WASHINGTON - Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's upozorila je da aktualna financijska kriza ugrožava rejtinge svih članica Europske unije. "Nastavljena ubrzana eskalacija dužničke i krize bankovnih kredita dovodi u pitanje kreditne rejtinge svih država EU-a", objavila je agencija u novom posebnom komentaru. Moody's upozorava da će kreditni rizici nastaviti rasti ako izostanu mjere za stabilizaciju tržišnih uvjeta u kratkom roku ili ako se ti uvjeti ne stabiliziraju iz nekog drugog razloga. "Vjerojatnost višestrukih bankrota zemalja eurozone više nije zanemariva", upozorila je agencija. Što dulje bude trajala kriza likvidnosti, brže će se povećavati vjerojatnost bankrota, drže u Moody'su. Upozoravaju i da će serija bankrota jednako povećati kako vjerojatnost da članica ili više njih proglasi bankrot, tako i da napusti eurozonu. "Moody's smatra da bi scenarij serije izlazaka iz članstva eurozone, drugim riječima fragmentacija eurozone, imao negativne posljedice po kreditne rejtinge članica eurozone i svih država EU-a", navodi se nadalje u priopćenju.
LONDON - Europska dužnička kriza negativno utječe na bankovno financiranje, rekao je izvršni direktor rudarskog diva BHP Billitona Marius Kloppers. Kloppers je kazao da se u proteklim mjesecima, obilježenima eskalacijom dužničke krize u eurozoni, poslovanje ponajprije europskih banaka koje su ranije prednjačile u financiranju trgovine znatno promijenilo. "Mi smo doista počeli primjećivati utjecaj takvih europskih uvjeta u, primjerice, financiranju trgovine, dostupnosti kredita i tako dalje", rekao je novinarima Kloppers putem telekonferencije. "Očekujemo da će se taj utjecaj nastaviti i dalje", dodao je.
PEKING - Kineski ministar trgovine planira iduće godine u Europu povesti izaslanstvo za ulaganja koje će razmotriti prilike za kupovinu imovine na krizom pogođenom kontinentu. Kina nije sklona javno se obvezati na kupovinu dodatnih europskih obveznica, bez obzira na molbe za pomoć, ali bi mogla pokazati puno veći interes za kupnju imovine za gotovinu. "Sljedeće godine poslat ćemo u europske zemlje izaslanstvo za promicanje trgovine i ulaganja", najavio je Chen Deming na skupu kineskih tvrtki koje ulažu u inozemstvo. "Neke europske zemlje suočavaju se s dužničkom krizom i nadaju se da će pretvoriti svoju imovinu u gotovinu, priželjkujući da inozemni ulagači kupe njihova poduzeća. Pozorno ćemo pratiti situaciju i požuriti napredak na tom području". Upozorio je ipak da bi Kina mogla uzvratiti ako se druge zemlje posluže protekcionističkim mjerama kako bi blokirale kupnje. Iako Kina raspolaže deviznim rezervama u visini 3.200 milijardi dolara, analitičari procjenjuju da za potrošnju može izdvojiti samo 100 milijardi dolara gotovine godišnje.
BUDIMPEŠTA - Mađarska ne želi ostati na periferiji Europske unije i ulazak u eurozonu je od ključnog političkog i ekonomskog interesa za Budimpeštu, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi. Govoreći na konferenciji o europskom proračunu u Mađarskoj akademiji znanosti, Martonyi je kazao da je Unija i dalje prva svjetska ekonomska sila i da je njezina razina duga niža od one u SAD-u ili Japanu. Naglasio je da je kohezijska politika u sljedećem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. ključni element postizanja ciljeva strategije konkurentnosti EU-a te da postoji veliki pritisak da se eliminiraju ekonomske razlike među gospodarstvima zemalja članica. "Politički je neprihvatljivo", rekao je Martonyi na konferenciji, da bi Mađarska trebala dobiti 20 posto manje iz kohezijskog fonda tijekom sljedećeg dugoročnog proračunskog razdoblja, dodajući da se treba postići dogovor kako bi se riješilo to pitanje.
LJUBLJANA - Slovenija će ove godine zabilježiti rast BDP-a od jedan posto, a iduće godine samo 0,3 posto, navodi se u prognozi "Economic Outlook" Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), objavljenoj u ponedjeljak. Kako su prenijeli slovenski mediji, snižena očekivanja OECD-a za Sloveniju u skladu su s prognozama o usporenom rastu i u većini europskih država pa bi prosječan rast BDP u okviru eurozone s ovogodišnjih 1,6 posto pao na samo 0,2 posto u idućoj godini. Postupan oporavak očekuje se u drugoj polovici sljedeće godine, a rast slovenskog BDP-a u 2013., prema projekciji OECD-a, bio bi 1,8 posto. OECD konstatira da izvoz i dalje ostaje glavni generator rasta slovenskog BDP-a, ali upozorava na rast stope nezaposlenosti na 8,5 posto, uz inflaciju koja i dalje ostaje na niskoj razini.
