TOKIO - Dan nakon švicarske središnje banke, u četvrtak je i Bank of Japan intervenirala na deviznom tržištu u nastojanju da suzbije jačanje jena koje bi moglo ugroziti oporavak gospodarstva nakon razornog potresa u ožujku. Japanski ministar financija Yoshihiko Noda izjavio je da se Japan konzultirao sa svojim međunarodnim partnerima, no da je djelovao samostalno na valutnim tržištima, ocijenivši da su aktualna valutna kretanja špekulativna i nesređena. Intervencija je uslijedila nakon što je službeni Tokio danima upozoravao da je tečaj jena porastao iznad razine koju može dozvoliti japansko gospodarstvo, oslonjeno na izvoz. "Japan je upravo u procesu oporavka od prirodne katastrofe, stoga takva valutna kretanja zasigurno imaju negativni utjecaj na ekonomiju i financijska tržišta. Kao rezultat toga, poduzeli smo intervenciju na deviznom tržištu", izjavio je Noda. Današnja akcija japanske središnje banke uslijedila je nakon jučerašnje iznenađujuće intervencije švicarske središnje banke. Poput švicarskog franka, i jen se smatra sigurnim utočištem za kapital u neizvjesnim gospodarskim vremenima, a fondovi ga sada pojačano kupuju.
MADRID - Španjolska je u četvrtak na aukciji prodala 3,3 milijarde eura vrijednih obveznica, no uz znatno veću kamatnu stopu nego ranije. Španjolsko ministarstvo financija prodalo je 2,2 milijarde eura obveznica s rokom otplate od tri godine, uz kamatnu stopu od 4,81 posto. Prodalo je i 1,1 milijardi eura obveznica s rokom dospijeća od tri i pol godine, uz kamatnu stopu od 4,98 posto. Na posljednjoj usporedivoj aukciji obveznica s trogodišnjim rokom otplate, održanoj 7. srpnja, kamatna stopa je bila 4,3 posto. Ipak, taj prinos ispod je 5 posto, koliko su u srijedu dosegnuli prinosi na sekundarnom tržištu za španjolske obveznice iste ročnosti. Potražnja na aukciji u četvrtak bila je više nego dvostruko veća u odnosu na ponudu, ali nešto niža nego na prethodnoj aukciji. Prosječni prinosi na oba izdanja obveznica najviši su koje je zabilježila aukcija španjolskih državnih obveznica te ročnosti od 2000. Po riječima trgovaca, potražnji su pridonijela nagađanja na tržištima da bi Europska središnja banka mogla ponovno započeti program otkupa obveznica kako bi pomogla problemima pogođenim gospodarstvima u perifernim članicama eurozone.
BONN - Njemački telekom operater Deutsche Telekom (DT) u četvrtak je izvijestio o smanjenju neto dobiti u drugom tromjesečju za 26,7 posto u u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, na 348 milijuna eura. Među negativnim čimbenicima koji su utjecali na dobit u DT-u ističu troškove restrukturiranja, poglavito one vezane uz zaposlenike u Njemačkoj. Jednokratni trošak vezan za produljeni program ranog umirovljenja iznosio je 600 milijuna eura, navodi se u priopćenju kompanije. Usklađena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) smanjena je za 6,5 posto, na 4,687 milijardi eura. Prihodi grupe pali su za 6,8 posto, na 14,475 milijardi eura, priopćio je DT. U DT-u, međutim, ističu da su ključni rezultati u mnogim ograncima njemačke kompanije u Europi poboljšani u odnosu na prvo tromjesečje unatoč i dalje teškim gospodarskim uvjetima. Među zemljama koje su pokazale najbolju profitabilnost ističu Hrvatsku i Mađarsku. Grupa je potvrdila prognoze za cijelu godinu. U 2011. očekuje EBITDA-u od 19,1 milijarde eura i slobodne novčane tijekove od najmanje 6,5 milijardi eura.
