PEKING - Postoji rizik od širenja svjetske financijske nestabilnosti ako svjetska gospodarstva ne budu zajednički reagirala, upozorila je u Pekingu glavna direktorica MMF-a Christine Lagarde. "Ne budemo li djelovali zajednički, svjetsko gospodarstvo će se izložiti riziku od širenja nesigurnosti i financijske nestabilnosti", upozorila je, misleći pritom na dužničku krizu i na prijetnju recesije, na početku dvodnevna posjeta Kini. "Svjetsko gospodarstvo je ušlo u opasnu i nesigurnu fazu", istaknula je direktorica MMF-a napomenuvši da "Azija neće biti pošteđena". "Kini treba jaka valuta", kazala je u času kada se glavni trgovinski partneri Kine žale na nizak tečaj juana, koji je, drže, odgovoran za golem trgovinski suficit koji Peking gomila. Lagarde je doputovala u Peking u prvi posjet Kini otkako je na dužnosti glavne direktorice fonda, a s kineskim čelnicima će razgovarati o posljedicama dužničke krize u Europi. Prije dolaska u Kinu posjetila je Moskvu gdje je s ruskim čelnicima razgovarala o djelovanju europske krize na njihovu zemlju. Lagarde će iz Kine otputovati u Japan.
BRUXELLES - Ekonomska situacija u Italiji jako zabrinjava u kontekstu vrlo snažnih pritisaka na tržištima kapitala, upozorio je povjerenik Europske unije za gospodarsku politiku. "Ekonomska i financijska situacija u Italiji jako zabrinjava", kazao je Olli Rehn na konferenciji za novinstvo nakon sastanka ministara financija Europske unije. Revizori Europske komisije počet će u srijedu u Rimu razgovore s talijanskim vlastima kako bi pomogli u primjeni proračunskih rezova i ekonomskih reformi, potrebnih da se obnovi povjerenje tržišta, dodao je Rehn. "Što se nas tiče, što prije to bolje, jer je vrijeme od presudne važnosti a Italija je trenutno na tržištima izložena vrlo jakom pritisku", istaknuo je. Izaslanstvo EU-a "nužan je i koristan temelj za buduće odluke koje će bilo sadašnja bilo buduća vlada donositi u Italiji, nakon što ovaj posao bude završen", ustvrdio je Rehn. Isporučio je talijanskom ministru financija Giuliu Tremontiju upitnik sa 40 "vrlo konkretnih pitanja" o primjeni mjera štednje koje je Rim obećao. "Vjerujem da ću odgovore dobiti uskoro, do kraja tjedna", dodao je Rehn.
RIM - Prinosi na talijanske 10-godišnje obveznice prekoračili su u srijedu razinu od sedam posto koju mnogi analitičari smatraju neodrživom na dulji rok, usprkos najavi ostavke premijera Silvija Berlusconija. Talijanski premijer Silvio Berlusconi objavio je u utorak navečer nakon ključnog glasanja u parlamentu da će podnijeti ostavku, nakon čega su tržišta dionica u srijedu porasla na početku trgovanja da bi potom krenula silaznom putanjom. Prag od sedam posto prinosa na državne obveznice psihološki je važan jer su Grčka, Irska i Portugal zatražili pomoć kada je postalo jasno da se prinosi neće spustiti s te razine.
PEKING - Kineska stopa inflacije smanjila se u listopadu treći mjesec zaredom u sklopu nastojanja vlade u Pekingu da zakoči snažan gospodarski rast. Potrošačke cijene porasle su u listopadu za 5,5 posto u usporedbi s istim mjesecom godine ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. U rujnu cijene su porasle 6,1 posto a u srpnju dosegnule su najvišu razinu u tri godine od 6,5 posto. Vlada je identificirala inflaciju kao jednu od glavnih prijetnji za gospodarsku stabilnost. Analitičari očekuju da će inflacija nastaviti usporavati u narednim mjesecima, a kao ključan znak tog trenda izdvajaju pad cijena hrane u listopadu za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) upozorila je da mađarska shema lakše otplate kredita građana u stranim valutama predstavlja potencijalnu prijetnju bankama u regiji. Shema koja je u rujnu dobila zeleno svjetlo mađarskog parlamenta stvara situaciju koja može znatno oslabjeti stabilnost bankovnog sustava, stoji u mišljenju koje je objavio ECB. Vjerojatno će također izazvati negativne učinke u gospodarstvu, navodi se dalje u dokumentu ECB-a datiranom 4. studenoga koji je potpisao potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio. Posljednjih godina mnogi su Mađari uzimali kredite u stranim valutama kao što je švicarski franak jer su im omogućavali povoljnije kamatne stope. U ECB-u su se također požalili da ih se nije konzultiralo prilikom izrade zakonskog prijedloga i naglasili su da bi takva shema mogla imati negativne posljedice po mađarske državne financije.
