ZAGREB - Angela Merkel prvi je put bacila sumnju na izglede da Europa spasi Grčku od potpunoga financijskog sloma i nakon dvije godine krize koja je jedinstvenu europsku valutu dovela na rub propasti priznala je da prvo europsko spašavanje teško više milijarda eura u kombinaciji sa strogim mjerama štednje ne daje rezultata. U intervjuu za Guardian i pet drugih vodećih europskih novina njemačka je kancelarka još inzistirala i na tome da Europski sud pravde (ECJ) dobije ovlasti nadzora nad javnom potrošnjom i proračunskom politikom 17 zemalja eurozone, iako je to zamisao koja u ostalim zemljama zone i u Velikoj Britaniji nailazi na žestok otpor. Pozvala je u intervjuu i na stvaranje europske političke unije u kojoj bi središnja vlast, ojačani dvodomni Europski parlament preuzela još mnoge ovlasti država, a ECJ dobio bi ovlasti vrhovnoga europskog suda. "Još nismo prebrodili krizu", rekla je. "Naravno, riječ je o Grčkoj, to je poseban slučaj u kojem, unatoč svim naporima, ni Grci ni međunarodna zajednica nisu uspjeli stabilizirati situaciju". Merkel je ponovno odbacila mogućnost izdavanja euroobveznica kao brzoga načina da se prebrodi kriza, ali je tu opciju ostavila otvorenu za poslije, kad novi euro-režim počne davati rezultate.
ZAGREB/DAVOS - Europska središnja banka (ECB) mora znatno olabaviti monetarnu politiku kako bi potaknula rast i spriječila produbljivanje krize u eurozoni, prenose mediji u srijedu upozorenje poznatog ekonomista Nouriela Roubinija na početku skupa u Davosu. "Periferija eurozone bilježi ozbiljnu recesiju. Stoga eurozoni danas treba manje štednje a više rasta", istaknuo je Roubini u razgovoru za američku tv-postaju CNBC. ECB mora hitno poduzeti mjere kako bi snažnim labavljenjem monetarne politike spriječila produbljivanje krize, a mjere štednje treba ograničiti, sugerira taj američki ekonomist koji je predvidio izbijanje financijske krize 2007. godini. Ako to ne učini, Grčka će možda biti prva zemlja koja će istupiti iz eurozone, i to za godinu i pol, smatra Roubini. "Grčka će prva restrukturirati svoj dug i mislim da neće biti jedina", kazao je Roubini. Naglasio je također da bi euro trebao oslabiti za 20 ili čak 30 posto kako bi se pomoglo gospodarstvima eurozone.
ZAGREB/DAVOS - Svjetski gospodarski forum (WEF) u švicarskom zimovalištu Davosu na kojem elite tradicionalno raspravljaju o stanju gospodarstva i društva, počeo je u srijedu raspravom o pitanju razara li kapitalizam 20. stoljeća društvo 21. stoljeća u očekivanju najavljenog govora njemačke kancelarke Angele Merkel. Svjetska financijska, znanstvena i gospodarska elita na tradicionalnom godišnjem okupljanju u Davosu od srijede do nedjelje raspravljat će prvenstveno o tome jesu li države primjereno odgovorile na aktualnu krizu i upravo će to biti tema govora kancelarke najsnažnijeg europskoga gospodarstva.
LONDON - Svjetska banka priopćila je u srijedu da će u iduće dvije godine osigurati 27 milijardi dolara kredita za zemlje u istočnoj Europi i središnjoj Aziji koje su teško pogođene krizom eurozone. Time će ukupni iznos zajmova biti povećan za sedam milijardi dolara u odnosu na njihovu razinu u 2011. Banka je priopćila da kriza u zoni jedinstvene europske valute utječe na gospodarstva u nastajanju u regiji kroz trgovinu, financije i doznake radnika obiteljima u matičnim zemljama, što dovodi do usporavanja gospodarskog rasta. Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick izjavio je da je povećanje financiranja usmjereno na pomoć zemljama koje su pogođene krizom. Iz Svjetske banke navode da će se novac iskoristiti za financiranje strukturnih reformi u privatnom sektoru, za podršku bankovnom sektoru i za sustave socijalne skrbi.
HAMBURG - Cijene pšenice na terminskim tržištima u Europi danas su dosegnule najviše razine u zadnja četiri mjeseca zbog glasina o mogućem ograničavanju izvoza pšenice iz Rusije i Argentine. Glasine o ograničavanju izvoza Rusije i Argentine potaknule su još jučer rast cijena pšenice na terminskim tržištima u SAD-u, a danas je rast cijena uslijedio i na europskim tržištima. Tako je terminska cijena mljevene pšenice s rokom isporuke u ožujku na tržištu u Parizu porasla danas 0,4 posto, na 206,75 eura po toni. Tijekom jutra dotaknula je i 210 eura po toni, najvišu razinu od 12. rujna prošle godine. Od početka ovoga tjedna terminska cijena pšenice ojačala je u Parizu otprilike 4 posto. Na tržištima se špekulira da bi Argentina mogla ograničiti izvoz kukuruza i sojina zrna uslijed suše. Rusija je, pak, već ranije objavila da bi mogla uvesti izvozna ograničenja kako bi održala niskima cijene pšenice na domaćem tržištu dosegne li izvoz određenu razinu.
