ZAGREB
Potez Predsjednika Republike Ive Josipovića kojim odugovlači s imenovanjem veleposlanika je neobičan jer time ide na ruku SDP-u, u slučaju da ta stranka dođe na vlast, kazao je u dnevniku HTV-a ministar vanjskih poslova i europskih integracija Goran Jandroković. Jandroković je kazao da je prijedlog imenovanja veleposlanika, koji je Josipoviću uputila Vlada,a sastoji se od karijernih diplomata, profesionalaca i stručnjaka, upućen prije mjesec i pol dana, a predsjednik na njega nije odgovorio, osim što je u jednoj radijskoj emisiji kazao kako će se izjasniti do 15. rujna. "Predsjednik SDP-a Zoran Milanović je nedavno izjavio kako će vođen političkim kriterijima imenovati jedan dio veleposlanika, a to bi bio korak natrag. Mi smo u ovom mandatu Vlade, a posebice u protekle dvije godine, inzistirali da veleposlanici budu karijerni diplomati, profesionalci i stručnjaci, dok bi SDP, slično kao 2000. godine, političkim putem imenovao veleposlanike i radio čistke u diplomaciji", izjavio je ministar Jandroković. On je zaključio da kao ministar vanjskih poslova mora inzistira na profesionalizmu u imenovanju veleposlanika, a kao primjer je naveo 14 velesposlanika imenovanih prošle godine, kada je to postignuto u dogovoru premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Josipovića, bez ikakvih prijepora.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso u utorak je pozdravio važne odluke što su ih u Parizu donijeli njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy o upravljanju euro-zonom. Prijedlog francuskoga predsjednika i njemačke kancelarke "predstavlja značajan politički doprinos dviju najvećih ekonomija u regiji", stoji u priopćenju što ga je Barroso objavio zajedno s povjerenikom za ekonomske poslove Ollijem Rehnom. "Zajednička valuta implicira i zajedničku odgovornost te zahtijeva izravniju koordinaciju političkih ekonomija. Dvoje europskih čelnika snažno se angažiralo na dugoročnoj stabilnosti javnih financija", stoji u priopćenju.
NEW YORK - Kvartet za Bliski istok koji čine SAD, Rusija, EU i UN u utorak je izrazio zabrinutost zbog gradnje novih izraelskih 277 stanova u postojećim naseljima na Zapadnoj obali. "Kvartet je vrlo zabrinut zbog nedavne najave Izraela o planovima gradnje novih stanova u Arielu i u istočnom Jeruzalemu", izvijestili su u priopćenju članovi Kvarteta, ocijenivši da su pregovori jedino preostalo sredstvo uz čiju se pomoć može pronaći "pravedno i trajno" rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Izraelski ministar obrane Ehud Brak odobrio je, kako je stajalo u priopćenju ministarstva obrane objavljenom u ponedjeljak, gradnju 277 novih stanova u naselju Ariel na sjeveru Zapadne Obale. Njegovo ministarstvo dalo je zeleno svjetlo gradnji 1.600 stanova u četvrti istočnog Jeruzalema, izazvavši gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice. S druge strane, Palestinci očekuju da će idući mjesec Ujedinjeni narodi priznati palestinsku državu. "Međunarodna zajednica neće priznati bilo koju jednostranu aktivnost bilo koje strane", stoji u priopćenju Kvarteta.
