LJUBLJANA - Nadzorni odbor slovenskog Mercatora u utorak bi trebao raspravljati o nacrtu kupoprodajnog ugovora koji vlasnici 52 posto njegovih dionica usklađuju s koncernom Agrokor, no iz zadnjih političkih reakcija u Sloveniji može se naslutiti da do potpisivanja ugovora u srijedu, kako su neki najavljivali, neće doći, navode vodeći slovenski mediji. Izjave koje je u vezi s prodajnim postupkom krajem prošlog tjedna dala slovenska agencija za upravljanje državnom imovinom (AUKN), ministarstvo financija i predsjednik države Danilo Tuerk "mogu značiti samo jedno, a to je da je u državnoj administraciji došlo do konsenzusa da nije pravo vrijeme za prodaju Mercatora", navodi u komentaru ljubljansko "Delo". Uz to, slovenski mediji navode da tržišna vrijednost Mercatora iznosi trenutno 6 posto slovenskog BDP-a, što svjedoči o njegovoj iznimnoj važnosti za slovensku ekonomiju u cjelini. Slovenski mediji navode da su vlasnici 52 posto Mercatorovih dionica, koji pregovaraju s Agrokorom, odbili komentirati tijek pregovora. Agrokor je na međunarodnom tenderu koji su raspisale banke i Pivovarna Laško (PL) dao neobvezujuću ponudu od 221 euro za dionicu. Trenutačna vrijednost Mercatorove dionice na Ljubljanskoj burzi iznosi 161 euro, a prošlog je tjedna njena vrijednost narasla za 3,87 posto.
BRUXELLES - Ministri financija eurozone, članovi euroskupine, razgovarat će u ponedjeljak poslijepodne na telefonskoj konferenciji o više tehničkih pitanja povezanih s dužničkom krizom, doznaje se iz europskih izvora. Središnje pitanje sastanka, na kojem bi trebale sudjelovati i države koje nisu uvele euro, bit će bilateralni zajmovi država članica EU-a MMF-u kako bi on mogao pomoći državama u poteškoćama. Na summitu EU-a dogovoreno je da se MMF dokapitalizira s 200 milijardi eura, od čega bi tri četvrtine trebale osigurati članice eurozone, a ostatak druge članice Unije. Ideja je bila da se u to uključe i druge gospodarske sile u razvoju. Europljani su odlučili da će detaljan plan predstaviti za desetak dana. Neke države već su dale načelan pristanak ali bez konkretnih iznosa, no mnoge se još nisu ni izjasnile.
WASHINGTON - Očekuje se da će američka središnja banka prihvatiti novi globalni regulatorni okvir kojim se od velikih financijskih institucija zahtijeva podizanje razine kvalitetnog kapitala, izvijestio je u ponedjeljak The Wall Street Journal. Pozivajući se na neimenovane upućene izvore, dnevnik prenosi da bi FED mogao još prije Božića prihvatiti propise koje je skicirao međunarodni bankovni regulator sa sjedištem u švicarskom Baselu. Najava predstavlja poraz za velike američke banke koje su tvrdile da smjernice ne moraju biti tako stroge, piše WSJ. Interne procjene Baselskog odbora za superviziju banaka pokazale su da bi JP Morgan Chase & Co, kao sistemski važna banka, trebao držati dodatnih 2,5 posto kvalitetnog kapitala, povrh sedampostotne osnovice koja će biti obvezna za sve banke, navodi list. Mnogi JP Morganovi američki konkurenti vjerojatno će trebati povećati razinu kvalitetnog kapitala za jedan do dva posto, prenosi dnevnik uz napomenu da te brojke nisu konačne, te da će novi propisi u potpunosti stupiti na snagu tek 2016.
VARŠAVA - Poljski ministar financija objavio je da njegova zemlja planira posuditi oko šest milijardi eura Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) kako bi se povećali njegovi zajmodavni kapaciteti i pripremio teren za pomoć zaduženim članicama eurozone. Ministar Jacek Rostowski najavio da će ta sredstva biti namaknuta iz rezervi Narodne banke Poljske i bit će isplaćena u više tranši, ovisno o potrebama MMF-a. Dodao je da će isplate automatski biti obustavljene ukoliko se gospodarsko stanje u Poljskoj pogorša. Najava poljskog ministra u ponedjeljak na radio postaji RMF FM nadovezuje se na ovotjedni summit Europske unije na kojem su čelnici odlučili povećati hitne rezerve MMF-a za 200 milijardi eura.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Pad sezonski prilagođene proizvodnje u europskom građevinskom sektoru dotaknuo je dno u listopadu, signaliziraju u ponedjeljak objavljeni podaci europskog statističkog ureda. U građevinskom sektoru 17-člane eurozone proizvodnja se u listopadu smanjila za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon revidiranog 1,5-postotnog pada u rujnu. U 27 članica Europske unije pala je za 1,3 posto, nakon 1,1-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Ukupno je pad proizvodnje u građevinskom sektoru zabilježilo sedam zemalja-članica, rast njih četiri dok je u Češkoj zabilježena stagnacija. Na godišnjoj razini proizvodnja građevinskog sektora eurozone smanjila se u listopadu za 2,8 posto dok je u 27-članoj Europskoj uniji bila manja za 2,0 posto. Procjena za rujan snižena je u slučaju eurozone s 0,4 na 0,1 posto dok je ona za EU podignuta s 0,6 na 0,8 posto.