BRUXELLES - Europska komisija zatražila je u srijedu od belgijskog i njemačkog poštanskog operatera Bposta i Deutsche Posta da vrate stotine milijuna eura državne pomoći za koju je utvrđeno da nije bila u skladu s europskim propisima. Takva odluka dužnosnika Komisije za zaštitu tržišnog natjecanja nadovezuje se na onu o potpunom otvaranju tržišta poštanskih usluga za konkurenciju do konca godine. Nakon što je istragom nastojala utvrditi je li državna pomoć narušila ravnopravno tržišno natjecanje u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Grčkoj, Komisija je od njemačke vlade zatražila da zatraži povrat nepropisno dodijeljene pomoći u rasponu od 500 milijuna do milijarde eura. To dolazi kao rezultat kombinacije visoko reguliranih cijena i sustava subvencioniranja mirovina za službenike u javnom sektoru. "Ta je pomoć osigurala Deutsche Postu bolji položaj u odnosu na konkurenciju", navodi se u priopćenju. Belgiji je naloženo da zatraži povrat 417 milijuna eura pomoći koje je u razdoblju od 1992. do 2010. odobrila Bpostu na ime troškova javnih usluga. Komisija je istodobno odobrila državne potpore francuskoj La Poste, kao i subvencije koje je Hellenic Postu isplatila grčka vlada.
BRATISLAVA - Građani Slovačke, druge najsiromašnije članice eurozone, nastoje iskoristiti nagli pad forinte prema euru pa sve više odlaze u šoping u susjednu Mađarsku. "Transakcije podizanja novca koje su Slovaci zabilježili u Mađarskoj uvećane su za više od 55 posto u protekla tri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, dok su istodobno njihove transakcije putem kartica porasle za 50 posto", kazao je Stefan Frimmer, glasnogovornik najveće slovačke banke Slovenska Sporitelna. Slovačka je uvela euro prije tri godine, odnosno 1. siječnja 2009. Time je svoje potrošače dovela u bolju poziciju u odnosu na susjedne zemlje čije su valute oslabjele u vrijeme globalne financijske krize. Drugo tradicionalno šoping odredište Slovacima je Poljska, gdje prednost daju kupovini domaćih prehrambenih proizvoda i proizvoda tamošnjih obrta, kazao je Drahovsky. "Promet u slovačkoj maloprodaji sada je u padu već tri godine, odnosno otkad smo se pridružili eurozoni, a približno 80 posto toga pada izazvano je kupnjama u inozemstvu", kazao je Pavol Konstiak iz tamošnjeg udruženja trgovine i turizma.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u srijedu pod utjecajem dobitonosnih prodaja dionica banaka, budući da ulagači strahuju da bi pritisak na Europsku središnju banku da otpiše grčki dug mogao ograničiti njezine kapacitete za kupovine obveznica perifernih zemalja eurozone. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,7 posto na 5.713 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,5 posto na 6.384 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,7 posto i iznosio 3.300 bodova. Među najvećim gubitnicima na tržištima bile dionice banaka, pri čemu je Societe Generale oslabio 4,2 posto, a Credit Agricole 2,8 posto. Proizvođači telekomunikacijske opreme također su izgubili na vrijednosti nakon što su Ericssonovi poslovni rezultati zaostali za očekivanjima, upozorivši da će mrežni operateri vjerojatno ostati oprezni u potrošnji i u narednim mjesecima. Ericsson je tako oslabio 14 posto, Alcatel 9,3 posto, a Nokia za 3,2 posto.
LONDON - Euro je u srijedu oslabio na međunarodnim tržištima zbog zabrinutosti oko daljnjeg razvoja grčkih pregovora s kreditorima, što je držalo ulagače podalje ulaganja povezanih s većim rizikom. Euro je tako pao ispod 1,3 dolara i njime se trgovalo po oko 1,2945 dolara, što znači da je na dnevnom gubitku oko 0,5 posto. Time se dodatno udaljio od najviše razine u tri tjedna od 1,3063 dolara, koju je dosegnuo u utorak. Dolar je ojačao i prema jenu, i to za gotovo 0,7 posto, na 78,17 jena. Nedavno jačanje dionica na globalnoj razini i eura, unatoč nedovršenim pregovorima o pomoći Grčkoj, uz očekivani dulji period vrlo niskih kamatnih stopa u SAD-u, moglo bi ojačati pritiske na slabljenje dolara.