FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

Autor: mkuz
ZAGREB, 11. siječnja 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

BRUXELLES - Europska unija revidirala je u srijedu naniže podatak o rastu gospodarstva eurozone u trećem prošlogodišnjem tromjesečju, na 0,1 posto, s prijašnjih 0,2 posto. Detaljniji podaci Europske unije pokazali su nižu stopu rastu francuskog BDP-a u razdoblju između srpnja i rujna, od 0,3 posto, u odnosu na prije objavljenih 0,4 posto, zbog čega je revidiran i podatak o BDP-u eurozone. Ekonomisti nestrpljivo očekuju prvu procjenu za posljednje prošlogodišnje tromjesečje kako bi utvrdili klizi li eurozona u recesiju. Njemački statistički ured objavio je u srijedu da su aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca pale za 0,25 posto. U cijeloj prošloj godini njemački je BDP porastao za tri posto, čime je njegov rast usporio u odnosu na 2010. kada se povećao za 3,7 posto. U trećem je tromjesečju 2011. njemački BDP uvećan za 0,5 posto. Španjolsko je gospodarstvo u istom razdoblju stagniralo, dok su Italija i Nizozemska zabilježile pad aktivnosti.

WIESBADEN - Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, snažno je poraslo u prošloj godini, dok je proračunski manjak oštro pao, no pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju naglašava utjecaj krize u eurozoni, pokazali su podaci objavljeni u srijedu. Njemački bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u 2011. za 3,0 posto, u odnosu na rekordnih 3,7 posto godinu prije, objavio je državni ured za statistiku Destatis. Snažan rast omogućio je najvećem europskom gospodarstvu da smanji proračunski manjak u prošloj godini na samo 1 posto BDP-a, u odnosu na 4,3 posto zabilježenih godinu prije. "Njemačko gospodarstvo ostalo je vrlo snažno u 2011.", naveo je Destatis u priopćenju. Najsnažniji rast zabilježen je u prvoj polovici godine, naveo je statistički ured. U Destatisu također navode da su se aktivnosti u četvrtom tromjesečju prošle godine zapravo smanjile, i to za 0,25 posto.

FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) trebala bi intenzivirati kupovine obveznica zaduženih članica eurozone kako bi poduprla Italiju i spriječila kataklizmični slom eurozone, upozorio je u srijedu dužnosnik agencije za ocjenu boniteta Fitch. Slom eurozone bio bi prava katastrofa za svjetsko gospodarstvo i iako nije dio Fitchova temeljnog scenarija, mogao bi se dogoditi ako Italija ne pronađe izlaz iz dužničkih problema, kazao je David Riley u razgovoru s ulagačima u sklopu predstavljanja emisije obveznica jedne europske zemlje. "Slom eurozone bio bi prava kataklizma. Euro je rezervna valuta. Kako bi takav događaj utjecao na financijsku i političku stabilnost", naglasio je Riley. "Teško je vjerovati da će eurozona preživjeti ako se Italija ne izvuče", napomenuo je, dodajući da iako mnogi smatraju Italiju politički i ekonomski previše važnom da propadne, "moglo bi se također kazati da je previše velika da bi je se spasilo".

LAGONISSI - Grčki ministar za razvoj upozorio je u srijedu da će proračunski manjak u 2011. iznositi 9,6 posto, što je oko pola postotnog boda više no što je planirano. Zahvaljujući pojačanoj upotrebi strukturnih fondova Europske unije Grčka je uspjela smanjiti manjak s 10,6 posto BDP-a koliko je iznosio u 2010., kazao je Mihalis Hrisohoidis u govoru na ekonomskom forumu, gdje vlada nastoji privući ulaganja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To ipak neće biti dovoljno da se manjak u 2011. spusti na ciljanih devet posto BDP-a, naglasio je grčki ministar. Grčka se oslanja na milijarde eura kredita europskih partnera i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se održala na površini i redovno podmirivala svoje financijske obveze.

