predsjednik uprave Takashi Yamanouchi. Izvršni direktor Fiata Sergio Marchionne poručio je pak da će suradnja s Mazdom uroditi "uzbudljivim i atraktivnim terencem u tradiciji Alfa Romea". Početak proizvodnje tog modela Alfa Romea planira se u 2015.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Dionice banaka i rudarskih kompanija pritisnule su u srijedu europske burzovne indekse u kolebljivoj trgovini uoči sastanka čelnika Europske unije. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 1,9 posto na 5.304 boda, indeks Frankfurtske burze DAX za 1,6 posto na 6.333 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 2,3 posto i spustio se na 3.013 bodova. Europska tržišta oslabila su jer investitore zabrinjava stabilnost eurozone i izgledi za rast svjetskog gospodarstva. Raspoloženje su pokvarile riječi bivšeg grčkog premijera Lucasa Papademosa koji je kazao da Grčka nema izbora i da se mora držati bolnog programa štednje jer će se u protivnom suočiti s izlaskom iz eurozone.
LONDON - Euro je u srijedu na međunarodnim tržištima potonuo na najnižu razinu prema dolaru u 21 mjesecu pod pritiskom prodaja, jer raste zabrinutost ulagača zbog potencijalnog kaotičnog izlaska Grčke iz eurozone, uz sveprisutan skepticizam glede ishoda summita EU-a. Euro se u takvim okolnostima nakratko spustio na 1,26 dolara, što je njegova najniža razina od kolovoza 2010. godine. Potom se stabilizirao na 1,26 dolara, na dnevnom gubitku od 0,2 posto, i iznad najniže ovogodišnje razine od 1,26 dolara, na koju se spustio u siječnju. Jedinstvena europska valuta u takvim se okolnostima spustila i na najnižu razinu u tri i pol mjeseca prema jenu, te se njome trgovalo po 100,16 jena. Kriza u eurozoni najviše je koristi donijela valutama u kojima ulagači nalaze utočište u nestabilnim vremenima, poput dolara i jena. Dolar je prema jenu oslabio za 0,7 posto, na 79,39 jena, nakon što je japanska središnja banka zadržala postojeću monetarnu politiku. U fokusu tržišta je summit EU-a u Bruxellesu.