ZAGREB/BRUXELLES - Građani zemalja Europske unije trenutno se više boje financijske krize nego terorizma, pokazalo je novo istraživanje Europske komisije. Trideset i četiri posto ispitanika kazalo je da je, kada se gleda na europskoj razini, kriza "najveći izazov za sigurnost građana", 33 posto smatra da je to terorizam, te 21 posto organizirani kriminal. Ostali se boje siromaštva, ilegalne imigracije, korupcije, ekoloških problema, prirodnih i nuklearnih katastrofa te sigurnosti europskih vanjskih granica. Što se tiče prijetnji nacionalnoj sigurnosti, najviše građana boji se ekonomske i financijske krize (33 posto), terorizma (25 posto), te siromaštva (24 posto). Daljnji problemi, kako ih vide građani, organizirani je kriminal, korupcija, ilegalna imigracija, sitni kriminal, prirodne katastrofe i cyber kriminal. Manji broj strahuje od nuklearnih katastrofa, vjerskog ekstremizma, ratova i građanskih ratova, te za sigurnost granica.
LONDON - Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima budući je zabrinutost zbog poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka zasjenila brige oko naftne potražnje i pogoršanja gospodarskih prognoza za eurozonu. Barel sirove nafte poskupio je na tržištu u Londonu tri dolara, popevši se na 109,4 dolara, da bi se potom stabilizirao na 108,70 dolara. Na američkom tržištu bio je u još većem plusu, od 3,97 dolara, poskočivši na 100,74 dolara, potaknut vijestima o zdravom startu američke potrošnje uoči ključnih blagdana na koncu godine. Tržišta je oraspoložila vijest da Međunarodni monetarni fond priprema 600 milijardi eura vrijedan plan spašavanja Italije, o čemu je izvijestila talijanskaa La Stampa, navodeći da bi kreditna linija bila stavljena na raspolaganje Rimu uz kamatnu stopu između četiri i pet posto pa bi talijanske vlasti ipak lakše disale u narednih 18 mjeseci. U međuvremenu je glasnogovornik MMF-a opovrgnuo tu informaciju. "Nije bilo rasprave s talijanskim vlastima oko MMF-ova programa financiranja", naglasio je. Zahvaljujući slabijem dolaru i brigama oko opskrbe, demanti nije uzdrmao tržišta nafte.
LONDON7FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice ojačale su u ponedjeljak, poduprte nadama da su europski čelnici spremni poduzeti dramatične korake kako bi se spriječilo širenje dužničke krize. Indeks londonske burze FTSE ojačao je 2,0 posto na 5.269 bodova, indeks frankfurtske burze DAX za 3,3 posto na 5.671 bod, dok je pariški CAC bio u plusu 3,8 posto i iznosio 2.964 boda. Investitori su pozdravili glasine da Njemačka i Francuska istražuju mogućnost radikalnih metoda za dublju i bržu fiskalnu integraciju zemalja eurozone. Raspoloženje se također popravilo nakon medijskih izvješća da Italija pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o mogućoj pomoći. MMF je negirao te napise. Tako su među glavnim dobitnicima u ponedjeljak bile financijske tvrtke, pa je BNP Paribas ojačao 8,8 posto, Societe Generale 5,5 posto, Allianz 6,9 posto, a Deutsche Bank 7,0 posto. Cikličke dionice također su bile među značajnim dobitnicima. Tako je u automobilskom sektoru Volkswagen dobio na vrijednosti 5,0 posto, Daimler 6,3 posto, a Peugeot 5,7 posto. Od rudara se se izdvajale Xstrata, BHP Billiton i Rio Rinto, u plusu do 3,9 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, zahvaljujući vijesti da bi Međunarodni monetarni fond mogao uskočiti u pomoć Italiji, ali i dobrom početku sezone blagdanske potrošnje u SAD-u. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu skočile između 1,5 i 2,1 posto. I u Šangaju su cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku više od 2 posto, nakon što je u petak zaronio na najnižu razinu od početka listopada. "Priča o radikalnoj fiskalnoj integraciji manjeg broja članica eurozone blago je pozitivna za tržište jer to predstavlja pragmatičan pristup problemu", kaže Yuji Saito, direktor u banci Credit Agricole.
NEW YORK - U fokusu ulagača na Wall Streetu i ovoga će tjedna biti vijesti iz Europe, s obzirom da slijedi nova runda aukcija obveznica članica eurozone, a kretanje prinosa moglo bi, kao što je to bio slučaj proteklih tjedana, biti odlučujuće za određivanje smjera cijena dionica. Dow Jones indeks prošloga je tjedna pao 4,8 posto, na 11.231 bod, dok je S&P 500 potonuo 4,7 posto, na 1.158 bodova, a Nasdaq indeks 5,1 posto, na 2.441 bod. Najveći tjedni pad burzovnih indeksa u posljednja dva mjeseca ponajviše je posljedica straha od širenja dužničke krize. "Kreditno i tržište obveznica u središtu su oluje. Tu će se tražiti odgovori na pitanja, a ovisno o njima reagirat će tržište dionica. Uglavnom, odvijat će se sličan scenarij kao proteklih tjedana", kaže Wasif Latif, potpredsjednik u fondu USAA Investment Management.