BRUXELLES - Aktivnosti u sektorima proizvodnje i usluga u eurozoni gotovo su stagnirale u srpnju zbog usporavanja oporavka u ključnim gospodarstvima i daljnjeg pogoršanja u Španjolskoj, pokazali su revidirani podaci londonske tvrtke Markit. Konačni indeks menadžera nabave (PMI), dobiven temeljem ispitivanja koje je londonska istrživačka tvrtka Markit provela među 4.500 kompanija u sektoru usluga i proizvodnje u 17-članoj eurozoni, smanjen je na 51,1 bod, s 53,3 boda u lipnju. Unatoč padu, indeks PMI zadržao se iznad razine od 50 bodova. Vrijednosti indeksa iznad te razine ukazuju na rast aktivnosti, a one niže od 50 bodova na njihov pad. Najnoviji podaci Markita pokazuju da rast aktivnosti u eurozoni oštro usporava, pri čemu su odgovarajući indeksi za Njemačku i Francusku pali na najniže razine u 21 odnosno 23 mjeseca, dok je u Španjolskoj zabilježena najveća stopa pada u posljednjih 19 mjeseci. "Konačni podaci o indeksu PMI potvrđuju da je gospodarstvo eurozone ušlo u sporu fazu koja je dovela do gotovo stagnacije aktivnosti", kazao je viši ekonomist Markita Rob Dobson.
LJUBLJANA - Najveći slovenski trgovački lanac Mercator tvrdi da se neopravdano našao na popisu poslodavaca koji krše zakone s područja radnog prava. Pod pritiskom javnosti i na zahtjev nacionalne povjerenice za javne informacije, slovenski zavod za zapošljavanje objavio je u srijedu popis na kojem se našlo 614 poslodavaca koji su se našli u postupcima zbog zapošljavanja na crno, nepravilnosti u zapošljavanju stranaca, neisplate plaća i doprinosa ili kršenja odredaba o suzbijanju ilegalne ekonomije. Na listi je najviše tvrtki iz građevinskog sektora, no na njoj se našao i Mercator kao najveća slovenska trgovačka tvrtka sa 12.000 zaposlenih. Iz Mercatora su u četvrtak u priopćenju za javnost naveli da su se u spomenutoj evidenciji našli zbog minornog slučaja iz 2008. godine, kada je jedan student radio bez produžene uputnice studentskog servisa i da su za taj slučaj već platili globu. "Mercator je društveno odgovorno poduzeće koje se trudi poštovati zakone i radno pravo, a bez pojašnjenja pozadine slučaja stavljeni smo na popis onih koji ozbiljno krše zakona s područja radnog prava", naveo je u priopćenju za medije Mercator.
MOSKVA - Rusija je u srijedu objavila novi prošireni plan privatizacije koji obuhvaća mnoge ključne tvrtke, uključivo naftnog diva Rosneft i javnu banku VTB, prenose ruske agencije. Po planu koji je predsjedniku Medvedevu predstavio zamjenik premijera Igor Šuvalov, Rusija bi ustupila svoj udio u Rosneftu do 2017., zadržavajući "zlatnu dionicu" koja bi joj omogućila pravo veta na važne strateške odluke. Do 2017. ruska vlada izići će, među ostalim, i iz javne banke VTB, druge po veličini u Rusiji, hidroelektričnog operatera Rusguidro, vodećeg svjetskog proizvođača dijamanata Alrosa, pomorskog prijevoznika Sovkomflot i moskovske zračne luke Šeremetjevo. Koliko bi time trebala zaraditi nije poznato.
