FRANKFURT - Europa bi vrlo skoro mogla sklopiti okvir za dublju fiskalnu integraciju koji bi spriječio ponavljanje dužničke krize, kazao je u petak njemački ministar financija Wolfgang Schaueble. U govoru na Europskoj bankovnoj konferenciji u Frankfurtu Schauble je kazao da bi 17 zemalja koje dijele zajedničku europsku valutu trebalo formirati potrebne strukture za novi oblik upravljanja gospodarstvom, koji ne bi imao sve značajke političke unije. Temeljni okvir fiskalne unije mogao bi biti sklopljen "za manje od 24 mjeseca", istaknuo je. "Ako imamo zajedničku valutu, a nemamo zajedničku fiskalnu politiku, imamo problema", napomenuo je njemački ministar, upozorivši da postojeći Pakt za stabilnost i rast EU-a nije dovoljno radikalan. Dodao je da "ne smijemo izgubiti zamah i popustiti" po pitanju nužnih institucionalnih i strukturalnih reformi. "Kriza nije završena već je u punom jeku" i situacija će se pogoršati, zaključio je Schaeuble.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer David Cameron u petak su, nakon razgovora u Berlinu, javnosti uputili proturječne signale o načinu na koji bi trebalo riješiti problem dužničke krize u eurozoni te su priznali da nisu uspjeli izgladiti razmirice u pogledu uvođenja poreza na financijske transakcije u Europi. Na zajedničkoj konferenciji za novinare, Cameron i Merkel nisu uspjeli prikriti međusobna različita stajališta u pogledu europske politike. Cameron je izjavio kako je eurozoni potrebna pouzdana zaštita te da bi taj blok trebao upotrijebiti sve svoje institucije u borbi protiv krize. Pozvao je na "odlučnu akciju" koja bi omogućila stabiliziranje eurozone, a kancelarka Merkel je jasno iznijela stajalište prema kojemu prednost daje pristupu - "korak po korak". "Britanski zahtjev da upotrebimo velike ovlasti kako bismo vratili kredibilitet eurozone je u redu, no moramo paziti da se ne bismo pretvarali kako imamo i ovlasti kojih nemamo, jer će tržišta vrlo brzo uočiti da rezultata nema", rekla je Merkel. "Kancelarka i je slažemo se da, bez obzira na to kako ćemo nazvati ovo stanje, moramo poduzeti odlučnu akciju da bismo pomogli u stabilizaciji eurozone", kazao je Cameron, istaknuvši potrebu snažne akcije i angažmana u Grčkoj te dokapitalizacije europskih banaka.
RIM - Novi predsjednik talijanske vlade Mario Monti, koji je za svoju tehnokratsku vladu dobio uvjerljivo povjerenje Senata te u petak i Zastupničkog doma talijanskog parlamenta, treba sada nakon uspješnog odrađenog sprinta početi maratonsku trku za provedbu najtežeg posla - konkretnih mjera protiv krize. Svjestan težine zadataka, bivši europski povjerenik za konkurentnost najavio je provedbu plana u "dva dijela s različitim ciljevima i rokovima" i u petak rekao da je Italija "pred gotovo nemogućom misijom, no uspjet ćemo". Najžurnije sada valja vratiti povjerenje u Italiju. To treba učiniti rigoroznim upravljanjem javnim financijama. Druga faza bit će bitna jer Monti želi pokrenuti široku "modernizaciju gospodarskih i socijalnih struktura".
DUBLIN - Dokumenti o irskim mogućim proračunskim planovima koji su se pojavili u njemačkom parlamentu, naljutivši irsku oporbu, nisu konačni, objavio je u petak ured Europske komisije u Dublinu. Činjenica da je dokumente, koji sadrže prijedloge o povećanju stope PDV-a na 23 posto, proučavao njemački parlamentarni odbor za proračun, izazvala je prosvjede oporbenih stranaka u Dublinu i dovela vladu u neugodnu poziciju. Čelnik vodeće oporbene stranke Fianna Fail Michael Martin zatražio je u petak u irskom parlamentu objašnjenje od premijera Enda Kennyja. Glasnogovornik za financije stranke Sinn Fein Pearse Doherty izjavio je za državni radio RTE da je "jako neugodno" za vladu što su mjere oporezivanja, koje su trebale biti objavljene 6. prosinca u okviru proračuna, otkrivene "parlamentarcima u cijeloj Europi" dok su još skrivene od irskih zastupnika. Kao članica takozvane trojke EU-a, MMF-a i Europske središnje banke, Komisija je priopćila da je od članica dobila mandat "izvijestiti o sadržaju tromjesečnog pregleda (irskih fiskalnih mjera) i podijeliti sve relevantne informacije s vladama". "Irska, primjerice, vidi iste podatke trojke o Grčkoj", ističe se u priopćenju EK.