TEHERAN - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad u utorak je izjavio kako njegova zemlja s odobravanjem prihvaća ruski prijedlog o pristupu "korak po korak", kada je riječ o nastavku pregovora o kontroverznom iranskom nuklearnom programu. "Islamska Republika Iran s naklonošću i s odobravanjem prihvaća ruski prijedlog o pristupu 'korak po korak' i spremna je pripremiti prijedloge o suradnji na ovome području", rekao je tijekom sastanka s tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševom. "Tijekom pristupa 'korak po korak' razmotrit ćemo vaše mišljenje i mišljenje Vrhovnoga vjerskog poglavara, ajatolaha Alija Hameneija, jer je to značajno i jer ih smatramo ključnima za postizanje pozitivnog rješenja", rekao je Patrušev. Vrhovni vjerski poglavar ima zadnju riječ u Iranu kada se radi o vanjskoj politici i o nuklearnim pitanjima. Voditelj iranskog tima pregovarača o nuklearnim pitanjima Said Džalili u utorak je izjavio kako bi ruski prijedlozi mogli predstavljati "temelj za početak pregovora" o nuklearnim pitanjima, nakon sastanka u Teheranu s Patruševom.
PEOSTA, Iowa - Američki predsjednik Barack Obama pokušao je u utorak okrenuti gnjev birača zbog slabosti američkog gospodarstva prema republikancima u Kongresu dok je nastojao privući ruralne Amerikance u turneji kroz saveznu državu Iowu ključnu za izbore. Obama je objavio mjere za podsticanje zapošljavanja u seoskim zajednicama što je njegov najnoviji napor u borbi protiv nezaposlenosti koja je zastala iznad 9 posto unatoč ranijim inicijativama Bijele kuće za jačanje zapošljavanja. Govoreći u saveznoj državi Iowi koja je ključna za izbore demokrat Obama je prikazao republikance kao one koji blokiraju napredak gospodarstva. "Mogli bismo učiniti više kad bi Kongres pokazao volju da se uključi", rekao je on u Peosti govoreći o mjerama za otvaranje novih radnih mjesta koje nastoji ostvariti u slobodnoj trgovini, porezu na plaće i izgradnji auto-cesta. "Jedino što nas zadržava je naša politika. Jedino što nas sprječava u donošenju zakona koje sam upravo spomenuo je odbijanje frakcije u Kongresu da zemlju stavi ispred stranke i to mora prestati", rekao je Obama. Obamine su ruke vezane podijeljenim Kongresom u kojem republikanci kontroliraju Zastupnički dom i protive se bilo kakvim značajnijim mjerama trošenja kako bi se stimulirao rast. Obamin ponovni izbor za predsjednika 2012. na koji su komentatori prije nekoliko mjeseci gledali kao na izvjestan sada je manje vjerojatan zbog lošeg stanja američkog gospodarstva.
WASHINGTON - Američka državna tajnica Hillary Clinton u utorak je izjavila kako bi bilo puno učinkovitije da Turska ili Saudijska Arabija pozovu sirijskog predsjednika Bašara al-Asada da napusti dosadašnju dužnost nego da to napravi SAD. Američki dužnosnici su neslužbeno prošli tjedan dali na znanje da SAD namjerava uputiti vrlo jasan poziv Bašaru al-Asadu da odstupi s vlasti, zbog krvave represije prema prosvjednicima, no Clinton je u utorak pokazala da Washington još nije spreman to učiniti. "Ne bi bilo nešto posebno kad bi Sjedinjene Države upozorile da Asad mora otići s vlasti", rekla je šefica američke diplomacije u izlaganju na Sveučilištu za nacionalnu obranu, kojemu je prisustvovao i američki ministar obrane Leon Panetta. No "kad bi to učinile Turska ili Saudijska Arabija, Asadov režim ne bi mogao ignorirati" takav zahtjev. Clinton smatra da Turska i Saudijska Arabija, kao i neke druge zemlje imaju puno veći utjecaj na Al-Asada nego SAD "koji gotovo i nema odnose sa Sirijom". U izlaganju na Sveučilištu za nacionalnu obranu Clinton je izjavila da bi SAD mogao izgubiti izglede za preoblikovanjem politike na Bliskom istoku zbog problema s proračunom. I Clinton i Paneta oštro su istupili protiv daljnjih smanjenja financijskih sredstava namijenjenih vojsci, diplomaciji i razvoju zemlje, u nastojanju da zemlja smanji svoj deficit u iznosu od 1,4 bilijuna dolara.