WASHINGTON/ZAGREB - Međunarodni monetarni fond u najnovijim "Svjetskim gospodarskim prognozama" za globalno gospodarstvo u 2012. prognozira usporavanje rasta na oko 3,5 posto, nakon rasta od približno 4,0 posto u prošloj godini. U 2013. aktivnosti bi trebale ponovno ubrzati pa se očekuje povratak na rast od približno 4 posto. Među glavnim razlozima usporavanja globalnog rasta u ovoj godini u MMF-u navode slabu gospodarsku aktivnost u drugoj polovini 2011. i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci. U regiji Nove Europe, u koju MMF svrstava Hrvatsku, očekuje se gospodarski rast od 1,9 posto u 2012. i od 2,9 posto u 2013. godini. Za 17-članu eurozonu u MMF-u i nadalje prognoziraju blagu recesiju u 2012. godini, kao posljedicu dužničke krize i općenitog gubitka povjerenja, utjecaja razduživanja banaka na realni sektor, kao i utjecaja fiskalne konsolidacije, poduzete zbog tržišnih pritisaka. Eurozona tako ove godine može očekivati pad BDP-a od 0,3 posto, nakon čega bi trebao uslijediti oporavak u 2013. uz prognozirani rast po stopi od 0,9 posto. Zbog problema u Europi, kako tumače u MMF-u, skupina razvijenih svjetskih gospodarstava ove godine može očekivati rast od svega 1,5 posto, dok bi iduće godine rast trebao ubrzati na dva posto.
PARIZ - Zapadne snakcije protiv Sirije gotovo su prepolovile njezine rezerve strane valute i smanjile su proizvodnju nafte za 30 posto, što vladu predsjednika Bašara al Asada mjesečno košta 400 milijuna eura. Dužnosnici iz gotovo 60 zemalja, uključujući članice Europske unije i Arapske lige, sastat će se u utorak u Parizu kako bi razmotrili učinkovitost sankcija nametnutih Siriji u svrhu vršenja pritiska na Asada da se pridržava mirovnog plana koji ima potporu UN-a. Prije izbijanje nemira u Siriji strane rezerve su bile procijenjene na oko 17 milijardi dolara.
LJUBLJANA - Slovenski parlament u utorak je po hitnom postupku prihvatio izmjene zakona o porezu pravnih osoba i zakona o porezu na dohodak, koje će po ocjeni vlade potaknuti rast gospodarstva i strane investicije. Dosadašnji porez na dohodak pravnih osoba od 20 posto prema izmjenjenom zakonu u ovoj je godini smanjen na 18 posto, a postupno će se smanjivati i idućih godina, do 2015. godine kada će iznositi 15 posto. Parlament je većinom glasova potvrdio i promjenu intervetnog zakona za ovu godinu, prema kojoj će regres za godišnji odmor u ovoj godini biti isplaćen s mjesec dana zakašnjenja u odnosu na važeće kolektivne ugovore, dok je isplata regresa u tvrtkama u kojima država ima više od četvrtine vlasničkog udjela uz to ograničena na 584 eura neto, što je iznos najmanje zakonom zajamčene plaće za puno radno vrijeme.
BRUXELLES - Europski povjerenik za poreze ocijenio je da su sporazumi koje su Njemačka i Velika Britanija sklopile sa Švicarskom radi spriječavanja poreznih utaja u skladu s europskim propisima. Povjerenik za poreze Algirdas Semeta u utorak je potvrdio da su sporazumi o spriječavanju poreznih utaja Velike Britanije i Njemačke sa Švicarskom u skladu s europskim zakonom. Dodao je da se zasebni sporazum Austrije sa Švicarskom još procjenjuje. Europska komisija želi pregovarati o jedinstvenom sporazumu o spriječavanju poreznih utaja sa Švicarskom, koji bi vrijedio za područje cijele Europske unije. Ti pregovori, međutim, zakočeni su zbog neslaganja između pregovaračkih strana oko automatske razmjene informacija depozitima građana EU-a u švicarskim bankama. U međuvremenu, nekoliko članica EU-a postiglo je bilateralne dogovore sa Švicarskom.
MADRID - Nakon što je Argentina objavila plan nacionalizacije najveće domaće naftne kompanije YPF, dionice španjolske energetske kompanije Repsol, njezina najvećeg dioničara, oštro su u utorak pale na Madridskoj burzi, a predsjednik Europske komisije izrazio je veliko razočaranje takvom odlukom Argentine. Argentinska predsjednica Cristina Fernandez uputila je u ponedjeljak u kongres prijedlog zakona kojim bi država dobila većinski udjel u naftnoj kompaniji YPF, najvećoj argentinkoj kompaniji, i to preuzimanjem kontrole nad 51 posto dionica. Repsolov udjel u kompaniji sada iznosi 57,4 posto. YPF je bitan za argentinsku energetsku budućnost, osobito nakon nedavnih pronalazaka velikih rezervi nafte i plina. Argentinske vlasti tvrde da YPF nije dovoljno investirao u naftni sektor i povećavao proizvodnju. Predsjednik Uprave Repsola Antonio Brufau rekao je novinarima da će kompanija pokrenuti pravnu bitku protiv tog plana, te je optužio argentinsku vladu da tim potezom pokušava smiriti rastuće nezadovoljstvo u zemlji. Španjolska vlada dala je potporu Repsolu, snažno se usprotivivši planu nacionalizacije, te upozorila da bi to Argentinu moglo izopćiti iz međunarodne zajednice. Repsol će kao naknadu za svoj udjel u YPF-u tražiti 10,5 milijardi dolara, jer cijela kompanija vrijedi 18,3 milijardi.