PEKING - Kina razmišlja o tome da poveća doprinos u fondove koji bi trebali pomoći u rješavanju europske dužničke krize, kazao je novinarima kineski premijer Wen Jiabao. Na zajedničkom brifingu za medije koju je održao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel povodom njezina posjeta Pekingu, kineski premijer istaknuo je da Kina još proučava modalitete dodatne potpore. "Kina razmatra i mogućnost pojačanog sudjelovanja u rješavanju europske dužničke krize posredstvom EFSF-a (Europskog fonda za financijsku stabilnost) i ESM-a (Europskog stabilizacijskog mehanizma)", izjavio je kineski premijer. Nije eksplicitno preuzeo financijsku obvezu o doprinosu u EFSF-u, odnosno u njegovu nasljedniku ESM-u. Njemačka kancelarka kazala je novinarima da su kineski čelnici u raspravi ponovili da europski čelnici moraju prvo odrediti svoj dio posla u rješavanju krize u eurozoni. ESM je 500 milijardi eura vrijedan stalni europski stabilizacijski fond koji bi trebao biti aktiviran u srpnju, a očekuje se da će zamijeniti EFSF, privremeni fond koji se koristi za spašavanje Irske i Portugala, a pomoći će i u financiranju drugog paketa pomoći Grčkoj.
BRUXELLES - Belgija je u drugoj polovici prošle godine ponovo kliznula u recesiju, pokazali su najnoviji podaci. Belgijski bruto domaći proizvod (BDP) smanjen je u četvrtom tromjesečju za 0,2 posto, nakon što je u razdoblju od srpnja do rujna umanjen za 0,1 posto. Pad aktivnosti dva tromjesečja za redom ekonomisti općenito definiraju kao recesiju. Na godišnjoj razini aktivnosti u belgijskom gospodarstvu porasle su 0,9 posto a u cijeloj prošloj godini za 1,9 posto. Belgija je šesto po veličini gospodarstvo eurozone i prva je kliznula u recesiju među zemljama u zoni primjene jedinstvene europske valute koje nisu zatražile pomoć. Često je smatraju vjesnikom trendova u eurozoni. To je uvod u godinu za koju se očekuje da će biti vrlo teška za 17-članu eurozonu. Mnoge zemlje u regiji već klize prema recesiji pod pritiskom dužničke krize i valova štednje.
PARIZ/MADRID - Francuska se u četvrtak prodajom dugoročog duga glatko zadužila i to po nižoj cijeni zahvaljujući snažnom zanimanju ulagača. Agencija za upravljanje dugom Agence France Tresor (AFT) objavila je da je prodala 7,962 milijardi eura dugoročnih obveznica. Ukupna vrijednost prikupljenih ponuda premašila je 19 milijardi eura. AFT je prodao nove obveznice s rokom vraćanja 2022. uz kupon od tri posto i niže prinose, u visini 3,13 posto, u usporedbi s 3,29 posto na sličnoj aukciji održanoj početkom siječnja. Prodano je 5,7 milijardi eura obveznica, uz 1,7 puta veći iznos ponuđen na upis u odnosu na vrijednost izdanja. Prodao je i 1,011 milijardi eura obveznica s rokom dospijeća u listopadu 2018. uz prinos od 2,44 posto, što je znatno manje u usporedbi s 3,27 posto koliko je iznosio na sličnoj aukciji u ožujku lani. Prodajom obveznica s rokom vraćanja u listopadu 2020. namaknuto je 1,253 milijardi eura. Prinos je smanjen na 2,91 posto, s 3,64 posto, zabilježenih na zadnjoj aukciji u svibnju prošle godine.
MADRID/PARIZ - Zahvaljujući snažnom zanimanju ulagača, koji je zabilježen na španjolskoj aukciji srednjoročnog duga, današnja španjolska aukcija prošla je uspješno privukavši snažnu potražnju, zbog čega su osjetno smanjeni i troškovi zaduživanja Madrida. Španjolska se glatko zadužio za novih gotovo 4,6 milijardi eura. Ministarstvo financija pritom je prodalo 2,52 milijarde eura obveznica s rokom vraćanja 2015. uz prosječan prinos od 2,86 posto, nasuprot 3,38 posto na prijašnjoj aukciji. Iznos od 984 milijuna eura namaknut je prodajom obveznica s dospijećem 2016. uz prinos od 3,46 posto, u usporedbi sa 4,02 posto na prijašnjoj aukciji. Obveznice s rokom vraćanja 2017. u iznosu 1,05 milijardi eura polučile su prinos od 3,57 posto, pokazuju izvješća.
