WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel drže da je važno riješiti krizu u euro zoni radi podrške svjetskom gospodarstvu, objavila je u utorak Bijela kuća nakon telefonskog razgovora dvoje čelnika. Taj telefonski razgovor Obame i Merkel obavljen je dok je Merkel ugasila sve nade u veliku reformu euro zone na summitu u četvrtak. Kancelarka je u utorak upozorila da neće biti velikog spektakularnog napretka tijekom tog summita, sazvanog u trenutku kada se postavlja pitanje prekida otplate grčkog duga.
WASHINGTON - Bijela kuća u utorak je ponovila poziv sirijskim vlastima da prekinu kampanju nasilja protiv sirijskih civila i da se okrenu prema demokraciji. "Okrutno postupanje sirijskih vlasti prema vlastitim građanima mora prestati", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney, dok su sirijski vojnici u ponedjeljak i utorak ubili još 13 ljudi u Homsu, trećem po veličini gradu u zemlji. Glasnogovornik je ponovio američko stajalište prema kojem je sirijski predsjednik Bašar al-Asad izgubio legitimitet.
WASHINGTON - Sjedinjene Države žele otvoriti redoviti dijalog s Kinom o svemiru kako bi stvorili "pravila za ubuduće" i smanjili rizik od nesporazuma, izjavio je u utorak visoki dužnosnik američkog ministarstva obrane. Kina poduzima velika ulaganja u svemir, a za razliku od Sjedinjenih Država, razlikovanje između kineskog civilnog i vojnog sektora je teško, jer su oni "u suštini jedno", izjavio je Gregory Schulte, zamjenik pomoćnika ministra obrane za svemirsku politiku. Sjedinjene Države priznaju da je Kina "zemlja koja je daleko odmakla u svemiru". Kina razvija široki spektar mogućnosti djelovanja u svemiru kako bi odvratila protivnike, uključujući lasere i naprave za ometanje komunikacija, što pruža dodatni poticaj za SAD da otvori kanal za razgovore.
ALMATY - Snažan potres pogodio je rano u srijedu gusto naseljenu dolinu Fergana u središnjoj Aziji, tresući zgrade u regiji i šaljući stanovnika najmanje jednog grada u Uzbekistanu na ulice, javlja Reuters pozivajući se na lokalno stanovništvo. Američki geološki institut (USGS) je objavio da je magnituda potresa bila 6,2 stupnjeva po Richteru, na 9,2 km pod zemljom, s epicentrom oko 42 km jugozapadno od Fergana, grada na istoku Uzbekistana. Za sada nema izvješća o žrtavama i nije jasno je li epicentar potresa bio u naseljenom području. Dolina Fergana, na razmeđi Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana, najgušće je naseljeno područje u središnjoj Aziji.
WASHINGTON - Bijela kuća u utorak je ocijenila kako svi pokazatelji govore da libijski čelnik Moamer Gadafi gubi moć u svojoj zemlji, posebice ističući prekid u opskrbi njegova režima novcem i gorivom. "Svi pokazatelji govore da se situacija pogoršava za Moamera Gadafija", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney na dnevnom brifingu za novinare. "On kontrolira sve manje teritorija, oporba je u ofenzivi na brojnim mjestima u zemlji", rekao je Carney. Uz izolaciju unutar Libije postoji sve veća izolacija međunarodne zajednice. Sve više zemlja priznaje Prijelazno nacionalno vijeće (TNC) legitimnom vlasti Libije. Sjedinjene Države su u petak priznale ustaničko Prijelazno nacionalno vijeće legitimnom vlasti Libije.
DUBAI - Al-Kaida Arapskog poluotoka (AQAP) izrazila je podršku Ajmanu al-Zavahiriju, imenovanom vođom Al-Kaide nakon smrti Osame bin Ladena, prema posljednjem broju njihovog web časopisa na engleskom "Insipire". Al Kaida je u lipnju imenovala Zavahirija (59) nasljednikom Osame bin Ladena, ubijenog u svibanjskoj akciji američkih komandosa u Pakistanu. Zavahiri, "mozak" operacija i glavni glasnogovornik Al-Kaide, postao je najtraženiji čovjek na svijetu. Za njim je State Department izdao tjeralicu uz nagradu od 25 milijuna dolara. AQAP, bazirana u Jemenu, nastala je spajanjem jemenskog i saudijskog ogranka Al-Kaide u siječnju 2009. i smatra se jednom od najaktivnijih ogranaka te terorističke mreže. Njezin vođa Naser Al Vahiši obećao je intenzivirati 'džihad' (Sveti rat) kako bi osvetio Bin Ladena.
DEN HAAG/ZAGREB - Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) potvrdilo je u utorak presudu bivšoj glasnogovornici tužiteljstva Florence Hartman za nepoštivanje suda jer je u svojoj knjizi "Mir i kazna" objavila povjerljive informacije, te će tako ipak morati platiti globu od 7.000 eura. Raspravno vijeće ICTY-a je 14. rujna 2009. osudilo Hartman za nepoštivanje suda zbog objavljivanja povjerljivih informacija u poglavlju knjige "Skriveni ključni dokumenti o genocidu", kao i nekih transkripata sa suđenja Slobodanu Miloševiću. Sud joj je naložio da novčanu kaznu plati u dvije rate po 3.500 eura, ali se Hartman žalila na tu presudu.