PARIZ - Glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde u srijedu je razgovarala s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem o međunarodnoj gospodarskoj situaciji, s osobitim naglaskom na eurozonu i Grčku. Prije susreta s francuskim predsjednikom, Lagarde se sastala sa svojim nasljednikom u ministarstvu financija Francoisom Baroinom. Čelnica MMF-a u utorak je sličan raspored imala u Njemačkoj. Sastala se s kancelarkom Angelom Merkel te ministrima financija i gospodarstva Wolfgangom Schauebleom i Philippom Roeslerom, a svi razgovori se vode u svrhu stvaranja sporazuma kojim bi privatne banke dobrovoljno Grčkoj otpisale dio duga. MMF, Europska komisija i Europska središnja banka, koji trenutačno jedini posuđuju novac Grčkoj, moraju odobriti davanje nove tranše kredita toj zemlji kako ona ne bi došla u poziciju da više ne može plaćati dospjele dugove.
LONDON - Hedge fondovi odlučili su minirati plan Međunarodnog monetarnog fonda za smanjenje grčkog ogromnog duga i izbjeći predviđeni otpis koji bi trebao spasiti Atenu od stečaja. Fondovi su izgradili tako moćne pozicije u grčkim državnim obveznicama da bi mogli osujetiti europsku taktiku kojom se banke i ostale vlasnike obveznica u privatnom sektoru nastoji pridobiti da dragovoljno preuzmu na svoja leđa dio tereta smanjivanja grčkog duga. Vlasnici grčkih obveznica trebali bi se odreći oko 100 milijardi eura ulaganja u grčki dug u sklopu planirane zamjene obveznica, ali mnogi fondovi namjeravaju zaobići tu obvezu. Skloniji su dopustiti grčki bankrot, čime bi se aktiviralo osiguranje naplate kredita koje su kupili ili uzdati se u potpunu naplatu potraživanja ako dovoljno aktera u privatnom sektoru ipak pristane na otpis. Time dolaze u izravni sukob s MMF-om koji želi spustiti troškove grčkog financiranja na održivu razinu. Ako sporazum ne bude postignut, MMF, Europska unija i Europska središnja banka neće isplatiti novi paket pomoći koji je Grčkoj potreban kako bi preživjela.
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je uputila novo upozorenje Mađarskoj, najavila da bi sljedeći tjedan mogla pokrenuti postupak protiv te zemlje zbog kršenja europskog zakonodavstva u tri područja te pokrenula postupak zbog kršenja proračunske discipline. "Komisija ostaje zabrinuta zbog određenih odredbi zakona koje je 30. prosinca prihvatio mađarski parlament, koji bi mogli biti protivni zakonima EU-a. Komisija je sada u završnoj fazi analize tih zakona. Ne prejudicirajući mogući ishod te analize, Komisija je odlučna koristiti sve svoje ovlasti da analizira sukladnost nacionalnih zakona s europskim i zadržava pravo poduzimanja mjera koje ocijeni prikladnima", izjavila je glasnogovornica Europske komisije Pia Ahrenkilde-Hansen, dodajući da će Komisija donijeti odluku o tome na svom sljedećem sastanku 17. siječnja. Upozorenje se odnosi na tri područja - na neovisnost mađarske središnje banke, na pravosuđe odnosno neovisnost sudaca te na pitanje zaštite podataka.
SOFIJA - Bugarska je u srijedu objavila da će se pridružiti sporazumu o strožoj proračunskoj disciplini u Europskoj uniji, ali nije spremna obećati financijsku potporu članicama eurozone ni mijenjati svoju poreznu politiku. "Kako bih sažeo naše stajalište, mi jesmo za strožu financijsku disciplinu u Europi, ali protiv nametanja ograničenja našoj gospodarskoj politici i prihvaćanja tereta koji je iznad naših mogućnosti", rekao je ministar vanjskih poslova Nikolaj Mladenov. Bugarska neće preuzimati nikakve financijske obveze koje podrazumijevaju dodatne doprinose MMF-u i drugim mehanizmima za stabilizaciju eura dok ne postanemo članica eurozone, dodao je. Sofija se slaže da postoji "potreba za poštivanjem vrlo strogih fiskalnih propisa i discipline, te za koordinacijom ekonomske politike u EU". Mladenov pritom ističe "neslaganje s inicijativama za uvođenje zajedničke osnovice poreza na dobit i s prijedlozima o uvođenju poreza na financijske transakcije". Bugarska ima jedinstvenu 10-postotnu stopu poreza na dohodak i na dobit i time zadržava status zemlje s najnižim poreznim opterećenjima u 27-članoj Uniji.
