JOHANNESBURG - Europa u cjelini mogla bi izbjeći recesiju u 2012. i ima razloga za veći optimizam kada su u pitanju prognoze za to područje, prenose južnoafrički mediji izjavu čelnice Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde. "Prilike su eurozoni jako su se promijenile u posljednjih 18 mjeseci, ima razloga za nešto veći optimizam u vezi s prognozama", kazala je Lagarde u intervjuu za dnevnik Business Day, objavljenom u ponedjeljak nakon prošlotjednog posjeta čelnice MMF-a Južnoj Africi. Neki analitičari vjeruju da je recesija neizbježna u eurozoni, čijih se nekoliko članica već mjesecima bori s dužničkim problemima. Takvo je stanje širom svijeta potaknulo odbojnost prema riziku te pogodilo tržišta u nastajanju, posebice Južnu Afriku. "Procjenjujemo da čak ukoliko i neke zemlje eurozone budu tehnički u recesiji u cijeloj ili u dijelu ove godine, cijela zona možda tehnički neće biti u recesiji", kazala je Lagarde. "Različita gospodarstva imaju različite stope rasta. To će utjecati na cijelu eurozonu, koja bi u cjelini mogla izbjeći recesiju", naglasila je.
WIESBADEN - Njemački izvoz povećan je u studenom za 2,5 posto, dosegnuvši 94,9 milijardi eura, objavio je u ponedjeljak njemački zavod za statistiku. Rast je nadmašio očekivanja analitičara koji su predviđali da će se povećati za 0,7 posto i sugerira da je najveće europsko gospodarstvo možda u četvrtom tromjesečju imalo bolje rezultate nego se očekivalo. Uvoz se ujedno smanjio za 0,4 posto, a očekivao se njegov rast. Na godišnjoj razini izvoz je u studenome porastao za 8,3 a uvoz za 6,7 posto. Sezonski i kalenadarski prilagođen trgovinski višak iznosio je na kraju studenog 15,1 milijardu eura. Juergen Michels iz tvrtke Citigroup rekao je da su najnoviji podaci o trgovini "ugodno iznenadili". "To povećava nadu da će pad BDP-a na kraju godine biti relativno mali", kazao je. Podaci o njemačkom BDP-u za četvrto tromjesečje i za cijelu godinu bit će objavljeni u srijedu. Ekonomisti predviđaju rast od tri posto za cijelu 2011.
BASEL - Provjere banaka u Europskoj uniji, Japanu i Sjedinjenim Državama počet će u prvom tromjesečju ove godine kako bi se utvrdilo jesu li se uskladile s postroženim međunarodnim propisima o bankovnom kapitalu, objavili su guverneri središnjih banaka okupljeni u Baselu. Grupa guvernera i čelnika odjela za superviziju (GHOS), nadzorno tijelo Baselskog odbora za superviziju banaka, najavila je provjere u priopćenju objavljenom u nedjelju. Dogovorena je i objava rezultata provjera, dodaje se u priopćenju. "Fokus na primjeni predstavlja značajan novi smjer za Baselski odbor", naglasio je guverner britanske središnje banke Mervyn King, inače predsjedatelj GHOS-a. Reformirani propisi o kapitalu najvećih banaka u svijetu, nazvani "Basel II", trebali bi spriječiti ponavljanje financijske krize kakva je zadesila svijet 2008. i 2009. kada su vlade bile prisiljene priskočiti u pomoć bankama kako bi spriječile njihov slom. Provjere će početi u prvom tromjesečju ove godine, najavljuje GHOS u priopćenju.
ZAGREB - Europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier i povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia trebali bi u srijedu pokrenuti konzultacije o e-plaćanjima kojima bi se od javnosti trebali dobiti odgovori na pitanja poput troškova bankovnih transakcija ili problema s internetskim plaćanjem, najavljuju europski mediji. Kako se očekuje, Barnier i Almunia trebali bi naglasiti da rast i konkurentnost koče troškovi bankovnih transakcija i fragmentacija tržišta prekograničnih plaćanja. Europska komisija će se još jednom pozabaviti troškovima koje banke naplaćuju jedne drugima kada se radi o kartičnim transkacijama. Komisija je često kritizirala tu praksu, tvrdeći da ograničava tržišno natjecanje. Broj online kupaca u Europi trebao bi kroz sljedeće tri godine iznimno narasti, ali Komisija vjeruje da je taj napredak još uvijek ometen kompliciranim metodama plaćanja i razlikama u načinima na koje se plaćanja provode među zemljama članicama.
