LONDON/ZAGREB - Švicarska je najinovativnija zemlja na svijetu, pokazalo je u petak objavljeno međunarodno istraživanje, u kojem je Hrvatska zabilježila napredak na području okruženja za inovacije ali je slabiji rezultat postigla u kategoriji inovacijske efikasnosti. Švicarska je zauzela vodeće mjesto na ljestvici ukupno 125 zemalja, uz vrijednost globalnog indeksa inovacija (GII) od 63,82 boda, od maksimalno mogućih 100 bodova. GII se izračunava kao prosječna vrijednost podindeksa inovacijskog inputa i podindeksa inovacijskog outputa. Omjer te dvije vrijednosti čini pak indeks inovacijske efikasnosti. Izvješće za prošlu godinu obuhvatilo je 132 zemlje. Švicarska je ove godine istisnula s vodeće pozicije Singapur, sada na trećem mjestu s vrijednošću GII-ja od 59,64 boda. Švedska je pak potvrdila drugo mjesto s GII-jem od 62,12 bodova. Hrvatska se plasirala na 44. mjesto, poboljšavši prošlogodišnji plasman za jedno mjesto, pri čemu je bolji rezultat zabilježila u kategoriji inovacijskog inputa, koja obuhvaća institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, te sofisticiranost tržišta i kompanija. Hrvatska je ove godine u toj kategoriji zauzela 45. mjesto, u odnosu na prošlogodišnje 58. mjesto. U kategoriji inovacijskog outputa, koja obuhvaća znanstveni i kreativni output, hrvatski je plasman blago pogoršan, uz klizanje na 48. mjesto, s prošlogodišnjeg 43. Znatno lošiji rezultat Hrvatska je zabilježila u kategoriji inovacijske efikasnosti, očitovan u pogoršanom plasmanu s prošlogodišnjeg 38. na ovogodišnje 65. mjesto.
WASHINGTON - Američki poslodavci otvorili su u lipnju neto 18.000 novih radnih mjesta, čime je zaposlenost u Sjedinjenim Državama gotovo stagnirala u lipnju, dok su analitičari očekivali njezin snažan rast. Očekivalo se da će najnoviji podaci pokazati rast zaposlenosti za 125 tisuća do 175 tisuća, s obzirom na jučerašnje iznenađujuće pozitivne podatke o zaposlenosti u privatnom sektoru koje je objavila privatna tvrtka za posredovanje u zapošljavanju ADP. Ministarstvo rada ujedno je revidiralo podatke za svibanj, koji sada pokazuju neto otvorenih 25 tisuća radnih mjesta, u odnosu na prvobitno procijenjene 54 tisuće. Revidiran je i podatak o neto otvorenim radnim mjestima u privatnom sektoru, sa 83 tisuće na 73 tisuće. Javni je sektor pak neto zatvorio više radnih mjesta no što se ranije procjenjivalo, njih 48 tisuća, u odnosu na ranije procijenjenih 29 tisuća. Za lipanj u ministarstvu procjenjuju da je privatni sektor neto otvorio 57.000 radnih mjesta, dok ih je u javnom sektoru neto zavoreno 39.000. Time je stopa nezaposlenosti, suprotno očekivanjima, porasla na 9,2 posto sa svibanjskih 9,1 posto. Očekivalo se njezino klizanje na devet posto. Broj nezasposlenih ostao je u lipnju u SAD-u gotovo nepromijenjen i iznosio je 14,1 milijun, naprema 13,9 milijuna nezaposlenih u svibnju.
LONDON - Euro je u petak oslabio prema dolaru i švicarskom franku na međunarodnim tržištima, a većim pritiscima bio je izložen i dolar nakon objave gotovo stagnacije zapošljavanja u SAD-u u lipnju. Euro se tako nakratko spustio na 1,4204 dolara, oslabjevši čak jedan posto. Potom je nadoknadio dio gubitaka i njime se trgovalo po 1,4334 dolara, na dnevnom gubitku od 0,2 posto. Bio je na gubitku i prema švicarskom franku, oslabivši 0,9 posto na 1,2020 franaka. Prema jenu spustio se 1,1 posto na 115,42 jena. Dolar je također izgubio na vrijednosti prema japanskoj valuti, i to 0,7 posto, i njime se trgovalo po 80,62 jena. Bio je u minusu i prema švicarskom franku, oslabivši 0,5 posto na 83,96 centima. Veliko razočarenje ulagačima bili su najnoviji, budno praćeni podaci s američkog tržišta rada koji su pokazali znatno manji broj novootvorenih radnih mjesta u najvećem svjetskom gospodarstvu no što se očekivalo, potaknuvši ulagače na veći oprez. Euro je pogodila i vijest da je EU u internom dokumentu, koji je na uvid dobila agencija Reuters, pripremio skicu mjera za rješavanje problema slabih banaka koje ne prođu nove europske provjere otporenosti na moguće krize. Taj dokument pripremljen je za sastanak ministara financija koji će se održati u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu. "Tržište je uznemireno u vezi zdravlja eurozone s obzirom na njezine dužničke probleme. Brine ih kako će nakon toga izgledati bankovni sektor, i kako će se riješiti problemi u perifernom pojasu eurozone, a to će stalno ograničavati dobitke eura", kazao je Daragh Maher, valutni strateg u Credit Agricoleovom CIB-u.