BRIJUNI - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor na Brijunima je danas s istarskim županom Ivanom Jakovčićem, pulskim i vodnjanskim gradonačelnikom Borisom Miletićem i Klaudijom Vitasovićem te direktorom Društva "Brijuni rivijera" d.o.o. Ratomirom Ivičićem potpisala ugovor o provedbi programa "Brijuni rivijera" na lokacijama Pineta, Hidrobaza i otoka Sv. Katarina-Monumenti. Riječ je o jednoj od najvećih investicija u hrvatskome turizmu na stotinjak hektara zemljišta nasuprot Brijunima na kojem su mnogi napušteni vojni objekti. Investicija je vrijedna oko dvije milijarde kuna i, kako je rečeno, trebala bi omogućiti otvaranje dvije tisuće radnih mjesta. Izrazivši zadovoljstvo potpisom tog ugovora, Kosor je istaknula kako su se tim činom potpisnici dokumenta opredijelili za jednu važnu politiku građenja, politiku uspostavljanja i izgradnje mostova. "Bez te odluke i odlučnosti da njegujemo politiku građenja, mi ne možemo gledati s perspektivom u budućnost. Tim se projektom, dodao je, vrlo brzo omogućava izravno zapošljavanje najmanje 780 ljudi i gotovo tisuću neizravnih radnih mjesta. Najavila je da će vlada već na idućoj sjednici osnovati povjerenstvo koji će odmah početi raditi te u vrlo kratkom roku raspisati međunarodni natječaj. "Očekujem da bi to moglo biti već u rujnu. Mi ćemo i dalje strpljivo raditi kako bi svi daljnji koraci u realizaciji ovog projekta išli što je moguće prije, kako se ne bi čekalo desetak godina" da on bude u potpunosti realiziran, zaključila je premijerka. Jakovčić je ocijenio da je taj ugovor "vrlo kompleksan, zahtjevan u pravnome, političkome i ekonomskom smislu". Iza nas je deset godina upornog inzistiranja da se donese ovaj ugovor koji otvara jednu potpuno novu perspektivu za budućnost Istre i njenih građana, istaknuo je.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna kompanija MOL nije u sukobu s hrvatskom vladom zbog svoga udjela u Ini, a moguća je čak i zamjena dionica, kazao je u petak predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi za mađarski portal hvg.hu. MOL je najveći dioničar u Ini sa 47,46 posto dionica, i s opcijom za dodatnih 1,6 posto dionica, dok je vlasništvu hrvatske vlade 44,84 posto. Odnosi između MOL-a i hrvatske vlade napeti su zbog spora oko upravljačkih prava u Ini, poglavito nakon neuspjelog pokušaja MOL-a da preuzme većinsku kontrolu u prosincu prošle godine. U Hrvatskoj se provodi i istraga o navodnom primanju mita bivšeg premijera Ive Sanadera od MOL-a kako bi mađarska kompanija stekla upravljačku kontrolu u Ini, izvijestili su lipnju hrvatski mediji. Iz MOL-a i sam Sanader to opovrgavaju. Hernadi je kazao da su te optužbe neutemeljene. Kazao je da je MOL izložen većim napadima još od 2009. godine, kada je stekao većinsku operativnu kontrolu u Ini i započeo s rezanjem troškova. Hernadi je nadalje kazao da MOL i dalje ima dobre odnose s hrvatskom vladom. "MOL nije u sukobu s hrvatskom vladom. Oni ne žele preraditi ugovor iz lipnja 2009. kojim je izvršen prijenos upravljačke kontrole (na MOL), mi samo želimo utvrditi u kojoj je mjeri sadržaj toga ugovora dosad ispunjen", kaže Hernandi. Na pitanje je li moguće da se aktualni spor riješi zamjenom dionica Hernadi je odgovorio da je "sve moguće". "Sve je moguće. No to ne bi značilo da je priča završena, već bi se prije radilo o započinjanju novog poglavlja", kazao je Hernadi.
