BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, započeli su u ponedjeljak popodne u Bruxellesu neformalni summit na kojem bi trebali dogovoriti fiskalni pakt kojim se ograničavaju proračunski manjak i javni dug te razgovarati o mjerama za poticanje rasta i zapošljavanja. Hrvatski premijer sudjeluje prvi puta na sastanku čelnika zemalja članica EU-a, na kojima Hrvatska do ulaska sudjeluje kao aktivni promatrač. Ovo je prvi summit u ovoj godini i prvi koji u posljednje dvije godine nema obilježja hitnosti ili sudbonosne važnosti. Očekuje se da će čelnici na summitu postići dogovor o fiskalnom paktu, kojim će se zemlje potpisnice obvezati da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne. Summit se održava na dan kada su belgijski sindikati organizirali opći štrajk u cijeloj zemlji zbog mjera štednje.
BRUXELLES - Predsjedavajući vijeća ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker u ponedjeljak je odbacio njemački prijedlog da Europska unija imenuje posebnog povjerenika za superviziju grčkog proračuna. "Snažno se protivim nametanju povjerenika s tom misijom samo Grčkoj. To nije prihvatljivo", kazao je Juncker po dolasku na summit EU-a. Njemački prijedlog o europskoj superviziji Grčke zasjenio je summit EU-a na kojem bi trebalo zapečatiti pakt za strožu proračunsku stegu u Uniji, zaokružiti ugovor o Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM) i pronaći rješenja za otklanjanje recesije. Zamisao da Grčka ustupi kontrolu nad proračunom Uniji iznesena je u njemačkom prijedlogu partnerima u eurozoni. Informaciju je u petak navečer objavio londonski Financial Times a potvrdili su je europski izvori. Prema tom radikalnom planu kojeg su grčki dužnosnici osudili, povjerenika bi imenovalo 16 grčkih partnera u eurozoni i imao bi pravo veta na odluke Atene o proračunu.
MILANO - Talijanska banka UniCredit uspješno je zaključila povećanje kapitala predbilježbom ulagača na 99,8 posto ukupne vrijednosti ponuđenih prava od 7,48 milijardi eura a popis novih dioničara objavit će ovoga tjedna. Banka je početkom siječnja izvijestila da namjerava prikupiti 7,5 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi ispunila postrožene zahtjeve europskih i svjetskih regulatora o bankovnom kapitalu. Nove dionice ponuđene su po cijeni od 1,94 eura, uz veliki popust u odnosu na njihovu tržišnu vrijednosti na početku siječnja. Europska agencija za banke (EBA) odredila je početkom prosinca u sklopu provjere otpornosti europskih banaka na krizu da UniCredit mora prikupiti osam milijardi eura kako bi do sredine ove godine podigao stopu adekvatnosti kapitala na devet posto i time poboljšao svoju zaštitu od eventualnih novih kriza u budućnosti. U EBA-i su procijenili da 70 banaka u eurozoni treba ukupno 114,7 milijardi eura dodatnog kapitala.
LONDON - Drugi po veličini britanski osiguravatelj Aviva prodao je poslovanje vezano za životna osiguranja u Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj američkom konkurentu Metlife u sklopu planiranog preusmjeravanja na područja na kojima najviše zarađuje. Tri navedene podružnice čine manje od 0,5 posto dobiti grupe i na kraju lipnja 2011. njihova je ukupna imovina iznosila 57 milijuna eura, objavila je u ponedjeljak Aviva, ne navodeći vrijednost transakcije. Metlife, najveći američki osiguravatelj za životna osiguranja, kazao je da sporazum odražava njegovu strategiju "ulaganja i rasta na tržištima s velikim potencijalom". "Ova transakcija stvara izvrsnu priliku za širenje baze kupaca, uz širu ponudu proizvoda i usluga", kazao je Michel Khalaf, Metlifeov predsjednik za Europu, Bliski istok i Afriku. Analitičari ističu da relativno snažan gospodarski rast srednje i istočne Europe u kombinaciji s relativno nerazvijenim tržištem financijskih usluga za građane čine to područje jednim od najperspektivnijih u svijetu za osiguravatelje, uz procvat u jugoistočnoj Aziji.
