LONDON - Europska središnja banka (ECB) trebala bi razmisliti o izlaznoj strategiji nakon golemih novčanih injekcija u bankovni sustav eurozone, kazao je u utorak član upravnog vijeća Ewald Nowotny, upozorivši da takve aukcije ne bi trebalo ponavljati u više navrata. ECB je u prosincu putem jeftinih zajmova s rokom vraćanja za tri godine ubrizgao gotovo 500 milijardi eura u bankovni sustav eurozone, a očekuje da će pozajmiti sličan iznos na drugoj takvoj aukciji u sklopu operacije dugoročnog refinanciranja (LTRO), koja će se održati u srijedu. "Također moramo razmisliti o takozvanoj izlaznoj strategiji. Angažirani smo kod osiguranja likvidnosti, no brinu nas dugoročne posljedice. Za sada mislim da smo na dobrom putu, ali ono što danas činimo ne bismo trebali više puta ponavljati", kazao je Nowotny. Guverner austrijske središnje banke nije govorio detaljnije u vezi toga kako bi trebala izgledati izlazna strategija. Dodao je da se čelnik ECB-a Mario Draghi nada da će sutrašnja aukcija imati čak i veći utjecaj na gospodarstvo, kojem on prognozira klizanje u blagu recesiju.
KARLSRUHE - Njemački ustavni sud presudio je u utorak da je posebni parlamentarni panel uspostavljen radi odobravanja hitnih mjera europskog kriznog fonda "velikim dijelom" neustavan, čime je ukazao na potrebu većeg angažmana zastupnika u odlučivanju o tim pitanjima. Presuda podrazumijeva da će svaka odluka o aktiviranju Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) zahtijevati sazivanje sjednice donjeg doma njemačkog parlamenta odnosno njegovog moćnog 42-članog odbora za proračun. Posebni deveteročlani parlamentarni panel koji je uspostavljen kako bi se ubrzala procedura odlučivanja o tim pitanjima moći će samo odobravati EFSF-ove kupovine državnih obveznica na sekundarnom tržištu. Do sada EFSF nije koristio taj instrument. Panel više neće moći odobravati kredite ni preventivne kreditne linije zaduženim članicama eurozone niti one namijenjene dokapitalizaciji banaka.
LISABON - Međunarodni zajmodavci u najnovijoj su provjeri pozitivno ocijenili dodatna smanjenja potrošnje i gospodarske reforme u Portugalu, objavio je u utorak ministar financija Vitor Gaspar. To će vladi osigurati sljedeću tranšu pomoći od 14 milijardi eura koju će joj isplatiti Europska unija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond. Portugal će ukupno primiti 78 milijardi eura pomoći. Inspektori takozvane trojke bili su u Lisabonu kako bi procijenili rezultate vladinih mjera. "Ocjena je pozitivna unatoč nepovoljnim uvjetima“, kazao je ministar Gaspar. Misija je potvrdila da su zadovoljeni kriteriji koji se traže u sporazumu. Portugalska vlada ulaže velike napore kako bi nastavila s rezanjem troškova, unatoč oštroj recesiji i stopi nezaposlenosti od 14 posto. Posebno značajne promjene uvodi na tržištu rada. Prošlog je mjeseca vlada postigla dogovor sa sindikatima i poslodavcima o smanjenju broja neradnih dana i otpremnina. Sporazum predviđa i lakše zapošljavanje i otpuštanje radnika.
MILANO - Troškovi zaduživanja Italije na rok od 10 godina u utorak su se spustili na 5,5 posto i najniži su od kolovoza prošle godine, pokazuju podaci ministarstva financija s današnje aukcije na kojoj se Rim glatko zadužio za najviši planirani iznos. Italija je prodala ukupno 6,25 milijardi eura obveznica, uključujući i nove obveznice s rokom vraćanja u rujnu 2022. Prinosi na 10-godišnje obveznice pritom su smanjeni na 5,5 posto, sa 6,08 posto na sličnoj aukciji krajem siječnja, i na najnižoj su razini od kolovoza. Prodano ih je u iznosu 3,75 milijardi eura, uz potražnju koja je bila 1,4 puta veća u usporedbi s iznosom ponuđenim na upis, objavilo je talijansko ministarstvo financija. Ministarstvo je prodalo i novu tranšu obveznica s rokom vraćanja u svibnju 2017. u iznosu 2,5 milijarde eura, uz prosječnu kamatnu stopu od 4,19 posto, koja je najniža od svibnja prošle godine. Na zadnjoj aukciji petogodišnjih obveznica održanoj krajem siječnja kamatna stopa iznosila je 5,39 posto.
BRUXELLES - Europska komisija odobrila je u utorak uplatu 500 milijuna eura u europski fond za pomoć u hrani najsiromašnijima za ovu godinu. Program će tako moći osigurati obroke za 18 do 19 milijuna siromašnih putem karitativnih organizacija i javnih kuhinja u 20 država članica. Program vrijedi još dvije godine, do kraja 2013., nakon kompromisa s Njemačkom o nastavku njegova financiranja u dosadašnjem obliku. Berlin, naime, smatra da je socijalna pomoć u nadležnosti država članica, a ne EU-a i da se prema tome taj program ne bi trebao financirati europskim novcem.
LJUBLJANA - Mercator Grupa ostvarila je u 2011. godini 2,93 milijarde eura prihoda od prodaje, za 5,3 posto više nego u godini prije, dok je neto dobit od 23,5 milijuna eura na godišnjoj razini smanjena za 22,5 posto, objavila je uprava te slovenske trgovačke kompanije na konferenciji za novinare. Unatoč zaoštrenim prilikama, osobito u drugoj polovici, naše je poslovanje bilo stabilno, a ostvarili smo i solidan rast, ocijenio je predsjednik uprave Mercatora Žiga Debeljak. Procjenjuje da će čista dobit Mercatora ove godine pasti na 16 milijuna eura, no planiran je rast prihoda od prodaje za 3,5 posto, pa bi po prvi put u povijesti kompanije prihodi od prodaje premašili tri milijarde eura. Osim u Sloveniji, Mercator je prisutan još u šest država jugoistočne Europe, te će ove godine kompanija ostvariti 44 posto prihoda izvan Slovenije, istaknuo je Debeljak. Što se tiče špekulacije o mogućem povezivanju s Agrokorovim Konzumom, tu nema ništa novoga, kaže. Mercator će i u budućnosti razmišljati o povećanju sinegrijskih učinaka putem strateških povezivanja, rekao je Debeljak.
LONDON - Euro se u utorak na međunarodnim tržištima zadržao blizu najviše razine prema dolaru u posljednja gotovo tri mjeseca, dan uoči nove financijske injekcije Europske središnje banke za koju se očekuje da će okrenuti ulagače rizičnijoj imovini i donijeti kratkoročne dobitke jedinstvenoj valuti. Euro je tako tijekom dana prema dolaru ojačao 0,4 posto i njime se trgovalo po 1,3454 dolara, nedaleko najviše razine u gotovo tri mjeseca od 1,3487 dolara, na koju se popeo u petak. Euro je ojačao i 0,2 posto prema jenu, na 108,21 jen, i drži se osjetno ispod najviše razine u četiri mjeseca od 109,95 jena, dosegnute u ponedjeljak. Dolar je oslabio prema jenu 0,1 posto, na 80,45 jena. Nalazi se tako ispod najviše razine u devet mjeseci od 81,66 jena, na koju je bio dan ranije.