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla za 1,8 posto, dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na svibanj, pala za 0,3 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Tako je na godišnjoj razini, nakon pada za 0,4 posto u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine, industrijska proizvodnja ponovno porasla. No, s obzirom na pad u prvom tromjesečju, kumulativni podaci za prvo polugodište ove godine još uvijek pokazuju pad industrijske proizvodnje i to za 1,7 posto u odnosu na prvih šest prošlogodišnjih mjeseci. Prema područjima djelatnosti najviše je na rast proizvodnje na godišnjoj razini utjecala najznačajnija, prerađivačka industrija s rastom za 2,5 posto u odnosu na lipanj prošle godine.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke nastavila slabiti prema švicarskom franku, čiji je tečaj na tjednoj razini, u odnosu na prošlim petak, povećan za čak 3,3 posto, pa je švicarska valuta danas dostigla novi rekordni srednji tečaj od 6,512340 kuna. Na tečajnoj listi HNB-a kuna je na tjednoj razini ojačala prema euru za blagih 0,02 posto, prema američkom dolaru je oslabila za 0,71 posto, a prema britanskoj funti za 0,61 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 7,452071 kunu, dolara 5,215980 kuna, a funte 8,488519 kuna. U odnosu na tečajnu listu HNB-a utvrđenu jučer, kuna je neznatno ojačala prema euru, za 0,001 posto i prema funti za 0,12 posto, a oslabila prema dolaru za 0,39 posto i prema franku za 0,34 posto.
ZAGREB - Trgovački lanac Konzum u prvom je polugodištu ove godine ostvario neto dobit od 30,7 milijuna kuna, što je porast za 15,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su Konzuma iz financijskog izvješća za prvih šest mjeseci u kojima je taj trgovački lanac ostvario ukupne prihode od 6,14 milijardi kuna. Ukupni su prihodi Konzuma u prvom polugodištu porasli za 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su ukupni rashodi rasli sporije, za 6,1 posto i iznosili su 6,04 milijarde kuna. Ostvareni prihodi od prodaje Konzuma u prvih su šest mjeseci porasli za 7 posto, na 5,54 milijarde kuna. "Konzum je i u ovom polugodištu ostalo lider na tržištu zahvaljujući povećanju prodajnih kapaciteta i konkurentnosti", ističe uprava tog trgovačkog lanaca u obrazloženjima izvješća.
ZAGREB - T-HT je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zabilježio pad prihoda za 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, te rast neto dobiti za 0,7 posto. Prihodi T-HT-a dosegnuli su u prvom polugodištu 3,883 milijarde kuna. Isključi li se doprinos Combisa, prihodi su manji za 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Doprinos Combisa iznosio je 161 milijun kuna. Ukupni konsolidirani troškovi redovnog poslovanja prije amortizacije smanjili su se za 2,4 posto na 2,342 milijarde kuna. Manji troškovi redovnog poslovanja ostvareni su u prvom redu zahvaljujući provedbi brojnih inicijativa za rigoroznu kontrolu troškova, padu troškova telekomunikacijskih usluga i smanjenju vrijednosnog usklađenja imovine. Neto dobit povećana je za 0,7 posto, na 828 milijuna kuna.
ZAGREB - Podravka Grupa u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 78 posto veću dobit, dok su prihodi na godišnjoj razini porasli gotovo 4 posto, izvijestila je danas ta koprivnička kompanija. Ukupni prihodi u tom su razdoblju dosegnuli 1,8 milijardi kuna, te su bili 3,9 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Neto dobit pripisana imateljima kapitala matice iznosila je u prvom polugodištu 55,6 milijuna kuna, ili 78 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupna prodaja na razini grupe iznosila je 1,72 milijarde kuna, što je 4 posto više. Ukupni rashodi iznosili su u prvom polugodištu 1,74 milijarde kuna, što je za 2,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
ZAGREB - Kutinska je Petrokemija u prvom polugodištu ove godine iskazala dobit u poslovanju od 81,1 milijun kuna, dok je u isto vrijeme prošle godine imala gubitak od 47 milijuna kuna, podaci su iz polugodišnjeg izvješća koje je danas objavila Petrokemija. U prvom polugodištu ove godine Petrokemija je ostvarila ukupne prihode od 1,43 milijarde kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje za 55,9 posto, dok su istodobno ukupni rashodi rasli sporije, za 40 posto, na 1,35 milijardi kuna. "Na rast prihoda i rashoda utjecale su povećane količine, ali i istovremeni značajan rast ulaznih i izlaznih cijena. Ostvarena dobit na polugodišnjoj razini odraz je povećane prodaje, povoljnijeg odnosa ulazno-izlaznih cijena, a jednim dijelom ima elemente sezonske oscilacije - sezona isporuka za proljetnu sjetvu na domaćem i regionalnom tržištu", navodi Uprava u obrazloženju izvješća.