FRANKFURT - Gospodarsko usporavanje eurozone i potresi na tržištima obveznica vjerojatno će danas nagnati Europsku središnju banku (ECB) da 'pauzira' s podizanjem kamatnih stopa nekoliko mjeseci, a možda će signalizirati i spremnost da ponovno otkupljuje državne obveznice. Današnje zasjedanje ECB-a dolazi u trenutku sve brojnijih pokazatelja o usporavanju gospodarskog rasta u eurozoni i širenja dužničke krize na Italiju i Španjolsku. Takav razvoj situacije već je alarmirao zakonodavce diljem Europe. ECB zasjeda dan nakon što je švicarska središnja banka iznenada poduzela intervenciju na valutnim tržištima kako bi spriječila jačanje franka. Očekuje se da će europski monetarni zakonodavci danas ostaviti ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom, na 1,5 posto. Predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet, vrlo vjerojatno neće signalizirati zaokret u bančinoj monetarnoj politici, nakon što je su u travnju podignute kamatne stope u eurozoni, čime je ECB najavio ciklus zaoštravanja monetarne politike. No analitičari drže da usporavanje gospodarskih aktivnosti u eurozoni čini izvjesnim da će daljnji rast kamatnih stopa gotovo sigurno biti poduzet tek u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju.
LONDON - Jen je u četvrtak znatno oslabio na međunarodnim deviznim tržištima nakon što je japanska središnja banka intervenirala radi zaustavljanja njegova uzleta, dan nakon što je švicarska središnja banka također neočekivano intervenirala. Euro je tako prema jenu ojačao za više od tri posto, na 114,07 jena. Odražavajući nervozu tržišta zbog mogućih daljnjih intervencija švicarskih vlasti, euro je ojačao i prema franku, za 0,5 posto, na 1,1078 franaka. Dolar je, pak, prema jenu tijekom dana ojačao za četiri posto, na 80,2 jena. U fokusu ulagača su današnja zasjedanja središnjih banaka Velike Britanije i eurozone. Britanska središnja banka očekivano nije mijenjala kamatne stope, kao ni Europska središnja banka (ECB). U Britaniji su one u visini 0,5 posto, a u eurozoni 1,5 posto. No, pozorno će pratiti govor čelnika Jean-Claudea Tricheta na tiskovnoj konferenciji, zbog mogućih signala ponovnog pokretanja programa otkupa državnih obveznica, nakon što su prinosi na talijanske i španjolske državne obveznice dosegnuli jučer opasno visoke razine.
LONDON - Cijena nafte na londonskom tržištu u četvrtak je pala na najnižu razinu u četiri tjedna, nakon intervencije japanske središnje banke radi zaustavljanja jačanja jena koja je poduprla dolar, a dodatno ih pritišće zabrinutost u vezi dužničke krize u eurozoni zbog koje pada zanimanje za rizičnom imovinom. Na londonskom su se tržištu cijene nafte spustile na najnižu razinu u zadnja četiri tjedna od 112,70 dolara. Potom se naftom trgovalo po cijeni od 113,30 dolara, što je na dnevnoj razini dobitak od sedam centi. Istodobno, na američkom su tržištu cijene sirove nafte pale za 11 centi, na 91,82 dolara za barel. Pretpostavlja se da će u sljedećim danima financijska i tržišta nafte i drugih sirovina pozorno pratiti širu gospodarsku situaciju i poteze središnjih banaka u Europi i Sjedinjenim Državama, kao i niz drugih gospodarskih pokazatelja kako bi dobili bolji uvid u tempo gospodarskog oporavka. Japanska središnja banka prodala je tisuću milijardi jena (12,6 milijardi dolara) i olabavila monetarnu politiku, samo dan nakon što je Švicarska objavila neočekivano smanjenje svojih kamatnih stopa u nastojanju obuzdavanja uzleta švicarskog franka.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su pali pod pritiskom slabljenja rudarskog sektora, dok su ulagači oprezni zbog većih zabrinutosti u vezi globalnog gospodarstva. Pritom je indeks Londonske burze Ftse pao 1,78 posto, na 5.484 boda, frankfurtski DAX je pao za 1,15 posto, na 6.564 boda, a pariški CAC za 0,92 posto, na 3.423 boda. Jačanje dolara pogodilo je cijene metala, pa su tako dionice u rudarskom sektoru, među najosjetljivijima na gospodarske rizike, izgubile su na vrijednosti u prosjeku 4,1 posto. Od početka godine na prosječnom su gubitku 22 posto. Gubitnike u tom sektoru predvodila je dionica Rio Tinta, koja je izgubila 3,9 posto vrijednosti, unatoč dobrim rezultatima poslovanja. U fokusu tržišta su zasjedanja Europske središnje banke (ECB) i Bank of England (BOE). Očekivano obje banke su zadržale ključne kamatne stope na aktualnim razinama od 0,5 posto u Britaniji i 1,5 posto u eurozoni. Tržišta ipak čekaju tiskovnu konferenciju čelnika ECB-a kako bi saznali hoće li banka biti spremna ponovno pokrenuti program otkupa državnih obveznica. Na dobitku su pak bile dionice sektora osiguranja. Najveća dobitnica bila je AXA, europski drugi po veličini osiguravatelj, s rastom cijene dionica od 2,7 posto, te dionica Swiss Rea s rastom od 6,7 posto, nakon objave dobrih rezultata poslovanja.