LONDON - Reakcije na sve veće nejednakosti u svijetu koje se očituju kroz pokrete Occupy Wall street ili Arapsko proljeće, ugrožavaju napredak globalizacije i predstavljaju prijetnju ekonomijama širom svijeta, ocjenjuje Svjetski ekonomski forum u svom izvješću uoči godišnjeg okupljanja političke i poslovne svjetske elite u Davosu. Velike proračunske neuravnoteženosti i neizvjesne državne financije najveće su ekonomske prijetnje s kojima se svijet suočava, prema izviješću 2012 Global Risks. Objavljena analiza 50 rizika u sljedećem desetljeću oslikava turobnu sliku sve nesigurnijeg svijeta. Tijekom protekla četiri desetljeća Davos, u kojem se okupljaju političari, guverneri središnjih banaka i prvi ljudi poslovnog svijeta, postao je sinonim za globalizaciju, a sada se svijet počinje kolebati u uvjerenju da je globalno tržište za njega najbolje rješenje. Rastuća nezaposlenost mladih, mirovine koje ovise o prenapregnutim državnim financijama i rastući jaz između bogatih i siromašnih posijali su sjeme represivnog društva, prema istraživanju 469 stručnjaka.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi oslabili su u srijedu nakon što je agencija Fitch poručila Europskoj središnjoj banci da bi se trebala više angažirati u rješavanju krize u eurozoni. Ulagače je obeshrabrila i snažna potražnja za njemačkim državnim obveznicama koje se smatraju sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,7 posto na 5.656 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,5 posto na 6.134 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,4 posto i iznosio 3.197 bodova. Naftne dionice bile su najveći gubitnici zbog pada cijena nafte. Royal Dutch Shell oslabio je 2,9 posto, a British Petroleum za 1,6 posto. Maloprodajni sektor je također bilježio gubitke, pa je tako Metro pao 3,2 posto, a Carrefour za 0,8 posto. Unilever je oslabio 3,3 posto zbog sniženih preporuka za kupovinu. Talijanske banke bile su pak neočekivani dobitnici. Tako su dionice UniCredita porasle 4,4 posto nakon što su u pet dana trgovanja izgubile oko 80 posto vrijednosti zbog velikog popusta na prodaju prava. BP Milano, koji je upravo imenovao novog direktora, ojačao je 7,7 posto.
LONDON - Euro je u srijedu kliznuo nadomak najniže razine prema dolaru u 16 mjeseci nakon što je agencija Fitch upozorila da bi se Europska središnja banka trebala više angažirati u borbi protiv dužničke krize u eurozoni. Euro je pao prema dolaru 0,6 posto na 1,2705 dolara. U odnosu na jen europska zajednička valuta oslabila je 0,3 posto, na 97,88 jena. Dolar je pak blago ojačao prema japanskoj valuti, za 0,1 posto, te se njime trgovalo po 76,94 jena. Ulagači su na oprezu uoči ovotjednog sastanka Europske središnje banke na kojem će se odlučivati o ključnim kamatnim stopama i uoči aukcija španjolskih i talijanskih obveznica. U takvom okruženju poruka iz Fitcha bila je dovoljna da unese nesigurnost među ulagače. Klizanje europske jedinstvene valute zakočila je izjava njemačke kancelarke da bi Njemačka bila spremna uplatiti veći doprinos u europski trajni krizni fond ESM. Ulagači će se sada fokusirati na aukciju obveznica Španjolske koja planira u četvrtak prodati pet milijardi eura dužničkih papira s rokovima dospijeća u 2015. i 2016. Italija će pak u petak ponuditi 4,75 milijardi eura obveznica s rokom dospijeća od pet godina.