AMSTERDAM - Nizozemska grupa Philips Electronics, najveći svjetski proizvođač žarulja i rasvjetnih tijela, izvijestio je u ponedjeljak o gubitku u četvrtom tromjesečju, ukazujući na slabu prodaju u Europi i kašnjenje isporuka u sektoru medicinskih uređaja. Neto gubitak u razdoblju od listopada do kraja prosinca iznosio je 160 milijuna eura, u usporedbi s dobiti od 465 milijuna eura u istom razdoblju godinu dana ranije. U Philipsu pripisuju takav rezultat slaboj prodaji u Europi i kašnjenju isporuka u odjelu medicinskih uređaja. Prihodi od prodaje porasli su za 3,3 posto na 6,79 milijardi eura. Philipsovo televizijsko poslovanje, koje je u postupku prodaje kineskom TPV-u, bilježilo je gubitak u visini 272 milijuna eura, u usporedbi s gubitkom od 38 tisuća eura u istom razdoblju 2010. U cijeloj prošloj godini grupa je bilježila gubitak od 1,29 milijardi eura, u usporedbi sa 1,45 milijardi eura dobiti u 2010. Bio je to prvi godišnji gubitak grupe od 2008. Izvršni direktor Frans van Houten, koji je tri puta izdavao upozorenje o dobiti otkad je u travnju preuzeo dužnost, u ponedjeljak je priopćio da su prognoze za 2012. nejasne zbog "neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu i pojedinačno u Europi".
LONDON/PARIZ/FRANKFURT - Europske dionice oslabile su u ponedjeljak nakon što je bankovni sektor pogodila zabrinutost zbog razvlačenja potrage za rješenjem grčkog duga. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,8 posto na 5.685 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,7 posto na 6.466 bodova, dok je pariški DAX bio u minusu 1,1 posto i iznosio 3.282 boda. Najveći gubitnici bile su banke, koje pritišću dugotrajni i napeti pregovori Grčke i vlasnika njezinih državnih obveznica o restrukturiranju 200 milijardi eura grčkog duga. Ulagači se nadaju sporazumu kako bi se izbjegao bankrot Grčke, koji bi mogao izazvati kaos u financijskom sustavu i pogoditi dobit kompanija. Banke su u prosjeku izgubile na vrijednosti tri posto, Deutsche Bank je bio pak u minusu 3,7 posto, a Commerzbank 3,4 posto. Francuske banke dodatno je pogodila najava francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja o uvođenju poreza na financijske transakcije po stopi od 0,1 posto. Pritom su Societe Generale i Credit Agricole oslabile između 4,9 i 5,6 posto.
LONDON - Euro se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima spustio s najviše razine u šest tjedana prema dolaru, a zabilježio je i najnižu razinu u četiri mjeseca prema švicarskom franku. Na njega su utjecali produljeni teški pregovori Atene s kreditorima, a summit EU-a vjerojatno neće puno pomoći. Euro je tijekom dana oslabio prema dolaru za 0,9 posto, na 1,3110 dolara. Tijekom jutra je nakratko dosegnuo najvišu razinu u šest tjedana od 1,3233 dolara, a u prošlom je tjednu bio na dobitku oko 2,7 posto. Oslabio je i prema franku, spustivši se na najnižu razinu u četiri mjeseca od 1,2050 franaka za euro. Pod pritiskom je bio i prema jenu, oslabjevši za oko 0,9 posto, na 100,55 jena. Dolar se pak oporavio prema jenu nakon većih gubitaka tijekom posljednja dva dana trgovanja, te se njime trgovalo po 76,70 jena. S obzirom da pregovori Grčke s kreditorima nisu zabilježili veći napredak, razlika u prinosima između referentnih njemačkih državnih obveznica i onih zemalja u perifernom dijelu eurozone povećala se i time dodatno pojačala pritiske na euro.