LJUBLJANA - Rast BDP-a u Sloveniji u ovoj godini bit će manji od 1,5 posto, koliko je u svom redovitom polugodišnjem izvješću prije dva mjeseca najavio vladin ured za makroekonomske analize (UMAR). Direktor UMAR-a Boštjan Vasle izjavio je na konferenciji za novinare da će UMAR revidirati svoju procjenu ovogodišnjeg rasta od 1,5 posto na niže te da će i rast BDP-a u idućoj godini biti manji od dva posto, koliko je najavljivano u UMAR-ovoj analizi od prije dva mjeseca.Vasle je rekao da će nova procjena rasta slovenskog BDP-a biti napravljena krajem ovog mjeseca. Upozorio je na presporo smanjivanje proračunskog deficita s 5,8 posto BDP-a u prošloj na očekivanih 5,5 posto u ovoj godini, veliki pad u građevinskoj djelatnosti, koja je smanjena na 40 posto u odnosu na onu iz pretkriznog razdoblja, kreditni grč slovenskih banaka, povećanu inflaciju u odnosu na očekivanja te previsoku zaduženost slovenskih poduzeća u odnosu na druge države u eurozoni.
NEW DELHI/PEKING - Prodaja novih vozila u Indiji potonula je u listopadu 24 posto na godišnjoj razini, po najvišoj stopi u više od deset godina, a pad prodaje zabilježen je i na divovskom kineskom tržištu. Udruga indijskih proizvođača automobila (SIAM) izvijestila je da je u prošlom mjesecu prodano 138.521 vozila u prošlom mjesecu, u usporedbi s 181.704 vozila koliko ih je prodano u istom mjesecu lani. To je najveći pad prodaje od prosinca 2000. kada se prodaja sunovratila za 39,8 posto. Prodaja vozila u Indiji oslabila je tako četvrti mjesec zaredom, zbog visokih troškova zaduživanja koji pogađaju i jedno od najbrže rastućih tržišta automobila u svijetu. Odvojeno objavljeni kineski podaci također su pokazali pad prodaje automobila u listopadu, za 1,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U prošlom je mjesecu tako prodano 1,52 milijuna automobila, objavilo je Kinesko udruženje proizvođača automobila (CAAM). Njihov se broj smanjio prvi puta u pet mjeseci.
LJUBLJANA - Nadzorni odbor Mercatora idućeg će ponedjeljka odlučivati o tekstovima dvaju sporazuma koji su uvjet Mercatorove uprave da dopusti dubinski pregled (due dilligence) svog poslovanja konzorciju potencijalnih kupaca na čelu s koncernom Agrokor. Kako navodi ljubljansko "Delo", u slučaju da oba sporazuma na nadzornom odboru budu potvrđena, Mercatorova uprava započet će pregovore s konzorcijem potencijalnih kupaca u kojemu su uz Agrokor još i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna financijska korporacija IFC, te fond One Equity Partners, ali i s konzorcijem koji prodaje više od polovice dionica Mercatora. U tom konzorciju koji raspolaže s 52,10 posto dionica Mercatora su Nova Ljubljanska banka (NLB), skupina Pivovarna Laško (PL), Abanka, Banka Celje, Banka Koper, Gorenjska banka, Hypo Alpe Adria bank, dioničarski investicijski fondovi NFD 1 i NFD Holding, Nova Kreditna banka Maribor (NKBM), NLB, Pivovarna Union i Radenska. Mercatorova uprava na čelu s direktorom Žigom Debeljakom sporazumima želi uvesti "sigurnosne mehanizme" za zaštitu interesa skupine i zaposlenih.