BERLIN - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je u ponedjeljak da krizni fond uspostavljen radi pomoći prezaduženim zemljama eurozone ima problema s privlačenjem stranih ulagača, koji traže veća jamstva. "Povećale su se teškoće s pronalaženjem privatnih investitora jer oni traže veća jamstva", rekao je ministar za njemački radio SWR2. "To ne znači da fond nema novca. Prošlog je tjedna održao uspješnu aukciju obveznica", dodao je Schaeuble. Fond je prošlog tjedna izvijestio o snažnoj potražnji na prvoj ovogodišnoj aukciji trogodišnjih obveznica, kojom je prikupio tri milijarde eura. "Teškoće ipak ukazuju na nesigurnost ulagača širom svijeta kada je u pitanju eurozona", kazao je. Schaeuble je time potvrdio zabrinutost koju navodno stalno ističe čelnik kriznog fonda Klaus Regling, napominjući da razmišlja o povećanju jamstava za slučaj bankrota s 20 na 30 posto. Prema pisanju Bilda am Sonntag, Regling je na sastanku njemačkih parlamentaraca kazao da su trenutna 20-postotna jamstava nedovoljna da pokriju rizik ulagača.
MILANO - Trgovina dionicama talijanske banke UniCredit na Milanskoj burzi nakratko je obustavljena u ponedjeljak zbog snažnih oscilacija na početku bančinog najavljenog prikupljanja dodatnog kapitala. Banka je izgubila 37 posto tržišne vrijednosti otkada je prošlog tjedna najavila da planira prikupiti 7,5 milijardi eura dodatnog kapitala, uz značajan popust na tržišnu vrijednost dionica. UniCredit je prošloga tjedna odredio cijenu prava u iznosu 1,943 eura, što je bilo čak 69 posto manje od cijene dionice na zatvaranju prethodnog dana. Trgovina dionicama nastavljena je u ponedjeljak nakon podneva, kada je njihova vrijednost bilježila minus od 8,3 posto i dionicama se trgovalo po 2,40 eura. UniCredit pokušava prikupiti kapital kako bi udovoljio novim, postroženim europskim propisima o bankovnom kapitalu. Europska agencija za banke (EBA) odredila je početkom prosinca, u sklopu procjene potreba 70 europskih banaka za dodatnim kapitalom, da UniCredit mora prikupiti osam milijardi eura.
MADRID - Španjolska banka Santander u ponedjeljak je objavila da je podigla razinu jamstvenog kapitala u skladu s novim europskim propisima, i to znatno prije zadanog roka. Najveća banka eurozone priopćila je da je podigla stopu adekvatnosti kapitala porasla na propisanih devet posto, istaknuvši ujedno da ne odustaje od plana da je u lipnju podigne na 10 posto. Prošlog je mjeseca Europska agencija za banke EBA povisila propisanu stopu adekvatnosti kapitala banaka, omjer njihova kvalitetnog kapitala u odnosu na rizična potraživanja, s pet posto na devet posto kako bi banke u budućnosti bile otpornije na eventualne nove tržišne šokove. EBA je od glavnih europskih banaka zatražila da pribave ukupno 114,7 milijardi dodatnog kapitala kako bi do kraja lipnja dosegnule novu propisanu stopu adekvatnosti kapitala. U procjeni potreba za kapitalom 70 testiranih banaka najveći pojedinačni iznos, čak 15,3 milijarde eura, trebao je po procjeni EBA-e objavljenoj u prosincu prikupiti upravo španjolski Santander.
ZAGREB - Zastupnici Europskog parlamenta žele da se uvedu niži maksimalni iznosi korištenja mobilnih telefona u inozemstvu od onih koje je predložila Europska komisija, a njihovi zahtjevi nailaze na protivljenje telekomunikacijskih kompanija, pišu europski mediji. Europski zastupnici pojačavaju pritisak na Neelie Kroes, europsku povjerenicu za digitalnu agendu, da postroži prijedlog koji je predstavila 5. srpnja o ograničavanju troškova roaminga. Angelika Niebler, njemačka zastupnica desnog centra koja je zadužena za izradu parlamentarnog izvješća o tom pitanju, izradila je prijedlog o ograničavanju cijena za pozive, tekstualne poruke i internet iz inozemstva koji je puno stroži od Komisijinog originalnog plana. Niebler kaže da se ne bi trebalo naplaćivati više od 20 eurocenti po minuti za odlazne pozive te 7 eurocenti po minuti za dolazne pozive. To je mnogo jeftinije od Komisijinog prijedloga o 32 i 11 eurocenti. Operateri mobilne telefonije intenzivno lobiraju protiv prijedloga, te predlažu i neke alternativne pristupe ali Komisija, zastupnici i članice žele novi dogovor prije nego istekne aktualna regulativa o roamingu 1. srpnja 2012.