NEW YORK - Indeksi na Wall Streetu u srijedu su prekinuli dugotrajni negativni niz, ponajviše zahvaljujući skoku tehnoloških dionica, no trgovanje je bilo nervozno i volatilno jer su investitori i dalje zabrinuti stanjem u gospodarstvu. Dow Jones indeks prekinuo je jučer 8-dnevni negativni niz, završivši trgovanje u plusu 0,25 posto, na 11.896 bodova. S&P 500 indeks prekinuo je 7-dnevni negativni niz, ojačavši jučer 0,5 posto, na 1.260 bodova. Tehnološki Nasdaq, pak, ojačao je 0,99 posto, na 2.963 boda. Obujam trgovanja bio je najveći od sredine ožujka ove godine, pri čemu je vlasnika promijenilo oko 10,5 milijardi dionica. Usporedbe radi, prosječni dnevni promet ove godine kreće se oko 7,5 milijardi dionica. Ipak, mnogi investitori na ove dobitke gledaju tek kao na kratkoročni oporavak, nakon što je S&P potonuo u proteklih 7 dana za čak 6,8 posto. „Psihološki, još nismo na tržištu medvjeda, no definitivno je zavladala psihologija solidne korekcije“, ističe James Dailey, portfelj menadžer pri Team Asset Strategy Fundu. Nedavni slabi pokazatelji o potrošnji u SAD-u i industriji gurnuli su u prvi plan neizvjesnu gospodarsku situaciju.
TOKIO - Intervencija japanske središnje banke podigla je danas na Tokijskoj burzi cijene dionica izvoznika, no na većini ostalih azijskih burzi cijene dionica su u padu jer investitore brine usporavanje globalnog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio na dobitku 0,3 posto, na 9.662 boda. Za rast Tokijske burze zaslužna je intervencija japanskih vlasti na deviznom tržištu, koja je oštro spustila tečaj jena prema vodećim svjetskim valutama. To je potaknulo rast cijena dionica izvoznih japanskih kompanija, poput Toyote i Nintenda, koje su ojačale za 1,12 odnosno 1,95 posto. Mediji pišu da je Bank of Japan intervenirao prodavši na valutnom tržištu 900 milijardi jena. To je odmah rezultiralo spuštanjem tečaja jena prema euru i dolaru na najniže razine u zadnja dva tjedna. Tečaj dolara ojačao je 2,8 posto prema jenu, na 79,23 jena. Tečaj eura, pak, poskočio je 2,6 posto, na 113 jena. „Snažan tečaj jena počeo je predstavljati problem za japanske kompanije. Mislim da će japanske monetarne vlasti nastaviti u nekom trenutku i dalje intervenirati“, kaže Stephen Roberts, ekonomist pri Nomura Securitiesu. Japan je intervenirao dan nakon intervencije švicarske središnje banke s ciljem da suzbije jačanje tečaja 'švicarca'.