BERLIN - Europska unija mora priznati talijanske napore u borbi s dužničkom krizom ili se izlaže riziku da treće po veličini gospodarstvo eurozone padne u ruke populista koji su protiv EU-a, rekao je talijanski premijer Mario Monti u razgovoru za njemački dnevni list Die Welt. Monti, koji je premijersku dužnost preuzeo prije manje od dva mjeseca, za njemački list je rekao da od Talijana traži velike žrtve. "Problem je, međutim, što unatoč tim žrtvama ne vidimo ustupke od EU-a, poput onih u obliku smanjenih kamatnih stopa", rekao je Monti u izdanju lista od srijede. "Ne mogu biti uspješan sa svojim politikama ako se politike EU-a ne promijene. Ako se to ne dogodi, Italija, koja je uvijek bila proeuropska zemlja, mogla bi pasti u ruke populista", rekao je talijanski premijer. Suočena s mogućom recesijom, koja bi mogla još složenijim učiniti smanjivanje javnog duga, Montijeva vlada priprema paket mjera nazvanih "Rasti Italijo" koje trebaju talijansko gospodarstvo učiniti konkurentnijim. Monti, koji se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel treba sastati u srijedu u Berlinu, traži jedinstven odgovor zemalja eurozone na dužničku krizu i želi koordinaciju napora za postizanje rasta među zemljama eura.

ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija pokrenula je u srijedu konzultacije o elektronskom plaćanju kako bi se stvorilo sigurno i transparentno integrirano tržište u EU te posljedično učinkoviti, moderni i sigurni načini plaćanja, priopćeno je iz Bruxellesa. "Elektronsko plaćanje ključno je za svakog potrošača", kaže se u priopćenju Europske komisije te dodaje da se u EU koristi više od 700 milijuna kartica, elektronsko plaćanje nudi brojne mogućnosti a broj pametnih telefona povećava se iznimno velikom brzinom. "U Zelenoj knjizi analiziraju se prepreke koje koče integraciju europskog tržišta na području te obećavajuće tehnologije plaćanja", dodaje se. Konzultacije traju do 11. travnja ove godine. Na temelju analize odgovora, Komisija će objaviti do ljeta 2012. koje nove korake ima namjeru poduzeti. U dokumentu koji je objavila EK ocjenjuje se sadašnje stanje s plaćanjem karticama, internetom i mobilnim telefonima u Europi, indentificiraju se razlike između aktualnog stanja i vizije integriranog tržišta plaćanja te prepreke koje su stvorile taj jaz.

MUMBAI - Indijska vlada omogućila je stranim brandovima poput Adidasa i Ikee otvaranje trgovina u 100-postotnom vlasništvu, ali je supermarketima i dalje zabranjen ulazak na ogromno indijsko tržište. Vlada je reformom maloprodajnog sektora omogućila ulazak na indijsko tržište inozemnim maloprodajnim tvrtkama koje prodaju pojedinačne brandove. U prosincu je vlada objavila da će otvoriti indijsko tržište i za inozemne lance supermarketa, poput Wal-Marta, ali je dva tjedna kasnije izmijenila plan reforme pod pritiskom otpora u parlamentu i prosvjeda malih trgovaca. Veliki zapadni brandovi poput Adidasa već posjeduju vlastite prodavaonice u sve većem broju maloprodajnih i trgovačkih centara u velikim indijskim gradovima, ali su dosada morali poslovati u suradnji s lokalnim partnerima. "Prema vladinim planovima, izravna inozemna ulaganja (FDI) u omjeru do 100 posto bit će dopuštena u trgovinama koje prodaju jedan brand", objavio je vladin Odjel za industrijsku politiku i promidžbu (DIPP).