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka prvo polugodište ove godine završila je s 58,2 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što je 7,8 posto viša dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestili su iz te banke. Ukupna imovina, koja na dan 30. lipnja ove godine iznosi 15,4 milijarde kuna i za 4,5 posto je veća u odnosu na kraj 2010., povećana je najvećim djelom usljed rasta depozitne osnovice, a posebno zbog povećanja štednje stanovništva koja je porasla za 320,8 milijuna kuna tijekom polugodišta. Iz HPB-a navode da je nadalje rast imovine banke posljedica porasta kreditnih plasmana od 158,9 milijuna kuna za prvih šest mjeseci, a rasla su i ulaganja u portfelj vrijednosnica. Kao odgovor na stagnaciju na tržištu banka je nastavila smanjivati kamatne stope na kredite kako za gospodarske subjekte tako i za stanovništvo. To je dovelo do rasta bruto kredita trgovačkim društvima za gotovo 100 milijuna kuna te također rasta stambenih kredita stanovništvu za 66,5 milijuna kuna.
ZAGREB - Janaf je u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvario 8,9 posto niže ukupne prihode u odnosu na isto lanjsko razdoblje te 42 posto nižu neto dobit, izvijestila je danas ta kompanija. Ukupni prihodi Janafa dosegnuli su u tome razdoblju 199 milijuna kuna, što je 8,9 posto manje nego lani. Neto dobit je iznosila 32,12 milijuna kuna i bila je 42 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju. U prvom polugodištu transportirano je 3 milijuna tona nafte, što je neznatno manje nego u istom lanjskom razdoblju i 21,3 posto manje od planirane razine transporta. Ukupni rashodi dosegnuli su u prvom polugodištu 158,9 milijuna kuna i povećani su za 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
ZAGREB - Konditorska Kraš Grupa u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvarila 4,2 milijuna kuna neto dobiti, što je 11,3 milijuna kuna manja dobit nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuje financijsko izvješće te Grupe na Zagrebačkoj burzi. Konsolidirani ukupni prihodi Kraš Grupe u prvom su ovogodišnjem polugodištu iznosili 483,9 milijuna kuna, što je za 8 milijuna kuna ili 1,7 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, dok su ukupni konsolidirani rashodi porasli za 4,8 posto više, na 476,4 milijuna kuna. Za rast konsolidiranih rashoda iz Kraša u komentaru uz izvješće napominju da su posljedica porasta troškova repromaterijala, energenata i financijskih rashoda, posebno negativnih tečajnih razlika.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze danas su se uspjeli oduprijeti negativnim signalima sa svjetskih burzi, te su oko podneva bili u blago pozitivnom području, dok su u fokusu investitora poslovna izvješća kompanija, ponajviše Petrokemije i HT-a. Crobex indeks oko podneva je iznosio 2.161 bod, što je 0,04 posto više nego jučer. Crobex10, pak, oko podneva bio je u plusu 0,29 posto, na 1.159 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 4 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet ostvareno je do sada dionicom HT-a, 1,07 milijuna kuna. Njezina cijena je u blagom minusu, za 0,04 posto, na 252,5 kuna. Milijunski promet ostvarila je i dionica Petrokemije, a cijena joj je skočila 5,56 posto. Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene za 3,46 posto izdvaja se dionica PBZ. Veće dobitke ostvarile su i dionice Atlantske plovidbe, s rastom cijene za 2,5 posto te Luke Rijeka, 1,9 posto.