Londonski indeks Ftse poskočio je 1,86 posto, na 5.252 boda, frankfurtski indeks DAX za 2,96 posto, na 5.347 bodova, a pariški CAC za 2,47 posto, na 3.038 bodova.
Najveći dobitnik bio je europski bankovni sektor, čiji su pripadnici u prosjeku zabilježili rast cijena dionica od 3,3 posto. Izrazitije su pritom ojačale dionice grčkih banaka, u prosjeku za 6,5 posto.
Dionice su nastavile jačati netom nakon što je njemački ustavni sud donio odluku da je njemačko sudjelovanje u pomoći zaduženim zemljama u skladu s ustavom. Sud je odbacio niz tužbi kojima je bio cilj blokirati njemačko sudjelovanje u paketima pomoći Grčkoj i drugim zemljama članicama eurozone, ali je kazao da parlament mora ubuduće imati veću ulogu u procesu odlučivanja.
"To je u skladu s očekivanjima. Dobili smo nakratko veći poticaj za dionice. Ipak, to ne mijenja puno na stvari, osim percepcije da bi euro mogao naglo oslabjeti u slučaju da Nijemci utvrde neustavnost sudjelovanja u paketu pomoći. Te su bojazni kratkoročno otklonjene", kazao je Michael Hewson, tržišni analitičar u CMC Marketsu.
Zbog pada cijena u posljednje vrijeme dionice se čine jeftinima. One koje pak uvelike ovise o gospodarskim ciklusima mogle bi biti najviše na dobitku, ako se održi uzlet na tržištima dionica, smatraju analitičari.
Dionice europskih banaka od početka su godine izgubile na vrijednosti više od 33 posto, dok su dionice pripadnika sektora baznih sirovina na gubitku nešto većem od 28 posto.
"Moguće je da je pad cijena dionica kojem smo svjedočili prejaki odgovor na globalnu krizu. Pretpostavke su da će dobit kompanija padati, dok se globalni rast i dalje pericipira pozitivnim", kazao je Jeremy Batstone Carr, strateg u Charles Stanleyu.
Indeks Tokijske burze Nikkei poskočio je za 2,01 posto, završivši trgovanje na 8.763 boda.