RIM - Italija je u listopadu u trgovinskoj razmjeni s ostatkom svijeta zabilježila manjak u visini 1,07 milijardi eura, što je osjetno manje u usporedbi s 2,56 milijardi eura, koliko je manjak iznosio u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci tamošnjeg statističkog ureda. Manjak u trgovinskoj razmjeni sa zemljama članicama Europske unije u listopadu ove godine iznosio je 217 milijuna eura, dok je u istom mjesecu godinu dana ranije dosegnuo 921 milijun eura, objavio je talijanski statistički ured ISTAT. Ukupan talijanski izvoz u ostatak svijeta uvećan je za 4,5 posto na godišnjoj razini u nominalnom iznosu, dok je uvoz smanjen za 0,3 posto. Riječ je o prvom padu talijanskog uvoza na godišnjoj razini od prosinca 2009. godine.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada očekuje da će gospodarstvo u ovoj godini porasti za 1,5 posto, temeljeći najnovije procjene na podatcima o BDP-u u trećem tromjesečju, kazao je ponedjeljak zamjenik državnog tajnika tamošnjeg ministarstva gospodarstva Beno Peter Banai. Time je snižena ranija projekcija iz listopada prema kojoj se za 2011. prognozira rast po stopi od 1,9 posto. Mađarsko ministarstvo gospodarstva radi na 'planu rasta' kako bi se zajamčio rast od 0,5 posto u 2012., u visini trećine prethodne procjene iz rujna. Banai nije isključio mogućnost daljnjih izmjena u proračunu bude li rast posustajao, ali je dodao i da mađarske vlasti imaju cilj da smanje proračunski manjak na 2,5 posto BDP-a u 2012. godini.
STOCKHOLM - Švedski sud objavio je da je izvršni direktor kompanije u čijem je vlasništvu posrnuli proizvođač automobila Saab podnio zahtjev za stečaj. Okružni sud u Vanersborgu priopćio je da je šef nizozemske grupe Swedish Automobile u ponedjeljak osobno predao zahtjev za stečajem. U priopćenju je Swedish Automobile izvijestio da se odlučio na takav potez nakon što je prethodni vlasnik General Motors (GM) u subotu odbacio sve prijedloge koji su mu bili predstavljeni u nastojanju da se spasi posrnuli brend. Također, u priopćenju su i naveli da stajalište GM-a znači da se kineska automobilska kompanija Zhejiang Youngman Lotus povukla iz financiranja preustroja te tvrtke. Očekuje se da će sud odobriti zahtjev i u kratkom roku imenovati stečajnog upravitelja za Saab Automobile, naveo je Swedish Automobile.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, poduprte novim naznakama o popuštanju inflacije u Kini, koje proširuju manevarski prostor vlasti za podupiranje gospodarskog rasta. Barel sirove nafte poskupio je tako na tržištu u Londonu 85 centi, na 104,20 dolara. U prošlom tjednu pojeftinio je 4,85 posto. Na američkom je tržištu njegova cijena bila viša za 58 centi i iznosila je 94,11 dolara. Ukupno je u prošlom tjednu bio na gubiku 5,9 posto. Tržišta je na početku novog tjedna ohrabrio podatak o usporavanju rasta cijena kuća i stanova u Kini u studenom na najnižu razinu u ovoj godini, koji je ubilježen kao uspjeh kineskih vlasti u borbi protiv visokih cijena. Popuštanje inflacije omogućit će Pekingu ublažavanje monetarne politike kako bi podupro gospodarski rast. Kineski pokazatelji nadjačali su početni pritisak na tržišta nakon objave informacije o smrti sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-ila, nastao zbog straha od nestabilnosti na korejskom poluotoku. Nakratko je potaknut rast dolara, valute u kojoj ulagači traže utočište u nesigurnim vremenima.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, jer je ulagače, ionako zabrinute zbog europske dužničke krize, uznemirila vijest o smrti sjevernokorejskog lidera Kim Jong-ila, što bi moglo izazvati nestabilnost u regiji. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio je u minusu 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji potonule između 1,5 i 3,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 2,6 posto. Nakon vijesti da je lider nuklearne sile Kim Jong-il preminuo, južnokorejski Kospi indeks potonuo je rano jutros čak 5 posto. Kasnije je taj gubitak ublažen, no ulagači su uznemireni jer se plaše političke nestabilnosti na poluotoku ako prijenos vlasti u Sjevernoj Koreji na Kim Jong-ilovog sina Kim Jong-una neće ići glatko.
NEW YORK - Preostala su još samo dva tjedna kako bi burzovni indeksi na Wall Streetu godinu završili u pozitivnom području, a najveću prepreku usponu cijena dionica predstavljat će, kao i dosad, europska dužnička kriza. Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 2,7 posto, na 11.866 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,9 posto, na 1.219 bodova, a Nasdaq indeks 3,5 posto, na 2.555 bodova. S&P 500 indeks u minusu je od početka godine oko 3 posto i trebao bi dosegnuti 1.257 bodova kako bi godinu završio u plusu. Oštar pad cijena dionica zaustavljen je krajem prošloga tjedna, ponajviše zahvaljujući boljim nego što se očekivalo makroekonomskim podacima. Zbog toga se procjenjuje da su dionice trenutačno jeftine.