PARIZ - Europska unija razmišlja o ublažavanju propisa o bankovnim rezervama, izvijestio je u četvrtak Wall Street Journal. Pozivajući se na izvore bliske pregovorima, WSJ piše da bi europski regulatori mogli dopustiti bankama da kao rezerve za slučaj krize drže širi raspon imovine no što se dosada razmatralo. Budu li promjene prihvaćene, banke bi uz novčane depozite i visoko kvalitetne državne obveznice mogle među rezerve uvrstiti i zlato, blue-chip dionice i vrijednosne papire utemeljene na hipotekama, kazao je jedan izvor. "O tome se definitivno živo raspravlja", citirao je njujorški financijski dnevnik izjavu Petera Sandsa, izvršnog direktora banke Standard Chartered. Od međunarodnih regulatora je zatraženo da osiguraju da banke imaju snažne zaštitne mehanizme u slučaju da moraju brzo prodati imovinu za potrebe finaciranja dnevnog poslovanja ili povlačenja depozita štediša. Vjeruje se da su neprimjerene rezerve bile ključni uzrok smrzavanja tržišta međubankovnih zajmova nakon sloma američke investicijske banke Lehman Brothers u rujnu 2008.
PARIZ - Čelnici Europske unije usvojit će na summitu u ožujku uz pakt o fiskalnoj disciplini i mjere za poticanje gospodarskog rasta, najavio je zamjenik njemačkog ministra vanjskih poslova Michael Link. Pakt o fiskalnoj disciplini usvojilo je u ponedjeljak 25 od ukupno 27 zemalja Europske unije ali sve su češće kritike da se koncentrira isključivo na mjere smanjivanja manjkova, zanemarujući poticanje gospodarskog rasta. "Na sljedećem europskom vijeću ožujku bit će doneseno više komplementarnih odluka", kazao je Link u srijedu nakon sastanka s francuskim kolegom Jeanom Leonettijem u Parizu. Upitan kakve bi mjere mogle biti dodane, kazao je samo da će biti vezane za rast. Njemačka politika izložena je kritici da se previše fokusira na štednju u razdoblju u kojem mnoge zemlje EU-a imaju problema s otvaranjem novih radnih mjesta. "Na sastanku Vijeća 1. i 2. ožujka mogle bi biti donesene komplementarne odluke o rastu, na to je mislio njemački ministar", kazao je jedan pomoćnik, zahtijevajući da ostane anoniman.
BRUXELLES - Ambiciozni ciljevi Europske unije na području biogoriva uzrokovat će vozačima dodatne troškove od 10 do 18 milijardi eura na godinu do 2020., pokazalo je istraživanje nevladinih organizacija "Action Aid" i "Friends of the Earth". EU želi udio obnovljivih energija u prometu povećati na deset posto, što će se ponajprije ostvariti povećanim korištenjem biogoriva. Godine 2020. litra bioetanola trebala bi stajati od 19 do 41 eurocenta više nego klasičnog goriva, a biodizela 35 do 50 eurocenta više. Dodatni troškovi bit će još viši jer će trebati prilagoditi motore te infrastrukturu za distribuciju biogoriva. Istraživanje se temelji na primjeru Njemačke i Velike Britanije, najvećim potrošačima biogoriva u EU-u. Biogoriva trenutačno čine 4,7 posto energenata u prometu u Europi.
FRANKFURT - Najveća njemačka banka Deutsche Bank je izvijestila o oštrom padu dobiti u četvrtom tromjesečju prošle godine, što se pripisuje znatno slabijim rezultatima u odjelu investicijskog bankarstva, pogođenog dužničkom krizom u eurozoni. Neto dobit iznosila je 186 milijuna eura i bila je niža za 76 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem i za 69 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi od investicijskog bankarstva na godišnjoj su razini u posljednjem tromjesečju 2011. smanjeni za četvrtinu, na 3,4 milijarde eura. U klasičnom bankarskom poslovanju uvećani su pak za 22 posto, najvećim dijelom zahvaljujući akviziciji Postbanka u 2010. godini. Prošlu godinu Deutsche Bank je zaključio pozitivno, s neto dobiti od 4,3 milijarde eura, 87 posto većom u usporedbi s godinom ranije, i ukupnim prihodima većim za 16 posto, u visini 33,2 milijarde eura, stoji u priopćenju.
