Londonski indeks Ftse oslabio je 2,76 posto, na 5.070 bodova, frankfurtski DAX indeks za četiri posto, na 4.982 boda, dok je pariški CAC bio na gubitku od čak 5,14 posto, spustivši se na 2.821 bod.
Izrazitije gubitke pretrpjele su dionice banaka, poglavito francuskih koje su uvelike izložene dugovima zemalja u perifernim članicama eurozone. Pritom su dionice francuskih divova bankarske industrije BNP Paribasa, Societe Generalea i Credite Agricolea bile na najvećim gubitcima, u rasponu od 9,5 i 11,7 posto.
U europskom bankovnom sektoru, najvećem sektoru gubitniku, u prosjeku su dionice bile na gubitku oko 3,5 posto.
Lošem raspoloženju ulagača pridonijelo je i to što sastanak ministara financija sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7 održan protekli vikend nije iznjedrio nikakve nove mjere za podupiranje globalnog rasta. Također loša vijest tržištima prošli tjedan bila je i ostavka dužnosnika ECB-a Juergena Starka zbog neslaganja s bančinim programom potpora posrnulim članicama eurozone putem otkupa državnih obveznica.
"Ozbiljno pitanje predstavlja neslaganje unutar same Europske središnje banke", kazao je Mike Lehhoff, glavni strateg u Brewin Dolphinu. "To potkopava njezinu predanost programu otkupa obveznica, što definitivno nije dobra vijest. Loša je to vijest za banke i tržišta dionica pa ih drži pod pritiskom".
Međunarodni zajmodavci prošli su tjedan zaprijetili da neće isplatiti šestu tranšu Grčkoj u iznosu osam milijardi eura zbog kontinuiranog posrtanja Atene u pogledu ostvarenja fiskalnih ciljeva. U nedjelju je pak grčka vlada objavila uvođenje novog poreza na nekretnine kako bi osigurala ostvarenje ciljanih proračunskih razina i ostvarila uvjet za dobivanje nove tranše pomoći.
"Grčka situacija je dominantna. Izgledi za nekim vidom bankrota su se povećali, a čini se da Nijemci na to ukazuju", kazao je jedan trgovac obveznicama u Europi.
Indeks Tokijske burze Nikkei pao je za 2,3 posto, završivši trgovanje na najnižoj razini u dvije i pol godine od 8.535 bodova.