FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 21. veljače 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je u utorak da drugi paket pomoći Grčkoj otklanja mogućnost bankrota te zemlje, dok predstavnici privatnih vjerovnika tvrde da se još ne može govoriti o prekretnici, nego o jednom od koraka koji trebaju dovesti do povjerenja investitora. "Dogovor, koji su postigli ministri financija eurozone zatvara vrata bankrotu sa svim teškim socijalnim i gospodarskim posljedicama", izjavio je Barroso u Bruxellesu. Ovaj paket otvara mogućnost Grčkoj da "izgradi novo i održivo gospodarstvo, koje će moći ostvarivati rast i otvarati radna mjesta. Nema alternative fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama u Grčkoj, ako želi zadobiti konkuretnost", rekao je Barroso. Predsjednik Instituta za međunarodne financije (IIF), koji okuplja privatne vjerovnike Charles Dallara ocijenio je da drugi paket pomoći ne predstavlja prekretnicu nego početak uspostave povjerenja kod privatnih investitora.

BRUXELLES - Grčko gospodarstvo ponovo će porasti tek 2014., nakon četverogodišnje recesije koja će smanjiti grčki BDP za 17 posto, kazali su u utorak dužnosnici EU-a. "Očekujemo da će Grčka ponovno zabilježiti rast 2014.", kazao je novinarima europski dužnosnik koji je želio ostati anoniman. "U ovoj godini očekujemo pad aktivnosti za 4,5 posto, a u 2013. stagnaciju. To bi značilo pad aktivnosti u četverogodišnjem razdoblju za više od 17 posto", dodao je. Nekoliko sati nakon što su ministri financija eurozone dogovorili 130 milijardi eura vrijedan paket pomoći za Atenu neimenovani europski dužnosnici kazali su da u iduće tri godine Grčka mora srezati još 150.000 radnih mjesta i smanjiti troškove radne snage za 15 posto. Istaknuli su pritom da će minimalna plaća u Grčkoj i dalje biti veća od one u Portugalu i Španjolskoj. Čak i ako gospodarske aktivnosti budu rasle, nezaposlenost će početi padati tek 2014. kada bi trebala iznositi oko 17 posto. U sklopu nastojanja da do 2020. smanji dug sa sadašnjih 160 na 120 posto bruto domaćeg proizvoda, Atena mora prikupiti 19 milijardi eura privatizacijom 35 poduzeća koju namjerava provesti od 2012. do 2014.

FRANKFURT - Trezorski zapisi Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) privukli su veliki interes ulagača na aukciji održanoj u utorak, objavio je organizator aukcije, njemačka središnja banka. Iz Bundesbanka su priopćili da je zaprimljeno ukupno 6,2 milijardi eura ponuda za 1,99 milijardi eura zapisa. Prosječna kamatna stopa iznosila je 0,1908 posto. Podaci pokazuju snažan odaziv ulagača na aukciju EFSF-ovih trezorskih zapisa unatoč tome što je agencija Standard & Poor's prošlog mjeseca snizila rejting fonda za jednu razinu, na 'AA+'. Dodala je da će vratiti rejting na najvišu razinu ako fond dobije dodatna jamstva. Odluka o sniženju rejtinga EFSF-a nadovezala se na sniženje najviših rejtinga Francuske i Austrije, jamaca fonda, pojasnili su u S&P-u.

MADRID - Španjolska je na današnjoj aukciji kratkoročnog duga platila najnižu cijenu u posljednje gotovo dvije godine zahvaljujući poboljšanom ozračju glede perifernih članica eurozone nakon što je konačno postignut dogovor o drugom paketu pomoći za Grčku. Ministarstvo financija u utorak je tako prodalo 1,7 milijardi eura trezorskih zapisa s rokom vraćanja za tri mjeseca, i 764 milijuna eura šestomjesečnih zapisa. Prosječan prinos na tromjesečne zapise bio je 0,396 posto, što je znatno niže u odnosu na 1,285 posto, koliko je dosegnuo na prošlomjesečnoj aukciji. Na zapise s rokom vraćanja za šest mjeseci prinos je smanjen za čak više od postotnog boda, na 0,779 posto. Riječ je o najnižim kamatnim stopama na 3-mjesečne i 6-mjesečne trezorske zapise od ožujka odnosno travnja 2010. Potražnja na obje aukcije bila je vrlo snažna, i to za četiri puta veća na onoj tromjesečnih zapisa od iznosa ponuđenog na upis, dok je za šestogodišnje zapise bila čak deseterostruko veća.

LJUBLJANA - Zbog novog povećanja cijena naftnih derivata slovenska se vlada susreće s kritikama prijevoznika da ne poštuje koalicijski dogovor stranaka koje ju sastavljaju, a prema kojemu će cijene goriva u Sloveniji biti konkurentne cijenama u susjednim državama, prenose u utorak slovenski mediji. "Najnovije poskupljenje je katastrofalno, a propast prijevoznika samo je pitanje vremena", izjavio je za ljubljansko "Delo" predsjednik sekcije za promet u slovenskoj Obrtničkoj komori (OZS) Andrej Klobasa. Tvrdi da u toj djelatnosti već sada vlada 80-postotna nelikvidnost i podsjeća stranke u vladi na obećanje da će trošarinama balansirati cijene goriva. Vlada bi odmah trebala reagirati uvođenjem tzv. industrijskog dizela koji ne bi bio skuplji od jednog eura jer sadašnjom cijenom od 1,34 eura za litru dizela, u kojoj pola cijene čini trošarina, slovenski prijevoznici ne mogu biti konkurentni u odnosu na susjedne države, tvrdi Klobasa. Direktor vladina ureda za makroekonomske analize Boštjan Vasle izjavio je, međutim, da je vrijeme kada su se trošarine na gorivo smanjivale i tako ublažavala inflacija sada "prošlost".

ŽENEVA - Proizvođači automobila predstavit će na predstojećem Salonu automobila u Ženevi oko 140 novih modela, najavio je u utorak generalni direktor Salona Andre Hefti. Ta manifestacija, koja se održava već više od 40 godina, trajat će od 8. do 18. ožujka. "Čak 260 izložaka iz 30 zemalja i 700 automobilskih marki", pohvalio se Hefti. "Ženeva nije možda najveći salon, ali je među najljepšima i najutjecajnijima za 'imidž' proizvođača automobila", dodao je.

LONDON - Cijene nafte zadržale su se u utorak na londonskom tržištu nadomak razini od 120 dolara za barel, poduprte problemima potrošača širom svijeta zbog sankcija na uvoz iranske nafte. Na londonskom se tržištu cijena barela sirove nafte spustila za 54 centa i iznosila je 119,51 dolar, nakon što je u ponedjeljak u vrijeme zatvaranja dosegnula najvišu razinu od 15. lipnja prošle godine. Na američkom je tržištu porasla 1,26 dolara i iznosila 104,50 dolara, nakon što je prethodnog dana dotakla najvišu razinu od 5. svibnja. Fokus naftnih tržišta usmjeren je u prvom redu na spor Irana i Zapada oko iranskog nuklearnog programa. "Zveckanje oružja s iranske strane i dalje podupire rast cijena, čime su 'kažnjene' sve zemlje EU-a za odluku o bojkotu iranske nafte", zaključio je Carsten Fritsch iz Commerzbanka. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 119,2 dolara, što je 60 centi više nego na kraju prošlog tjedna.

(Hina) xggoj ybn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