BERLIN - Njemački automobilski div Volkswagen (VW) prodao je prošle godine više od osam milijuna vozila, pretekavši time japansku korporaciju Toyota Motor. Njemački mediji prenose da je izvršni direktor Volkswagena Martin Winterkorn u ponedjeljak u Detroitu kazao da je VW u 2011. isporučio 8,156 milijuna vozila, što je 14 posto više nego u 2010. Toyota je 2011. prodala ukupno 7,9 milijuna vozila dok General Motors još nije objavio svoje rezultate a očekuje se da će podaci pokazati prodanih više od devet milijuna automobila, ako se kao osnovica za izračun uzmu prognoze iz prva tri tromjesečja. Winterkorn će potpune podatke objaviti tijekom dana, na tiskovnoj konferenciji na detroitskom automobilskom sajmu.
ZAGREB - Razdoblje rasta kineskog gospodarstva pri kraju je jer uvjeti koji su ga stvorili nestaju ili će ubrzo nestati, predviđa u časopisu Foreign Policy Gordon G. Chang, analitičar i profesor američke povijesti na sveučilištu Stanford. U napisu se najavljuje i pad vlasti kineske komunističke partije. Kina, kakva je sada, uspjela je preživjeti jer nije ispoštovala sve obveze prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, napominje Chang. Kontinuran gospodarski rast kroz tri desetljeća Chang pripisuje politici "reformi i otvaranja" Denga Xiaopinga, činjenici da se Dengovo razdoblje podudara s krajem Hladnog rata te paralelnim demografskim rastom kineske radne snage. No kinesko povoljno razdoblje završava jer "nestaju ili će nestati uvjeti koji su ga stvorili", smatra Chang. Komunistička partija je "okrenula leđa Dengovoj naprednoj politici" i provodi renacionalizaciju gospodarstva sužavajući prostor za inozemna ulaganja, zatim Kina u najvećoj mjeri ovisi o međunarodnoj trgovini te bi mogla biti i najvećom žrtvom krize u eurozoni i, naposljetku, u razdoblju reformi imala je među najboljim a uskoro će imati jedan od najgorih demografskim profila u svijetu, navodi Chang.
LONDON - Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima nakon što su bojazni za gospodarsko zdravlje eurozone nadjačale iranske prijetnje zatvaranjem ključnog morskog puta za isporuke nafte u Hormuškom tjesnacu. Tako je cijena barela na londonskom tržištu pala 47 centi, na 112,59 dolara, nakon što je prošli tjedan zaključila u plusu većem od pet posto. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 58 centi nižoj cijeni od 100,98 dolara. Pad njemačke industrijske proizvodnje u studenom podsjetio je tržišta da se čak i najveće europsko gospodarstvo susočava s velikim izazovima. Sumornu sliku dodatno su potkriječili podaci iz eurozone gdje je promet u maloprodaji u studenom pao za 0,8 posto dok je broj nezaposlenih porastao sedmi mjesec zaredom. Takvi su podaci potpirili strah u vezi sa zdravljem europskog gospodarstva, potisnuvši u drugi plan prijetnje iranskih dužnosnika zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ukoliko nove sankcije koje su nametnule Sjedinjene Države a dogovorila je i Europska unija zbog iranskog nuklearnog programa naštete izvozu iranske nafte.
HONG KONG - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok je tečaj eura oslabio prema dolaru i jenu, zbog strahovanja ulagača od širenja europske dužničke krize. Burzovni indeksi u Australiji, Hong Kongu, Singapuru i Južnoj Koreji oslabili su jutros između 0,1 i 0,9 posto, a jedino su u Šangaju cijene dionica porasle, oko 2 posto. Na Tokijskoj se burzi zbog blagdana danas ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,7 posto. U petak objavljeni podaci o jačanju američkog tržišta rada nisu ohrabrili azijske ulagače jer iz eurozone stižu vijesti o slabosti tamošnje maloprodaje i padu raspoloženja poduzetnika zbog klizanja gospodarstva u recesiju.
NEW YORK - Posljednjih dana kretanje cijena dionica na Wall Streetu više nije toliko vezano uz oscilacije tečaja eura kao prije, a početak sezone objave kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija mogao bi dodatno odvratiti pozornost ulagača s europske dužničke krize. Dow Jones indeks prošloga je tjedna ojačao 1,2 posto, na 12.359 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,6 posto, na 1.277 bodova, a Nasdaq indeks 2,7 posto, na 2.674 boda. Posljednjih mjeseci prošle godine cijene dionica na Wall Streetu uvelike su ovisile o oscilacijama tečaja eura. Svako slabljenje eura, izazvano europskom dužničkom krizom, poticalo je pad cijena dionica. No prošloga tjedna to nije bio slučaj jer su ulagači poticaj crpili iz podataka koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva. "Mislim da se ovoga mjeseca neće ponoviti taj obrazac, pa će američko tržište dionica više ovisiti o fundamentima u SAD-u, nego o reakcijama na kretanje tečaja eura", kaže Fred Dickson, strateg u tvrtki D. A. Davidson & Co.