VARŠAVA - Poljski premijer Donald Tusk obećao je u petak da će podići starosnu granicu umirovljenja i srezati porezne i mirovinske povlastice kako bi smanjio državni dug i zaštitio najveće istočnoeuropsko gospodarstvo od dužničke krize u eurozoni. Tusk je najavio da njegova vlada planira podići starosnu granicu za umirovljenje na 67 godina, sa sadašnjih 65 za muškarce i 60 za žene, te postupno ukinuti mirovinske povlastice za poljoprivrednike, rudare, državne službenike u odorama kao što su policajci, a štednje neće biti pošteđeni čak ni svećenici. Planirane mjere, koje između ostalog uključuju i smanjenje poreznih olakšica kao i državne birokracije, pomoći će Poljskoj da prema planu smanji proračunski deficit ispod tri posto BDP-a u sljedećoj godini, izjavio je premijer. Očekuje se da će ove godine deficit iznositi oko 5,6 posto bruto domaćeg proizvoda, u usporedbi s gotovo osam posto u 2010.
MOSKVA - Rusija, Bjelorusija i Kazahstan usuglasili su u petak Deklaraciju o stvaranju Euroazijske ekonomske unije do 2015. godine prema prijedlogu ruskoga premijera Vladimira Putina, snažnog zagovornika integracije zemalja proizašlih iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i njegovi kolege Aleksandar Lukašenko iz Bjelorusije i Nursultan Nazarbajev iz Kazahstana potpisali su u Moskvi "Deklaraciju o euroazijskoj ekonomskoj integraciji". Ujedinjeni ekonomski prostor triju država koje su već stvorile Carinsku uniju 2009., trebao bi biti objavljen 1. siječnja 2012. Euroazijska ekonomska unija trebala biti stvorena do 2015., rekao je Medvedev. Euroazijsku uniju premijer Putin predložio je u listopadu u članku objavljenom u dnevniku Izvjestija, kao "moćnu i nadnacionalnu uniju".
LONDON/PARIZ/FRANKFURT - Europske dionice blago su u petak ojačale, odražavajući oporavak europske valute, međutim strahovi zbog rasta troškova zaduživanja u nizu zemalja eurozone podržavaju nervozu ulagača. Indeks londonske burze FTSE oslabio je 0,51 posto na 5.395 bodova, indeks frankfurtske burze DAX ojačao za 0,23 posto na 5.863 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,10 posto i iznosio 3.013 bodova. Bankovne su dionice ojačale, pa je UniCredit dobio na vrijednosti 2,6 posto, a Credit Agricole 0,3 posto. Indeks korelacije kretanja vrijednosti eura i dionica europskih banaka dosegnuo je najveću razinu u dvije godine. Trgovanje je obilježila velika kolebljivost, koja je natjerala mnoge dugoročne investitore na suzdržanost dok su kratkoročni ulagači i ulagači u financijske derivate bili uspješni. Među gubitnicima izdvajao se ciklički rudarski sektor, zbog bojazni da bi usporeno gospodarstvo moglo pritisnuti potražnju. Xstrata je tako oslabila 0,4 posto, a Anglo American 0,3 posto.
LONDON - Euro je ojačao u petak na međunarodnim tržištima devizama, poduprt spekulacijama da bi Europska središnja banka (ECB) mogla početi davati zajmove Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i time pomoći posrnulim članicama eurozone. Euro je tijekom dana prema dolaru ojačao jedan posto i njime se trgovalo po 1,3602 dolara. Dolar je bio na gubitku i prema jenu, kliznuvši na najnižu razinu u dva i pol tjedna od 76,68 jena. Pod pritiskom je bio i prema švicarskom franku, oslabjevši za 1,3 posto, na 90,95 centima. "Kruže priče o tome da bi ECB mogao preko MMF-a pozajmljivati novac zemaljama koje trebaju pomoć. ECB bi trebala biti uključena u potencijalno rješenje zbog svoje vjerodostojnosti, tako da očekujem da će to pružiti malo podrške euru. Hoće li biti duljeg vijeka ili ne, vrlo je diskutabilno", kaže Tom Levinson, valutni strateg u ING-u.