LONDON/AMSTERDAM - Britansko-nizozemski proizvođač robe široke potrošnje Unilever najavio je tešku 2012. zbog loših gospodarskih izgleda, nakon što je u 2011. uspio ostvariti ciljanu prodaju zahvaljujući povećanju cijena i snažnom rastu na tržištima u nastajanju. Proizvođač brandova kao što su Dove, Hellmann's i Knorr povećao je cijene u posljednja tri mjeseca 2011. kako bi neutralizirao rast troškova sirovina. Upozorio je ipak da će predstojeće razdoblje u Europi biti teško, a rast u Sjedinjenim Državama spor. Treći po veličini svjetski proizvođač roba široke potrošnje izvijestio je da mu je u prošloj godini organska prodaja, koja isključuje utjecaj akvizicija i valutnih tečajeva, povećana za 6,5 posto, u skladu s prognozama. U četvrtom tromjesečju porasla je 6,6 posto, u usporedbi sa 4-postotnim rastom konkurenta Procter & Gamblea. Neto dobit iznosila je u 2011. 4,25 milijardi eura i ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na 2010. Prihodi su uvećani za 5,0 posto, na 46,5 milijardi eura.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač bijele tehnike Electrolux izvijestio je da mu je temeljna dobit u prošloj godini smanjena gotovo 40 posto i najavio teške uvjete poslovanja u Europi u ovoj godini, dok američko tržište ipak daje tračak nade. Dobit prije kamata, poreza i jednokratnih stavki smanjila se u prošloj godini za 39 posto, na 3,98 milijardi švedskih kruna (592 milijuna dolara). U četvrtom tromjesečju pala je na godišnjoj razini za 16 posto, na 1,44 milijarde kruna. U Electroluxu navode da su skuplje sirovine i niže cijene njihovih proizvoda u prošloj godini smanjile njihovu dobit za više od tri milijarde kruna. "Već na kraju 2010. potražnja za bijelom tehnikom počela je opadati, dok su troškovi sirovina rasli a cijene naših proizvoda padale", tumači izvršni direktor Electroluxa Keith McLoughlin. Grupa očekuje da će potražnja u ovoj godini u Europi ostati na prošlogodišnjoj razini ili pasti do dva posto, dok bi u Sjevernoj Americi trebala ostati nepromijenjena ili porasti u istom postotku.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima nakon početnog uzleta zbog dobrih gospodarskih pokazatelja, a 'prizemljio' ih je snažan skok zaliha u SAD-u. Cijena barela sirove nafte ostala je na londonskom tržištu gotovo nepromijenjena, na 111,65 dolara, nakon što je nakratko dotaknula 112,5 dolara. Na američkom je tržištu barel pojeftinio za 69 centi, na 96,92 dolara. Najnoviji pokazatelji iz SAD-a, Kine i Njemačke pokazali su rast industrijske proizvodnje u prošlom mjesecu, potpirujući nadu da dužnička kriza u eurozoni neće zakočiti svjetsko gospodarstvo. "Trgovci su skloni dizati cijene, a kineski podaci to podržavaju", rekao je Jonathan Barratt iz Barratt Bulletina. U takvom su okruženju cijene nafte porasle ali je taj rast poništen nakon objave najnovijih tjednih podataka o američkim zalihamaa, koje su pokazale skok zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za više od četiri milijuna barela. Potražnja za bnzinom pala je na najnižu razinu u zadnjih 11 godina.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer su ulagači optimistični zbog jačanja industrijske aktivnosti u najvećim svjetskim gospodarstvima, dok je tečaj eura porastao nakon vijesti da je Grčka nadomak dogovoru s kreditorima. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji skočile više od 1 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Australiji porasli su, pak, između 0,5 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 1,3 posto, dosegnuvši 438 bodova, najvišu razinu u pet mjeseci.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle, nakon vijesti da su grčka vlada i njezini kreditori nadomak dogovoru o restrukturiranju dugova, a ulagače su oraspoložile i naznake jačanja industrijske aktivnosti u najvećim svjetskim gospodarstvima. Dow Jones indeks ojačao je 83 boda, ili 0,66 posto, na 12.716 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,89 posto, na 1.324 boda, a Nasdaq indeks 1,22 posto, na 2.848 bodova. Jučer je nastavljena i sezona objave poslovnih rezultata kompanija. Dosad je izvješća objavilo 228 kompanija, čije su dionice u sastavu S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 61 posto nadmašilo očekivanja. To je manje nego u prethodnim kvartalima, kada je to ostvarilo oko 70 posto kompanija, podaci su Thomson Reutersa.