LONDON - Euro se u srijedu oporavio na međunarodnim tržištima nakon ovotjednog vala prodaja, no njegove dobitke mogle bi ograničavati nastavljene zabrinutosti u vezi širenja dužničke krize u eurozoni. Euro je tako bio na dnevnom dobitku od 0,6 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,4066 dolara, nakon što je nakratko dosegnuo najvišu dnevnu razinu od 1,4111 dolara. Ojačao je i prema franku, za 0,8 posto, na 1,1688 franaka, odskočivši s rekordno niske razine od 1,1555 franaka, na koju se spustio u utorak. Na dobitku je bio i prema jenu, za 1,4 posto, na 111,59 jena. Zabrinutosti u vezi mogućeg širenja dužničke krize na velika gospodarstva poput Italije i Španjolske vjerojatno će kočiti daljnje jačanje eura, mišljenja su analitičari. Fokus tržišta sada se usmjerava novom hitnom sastanku čelnika Europske unije koji se očekuje u petak. Najnoviji podaci o solidnom rastu kineskih gospodarskih aktivnosti i industrijskoj proizvodnji pružili su podršku australskom i novozelandskom dolaru, koji su prema američkom stoga ojačali za 0,7 i jedan posto.
BRUXELLES - Europska komisija oštro je u srijedu kritizirala odluku agencije Moody's da snizi irski rejting na bezvrijedan status, proglasivši je neshvatljivom i dovodeći u pitanje njezin tajming. "Jučerašnja odluka Moody'sa o sniženju irskog kreditnog rejtinga neshvatljiva je", kazala je na brifingu za novinare glasnogovronica Europske komisije Pia Ahrenkilde Hansen. "Njezin tajming, neposredno uoči objave drugog tromjesečnog izvješća izaslanstva, u najmanju je ruku upitan", dodala je. Stručnjaci Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda predstavit će u četvrtak drugo izvješće o irskoj provedbi sporazuma o međunarodnoj pomoći. "Irska vlada pokazala je ustrajnost i odlučnost u provedbi programa gospodarske prilagodbe", naglasila je Ahrenkilde Hansen. Irske se banke dokapitaliziraju, a širi financijski sustav popravlja. Izvoz snažno raste i konkurentnost zemlje ponovno jača. Naravno, treba obaviti još velik posao, ali Irska je na dobrom putu, kazala je.
RIM - Talijanska vlada i oporbene stranke postigle su u kratkom roku dogovor o usvajanju mjera štednje, ali su dužnosnici u strahu od novih napada na tržištima zatražili od Europe da sroči konačni plan za rješavanje dužničke krize. Ministar gospodarstva Giulio Tremonti kazao je na sastanku udruženja talijanskih banaka da će 40 milijardi eura vrijedan paket mjera štednje biti usvojen do petka. Na istom je skupu član upravnog vijeća Europske središnje banke Mario Draghi pozvao vladu da predloži dodatne mjere kako bi zajamčila uravnoteženi proračun do 2014. Također je apelirao na europske čelnike da prevladaju podjele koje su dosada blokirale rješavanje dužničke krize u eurozoni. Zamjenik glavnog direktora talijanske središnje banke Ignazio Visco kazao je da su posljedice naglog skoka troškova zaduživanja u proteklim danima za sada ograničene, ali da će biti značajne ako se taj trend nastavi. Talijanski javni dug spada među najviše u svijetu i iznosi oko 120 posto BDP-a. Poziciju Italije dodatno otežavaju anemične stope rasta. Prinos na 10-godišnje državne obveznice iznosio je u srijedu 5,46 posto, smanjivši se za desetinu postotnog boda u odnosu na utorak, ali je još uvijek gotovo pola postotnog boda viši nego prije tjedan dana. Do kraja godine Italiji na naplatu dospijevaju obveznice u ukupnom iznosu 176 milijardi eura.
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu predložila temeljitu reformu zajedničke ribarske politike, jer je sadašnja politika potpuno neodrživa i vodi nestanku pojedinih ribljih vrsta, objavila je povjerenica za ribarstvo Maria Damanaki. "Naš sadašnji sustav ne djeluje u prilog održivosti - 75 posto ribljeg fonda izloženo je prekomjernom izlovu, a trećina je u zabrinjavajućem stanju. Sustav ne djeluje ni što se eurpskog tržišta tiče: Europa uvozi dvije trećine ribe koju potroši. Previše ribarskih brodova živi na malim profitima i ovisi o subvencijama", rekla je povjerenica Damanaki predstavljajući prijedlog reforme koji je Komisija podržala jednoglasno. Najvažniji element reforme jest uvođenje mogućnosti prodaje koncesija za ribarenje čime se namjerava smanjiti prevelika ribarska flota. Umjesto dosadašnjih godišnjih kvota za izlov, Komisija sada predlaže uvođenje višegodišnjeg planiranja s ciljem da se do 2015. godine dođe na održivu razinu izlova.