LJUBLJANA - Skupina Mercator namjerava u iduće dvije godine prodati vlastite nekretnine, procijenjene na 500 milijuna eura, te ih nakon toga uzeti u najam, čime bi bolje iskoristila njihov potencijal za svoj daljnji rast te snizila razinu zaduženosti. Projekt u okviru kojega Mercator stranim ulagačima namjerava prodati raspoložive nekretnine koje se nalaze u Sloveniji i Hrvatskoj izveo bi se u skladu sa srednjoročnim gospodarskim planom tvrtke u 2012. i 2013. godini. Pripremne aktivnosti za prodaju i ponovni najam nekretnina Mercator je započeo u prvoj polovici ove godine izborom konzultantske kuće Cushman&Wakefield iz Londona, koja će popis nekretnina predstaviti potencijalnim ulagačima, priopćili su iz Mercatora, a prenijela slovenska agencija. U Mercatoru ističu da se predviđeni utržak od prodaje nekretnina namjerava upotrijebiti za smanjivanje zaduženosti tvrtke, kako bi se Mercator omjerom vlastitog i kreditnog kapitala približio omjeru koji imaju njegovi konkurenti na međunarodnom tržištu.
BEČ - Austrijska naftna i plinska grupa OMV izvijestila je o nižoj dobiti u trećem tromjesečju u usporedbi s godinom ranije, što ponajprije pripisuje prekidu proizvodnje u Libiji. Neto dobit, koja isključuje troškove procjene vrijednosti zaliha, smanjena je tako za 20 posto, na 233 milijuna eura, navodi se u poslovnom izvješću kompanije. Među glavnim razlozima smanjenja dobiti navode prekid proizvodnje u Libiji zbog pobune protiv režima Moamera Gadafija. U trećem tromjesečju ukupna OMV-ova proizvodnja smanjena je tako za 10 posto na godišnjoj razini. Visoke cijene nafte pomogle su djelomično nadoknaditi izgubljenu proizvodnju, ističu u tvrtki. Prilagođena operativna dobit iznosila je tako 581 milijun eura i bila je za osam posto manja u usporedbi s trećim tromjesečjem prošle godine, navodi se u poslovnom izvješću. OMV ima dugoročni interes u Libiji, uz 12 koncesija za istraživanje i proizvodnju i naftne ugovore na snazi do 2032.
MOSKVA - Ruska naftna i plinska kompanija Gazprom priopćila je da joj je neto dobit u prvoj polovici godine skočio za 56 posto, premašivši 25 milijardi dolara, zahvaljujući rastu cijena energenata i većoj količini prodanog plina. Neto dobit u prvoj polovici godine iznosila je 771,7 milijardi rubalja (25,7 milijardi dolara), a podupro ju je rast neto prihoda od prodaje plina za 39 posto na 1.470 milijardi rubalja (48,9 milijardi dolara). U Europi su neto prihodi od prodaje plina porasli za 42 posto, a u bivšim sovjetskim republikama za 76 posto, navode u Gazpromu. Gazpromovi ukupni prihodi, uključujući i transport nafte i plina, porasli su na 2.347 milijardi rubalja (78,6 milijardi dolara), u odnosu na 1.716 milijardi rubalja (56,9 milijardi dolara) ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. Na Gazprom otpada osmina ruskog bruto domaćeg proizvoda. Podmiruje više od 25 posto potreba Europe za plinom.
ZUERICH - Švicarski proizvođač cementa Holcim objavio je da mu se dobit u trećem tromjesečju smanjila zbog rastućih troškova energije i jakog švicarskog franka. Operativna dobit pala je za 12 posto na 669 milijuna švicarskih franaka (747 milijuna dolara), izvijestila je kompanija u priopćenju. Prihodi su se smanjili za 6,1 posto na 5,32 milijardi franaka, peto tromjesečje zaredom. Glavni izvršni direktor Markus Akermann upozorio je na više troškove goriva i jačanje franka tijekom europske dužničke krize koja usporava građevinske aktivnosti u cijelom svijetu. Tako je Holcim u Sjevernoj Americi zabilježio pad prihoda za 7,9 posto, a u Europi za 12 posto. Jači franak smanjio je prihode i operativnu dobit za 15 posto. U Holcimu navode da više troškove nisu uspjeli u potpunosti prebaciti na prodajne cijene. Neto dobit smanjila se za 35 posto na 356 milijuna franaka.
