WASHINGTON - Osobna potrošnja u Sjedinjenim Državama u lipnju se neočekivano smanjila, prvi put u gotovo dvije godine. Po podacima američkog ministarstva trgovine, osobna potrošnja u SAD-u smanjila se u lipnju za 0,2 posto, što je njezin prvi pad od rujna 2009., nakon što je u svibnju porasla za 0,1 posto. Ekonomisti iz Reutersove ankete u prosjeku su za lipanj predviđali rast osobne potrošnje u SAD-u, koja čini oko 70 posto američkih gospodarskih aktivnosti, po stopi od 0,2 posto. Osobna potrošnja u drugom je tromjesečju gotovo stagnirala, porastavši na godišnjoj razini za samo 0,1 posto, što je njezin najslabiji rast nakon završetka recesije u toj zemlji. Usporedbe radi, u prvom je tromjesečju poskočila za 2,1 posto. Slaba potrošnja Amerikanaca u lipnju također odražava i slabi rast dohotka, budući da je zapošljavanje u lipnju gotovo stagniralo, sa svega 18 tisuća novootvorenih radnih mjesta. Osobni dohotci u tom su mjesecu porasli za svega 0,1 posto, što je njihov najslabiji rast od studenoga prošle godine.
LUXEMBURG - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima eurozone i Europske unije u lipnju su na mjesečnoj razini ostale nepromijenjene, pokazuju u utorak objavljeni podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Usporedbe radi, u svibnju su proizvođačke cijene u 17-članoj eurozoni smanjene za 0,2 posto u odnosu na mjesec ranije, dok su u Uniji bile niže za 0,3 posto. Među pojedinim članicama za koje postoje raspoloživi podaci, najizrazitiji rast proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini zabilježen je u Latviji, za 1,3 posto. Slijede Cipar i Rumunjska s rastom proizvođačkih cijena po 0,6 posto, te Slovenija s 0,4-postotnim rastom. Najveći pad cijena bilježi Irska, za 1,2 posto, te Danska, Mađarska i Nizozemska, po 0,7 posto. Na godišnjoj su pak razini proizvođačke cijene u lipnju zabilježile rast za 5,9 posto na području jedinstvene europske valute, dok je u 27 članica EU-a rast cijena iznosio 6,9 posto. Među pojedinim članicama najveći su skok proizvođačkih cijena na godišnjoj razini u lipnju zabilježile Velika Britanija, za 12,7 posto, Danska, za 10,6 posto te Bugarska, za 10,1 posto, a najmanji Malta, za 0,8 posto, te Mađarska i Švedska, po 1,5 posto.
RIM - Talijanske vlasti sastat će se popodne kako bi raspravile aktualna tržišna previranja koja su podigla troškove zaduživanja Italije do opasnih razina te zaprijetila odvući zemlju u dužničku krizu. Dužnosnici kažu da će talijanski ministar gospodarstva Giulio Tremonti predsjedati Odborom za financijsku stabilnost, u kojem su predstavnici ministarstva gospodarstva, središnje talijanske banke, tržišnog regulatora Consoba i regulatora tržišta osiguranja ISVAP-a. Kasnije poslijepode očekuje se priopćenje s tog sastanka. Prinosi po talijanskim i španjolskim državnim obveznicima s rokom otplate od 10 godina danas su dosegnuli najviše razine u 14 godina zbog ojačalih strahova od dužničke krize u eurozoni. Prinosi po 10-godišnjim španjolskim obveznicama tijekom dana uvećani su za 0,26 postotnih bodova, na 6,47 posto, na najvišu razinu od 1997. Time je razlika između prinosa po španjolskim obveznicama i onih po referentnim njemačkim državnim obveznicama uvećana na 4,03 postotna boda. Prinosi po 10-godišnjim talijanskim obveznicama bilježili su sličan rast i iznose 6,27 posto, što se smatra neodrživim u dugom roku.
LONDON - Europski burzovni indeksi u utorak su pali pod pritiskom zabrinutosti da globalni oporavak usporava nakon objava razočaravajućih gospodarskih podataka i straha da će moguće smanjenje kreditnog rejtinga SAD-a zakočiti gospodarski rast. Pritom je indeks Londonske burze Ftse smanjen za 0,63 posto, na 5.737 bodova, frankfurtski DAX je pao za 1,15 posto, na 6.874 boda, a pariški CAC za 1,12 posto, na 3.548 bodova. Rudarske su kompanije, čija je izvedba vrlo usko povezana s gospodarskom rastom, bile među glavnim gubitnicima, s prosječnim padom vrijednosti dionica za 1,9 posto. Najviše su pogođene bile dionice proizvođača bakra Kazakhmysa, Xstrate i Antofagaste, s padom u rasponu od 2,3 do tri posto nakon što su cijene tog metala pale uslijed zabrinutosti glede rasta globalnog gospodarstva. Skok prinosa po 10-godišnjim talijanskim državnim obveznicama najviše je pogodio cijene dionica talijanskih banaka, pri čemu je UniCreditova oslabila za 2,6 posto, a Intese Sanpaola za 2,5 posto. Među pojedinačnim gubitnicima bio je i četvrti najveći maloprodajni lanac u svijetu Metro, čije su dionice nakon objave poslovnih rezultata za drugo tromjesečje, koji nisu ispunili očekivanja tržišta, oslabjele za 5,4 posto.