LONDON - Postoji 'nezdrava' korelacija između gradnje nebodera i naknadnih financijskih slomova a trenutna situacija pokazuje da bi ulagači trebali pomno pratiti stanje u Kini i Indiji, pokazalo je u istraživanje britanske banke Barclays Capital. Kina je trenutno najveći graditelj nebodera u svijetu dok Indija gradi drugi po visini toranj u svijetu, izvijestila je banka u najnovijoj godišnjoj studiji "Indeks nebodera". "Naš indeks nebodera i dalje pokazuje korelaciju između gradnje nove najviše zgrade u svijetu i prijeteće financijske krize - valja se prisjetiti New Yorka 1930., Chicaga 1974., Kuala Lumpura 1997. i Dubaija 2010.", navodi se u istraživanju. "Često su najviše zgrade na svijetu jednostavno najvidljiviji odraz šireg procvata gradnje nebodera i odražavaju raširenu pogrešnu usmjerenost ulaganja i skoru gospodarsku korekciju", napominju analitičari Barclays Capitala. "Zato bi ulagači trebali posvetiti posebnu pozornost Kini, najvećem graditelju danas, i Indiji, koja ima samo dva završena nebodera a sada ih gradi još 14", ističu u Barclaysu.

LONDON - Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima budući da je zabrinutost zbog eurozone potisnula u drugi plan strah zbog mogućeg prekida opskrbe iranskom naftom, ponovo potpirivši nesklonost ulagača rizičnijoj imovini. Tako je cijena barela na londonskom tržištu pala 22 centa, na 113,5 dolara. Na američkom tržištu ostala je gotovo nepromijenjena, na 102,12 dolara. Europske dužničke teškoće ponovno su se našle u žarištu zanimanja nakon što su iz agencije Fitch upozorili da se ekonomska prognoza za eurozonu dodatno pogoršala u proteklim mjesecima. Europska središnja banka (ECB) trebala bi intenzivirati kupovine obveznica zaduženih članica eurozone kako bi poduprla Italiju i spriječila kataklizmični slom eurozone, upozorio je u srijedu dužnosnik agencije za ocjenu boniteta Fitch David Riley. Njegov je istup prigušio apetit ulagača za rizičnijom imovinom, poput nafte i dionica. U jutarnjoj trgovini cijene nafte poskočile su nakon vijesti o eksploziji bombe u Teheranu u kojoj je poginuo nuklearni znanstvenik. Iranski viceguverner svalio je odgovornost na Izrael.

NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu burzovni indeksi dosegnuli najviše razine u pet mjeseci, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica u rudarskom sektoru nakon optimistične procjene Alcoe o povećanju potražnje za sirovinama. Dow Jones indeks ojačao je 0,56 posto, na 12.462 boda, dok je S&P 500 porastao 0,89 posto, na 1.292 boda, a Nasdaq indeks 0,97 posto, na 2.702 boda. Skok Dow Jones i S&P 500 indeksa na najviše razine od kraja lanjskog srpnja ponajviše se zahvaljuje procjeni najvećeg američkog proizvođača aluminija Alcoe da će potražnja za aluminijem i drugim metalima ove godine porasti. Cijena bakra skočila je više od 3 posto i zbog toga što je prošloga mjeseca kineski uvoz tog plemenitog metala dosegnuo rekordne razine. Zahvaljujući tome, S&P indeks rudarskog sektora ojačao je 1,8 posto, najviše među svih 10 sektora tog indeksa.

TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje mirno jer ulagači s oprezom čekaju nove vijesti iz Europe, dok je tečaj eura ponovno zaronio ispod razine od 1,28 dolara. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru i Australiji ojačale između 0,1 i 0,8 posto. Burzovni indeksi u Šangaju i Južnoj Koreji skliznuli su, pak, između 0,2 i 0,4 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,1 posto. Dobar početak sezone objave kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija i uspon cijena dionica na Wall Streetu dva dana zaredom pozitivno utječu na azijska tržišta. No, ulagači su ipak oprezni dok čekaju nove vijesti o europskoj dužničkoj krizi. O toj će krizi danas biti riječi na sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel i talijanskog premijera Marija Montija. S oprezom se čeka i podatak o njemačkom bruto domaćem proizvodu, koji će pokazati je li dužnička kriza naštetila najvećem europskom gospodarstvu.

(Hina) xmkuz ymkuz

An unhandled error has occurred. Reload 🗙