KOPENHAGEN - Neto dobit danskog proizvođača piva Carlsberga tek se skromno povećala u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani zbog nepovoljnih vremenskih prilika ovog ljeta u sjevernoj i zapadnoj Europi i pada na važnom ruskom tržištu. Iz Carlsberga su izvijestili da im je neto dobit u trećem tromjesečju iznosila dvije milijarde kruna (370 milijuna dolara), u odnosu na 1,9 milijardi u istom razdoblju lani. Pritom su poslovanje u prošloj godini opteretili veliki troškovi restrukturiranja u Švedskoj, Danskoj, Norveškoj i Velikoj Britaniji i prodaja logističkog poslovanja u Francuskoj. Prihodi su se u razdoblju od srpnja do kraja rujna smanjili na 17,4 milijarde kruna, s lanjskih 17,7 milijardi.
LONDON - Euro se u srijedu našao pod većim pritiskom na međunarodnim tržištima valuta u odnosu na sigurna utočišta američki dolar i japanski jen zbog intenziviranih prodaja nakon što su prinosi na talijanske državne obveznice premašili sedam posto uslijed nepopustljive dužničke krize. Euro je tako tijekom dana prema dolaru oslabio 1,5 posto, na 1,3628 dolara, nakon što je u jutarnjoj trgovini nakratko dosegnuo visokih 1,3860 dolara. Na sličnom postotnom gubitku bio je i prema jenu, te se njime trgovalo po 105,86 jena. Oslabio je znatnije i prema švicarskom franku, spustivši se na 1,2305 franaka. Dolar je prema franku poskočio za jedan posto, na 90,47 centima. Dolar pak nije zabilježio veće promjene prema jenu i njime se trgovalo po 77,62 jena. Prinosi na 10-godišnje talijanske obveznice premašili su sedam posto, budno praćenu razinu koju ekonomisti smatraju neodrživom za to najveće tržište državnih obveznica u eurozoni. "Tečaj eura prema dolaru čini se nevjerojatno promjenjivim u ovome trenutku. Svi su došli do zaključka da je ECB jedini kupac talijanskog duga, tako da je potrebna puno veća premija rizika u euru i nije jasno kako će to završiti", kazao je Chris Turner, čelnik valutne strategije u ING-u.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u srijedu u nervoznoj trgovini, jer ulagače sve više zabrinjava talijanski dug. Indeks londonske burze FTSE oslabio je 1,7 posto na 5.473 boda, indeks frankfurtske burze za 2,3 posto na 5.825 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 2,5 posto i iznosio 3.065 bodova. U međuvremenu je talijanski burzovni indeks oslabio čak četiri posto, pri čemu je dionica banke Mediobanca pala 5,9 a UniCredita 5,8 posto. Među ostalim gubitnicima isticao se globalni zajmodavac HSBC, koji je oslabio 5,3 posto nakon što je izvijestio o nižoj dobiti zbog nižih prihoda u segmentu investicijskog bankarstva i rasta loših zajmova u SAD-u. U financijskom sektoru značajnije su gubitke zabilježili i Societe Generale, u minusu 5,4 posto, Deutsche Bank i Commerzbank, koji su oslabili 5,2 odnosno 4,3 posto, te Allianz, na gubitku 6,6 posto,
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, jer su ulagači pozitivno reagirali na najavu ostavke talijanskog premijera Silvija Berlusconija. Dow Jones indeks ojačao je 0,84 posto, na 12.170 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,17 posto, na 1.275 bodova, a Nasdaq indeks 1,20 posto, na 2.727 bodova. Unatoč rastu cijena dionica, mnogi analitičari smatraju da će se i idućih dana trgovati nesigurno. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo oko 7 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući slabljenju inflacijskih pritisaka u Kini i najavi ostavke talijanskog premijera Silvija Berlusconija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros porastao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,7 i 1,7 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Singapuru balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 1 posto.