ZAGREB - Hrvatska fiskalna pozicija je zbog prošlogodišnjeg povećanja proračunskog deficita i rasta javnog duga ušla u "crveno" i više nije održiva, tako da će slijedeća Vlada morati, s MMF-om ili bez njega, provesti dugoročni program štednje, upozoreno je na današnjoj konferenciji za novinare Hrvatske udruge banaka (HUB). Unatoč donošenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti, što je pozitivan potez, prošlogodišnje povećanje primarnog deficita bilo je korak u krivom smjeru u vrijeme kada je čak 19 država EU smanjilo svoje deficite, ocijenio je direktor HUB-a Zoran Bohaček. I javni dug ulazi u kritičnu fazu jer će, zajedno s jamstvima, do kraja godine prijeći 60 posto BDP-a, a za zemlje u razvoju dozvoljenom granicom smatra se 40 do 50 posto BDP-a, napominje Bohaček. Hrvatska više nema vremena za odgađanje fiskalne konsolidacije pa će nova Vlada, bez obzira tko je bude sastavljao, morati odmah uvesti dugoročne mjere štednje. Pritom se, tvrdi Bohaček, ne treba bojati negativnih učinaka štednje jer fiskalna konsolidacija pozitivno djeluje na smanjenje kamatnih stopa, osobito ako osigura rast kreditnog rejtinga. Analize pokazuju da konsolidacija dovodi do smanjenja prinosa na državne obveznice, a to potiče pad kamatnih stopa na kredite.
ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) revidirala je blago naviše svoje ranije procjene ovogodišnjeg gospodarskog rasta za europska tržišta u nastajanju, no za hrvatsko je gospodarstvo snizila ovogodišnju procjenu stope rasta. EBRD je snizio procjene rasta za hrvatsko gospodarstvo na 1,1 posto sa 1,4 posto, koliko je procjenjivao u svibnju. Ipak, prognozu rasta za iduću godinu podigao je sa svibanjskih 2,0 na 2,8 posto. U svojim procjenama navodi da hrvatsko gospodarstvo i dalje stagnira, pri čemu je BDP ponovno prošle godine pao, dok su izvoz i izravne inozemne investicije u silaznom trendu u prvim mjesecima ove godine. Ipak, navodi i da se domaća potražnja polagano oporavlja, dok bi dobra turistička sezona mogla pomoći gospodarstvu da do kraja godine ostvari umjereni rast. Završetak pristupnih pregovora s EU u lipnju također bi trebao ojačati povjerenje investitora, ocjenjuje EBRD. U srpanjskim gospodarskim procjenama, ekonomisti EBRD-a procijenili su da će u evropskim tržištima u nastajanju, koja obuhvaća 29 država, gospodarski rast ove godine dosegnuti 4,8 posto, što je povećanje u odnosu na procjene iz svibnja o rastu od 4,6 posto. Prognoza za 2012. godinu ostala je nepromijenjena, na 4,4 posto.
ZAGREB - U najvjerojatnijem temeljnom scenariju udio loših u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj, koji je krajem ožujka iznosio 11,5 posto, do kraja 2011. godine mogao bi dosegnuti otprilike 14 posto, dok bi u malo vjerojatnom šok scenariju loši krediti mogli dostići razinu od oko 20 posto, pokazalo je ispitivanje otpornost bankarskog sektora u Hrvatskoj čiji su rezultati objavljeni u publikaciji "Financijska stabilnost" Hrvatske narodne banke. U temeljnom scenariju, koji se smatra najvjerojatnijim ishodom, pretpostavljaju se rast realnog BDP-a u 2011. od 1 posto, uz zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru. U šok scenariju pak, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, simulirani su učinci znatno nepovoljnijih gospodarskih kretanja, koja osim pada gospodarske aktivnosti u ovoj godini od 0,5 posto, podrazumijevaju i slabljenje tečaja kune prema euru u nastavku 2011. za 10 posto. Najveći doprinos opisanoj dinamici loših kredita i dalje daje dio kreditnog portfelja koji se odnosi na poduzeća. Udio loših kredita u ukupnim kreditima poduzećima u temeljnom scenariju na kraju 2011. premašio bi 23 posto, a u šok scenariju 37 posto. Za potrošačke kredite udio loših kredita u prikazanim scenarijima doseže 11 odnosno 12 posto. Udio loših kredita kod stambenih bi kredita blago porastao, sa 4,5 posto na kraju ožujka, na 5,3 posto u temeljnom, odnosno 8,3 posto u šok scenariju.
ZAGREB - Redovna godišnja skupština Croatia Airlinesa razriješila je sadašnji i imenovala novi Nadzorni odbor te odlučila o pokriću gubitka iz 2010. godine iz dobiti budućih razdoblja, objavila je Croatia Airlines na Zagrebačkoj burzi. U novi nadzorni odbor za razdoblje od četiri godine imenovani su Niko Raič, Zoran Šangut, Ivica Poljičak, Mislav Grgić, Krste Čveljo, Željan Simeonov i Gordana Tomičić. Opoziv dosadašnjih članova NO-a i i imenovanje novih skupštini Croatia Airlinesa predložila je Vlada na sjednici 25. ožujka ove godine, na temelju provedenog postupka po raspisanom javnom natječaju. Skupština je odlučila da se gubitak poslovne 2010. godine od 156,5 milijuna kuna pokrije iz dobiti budućih razdoblja.
ZAGREB - Tvrtka Badel 1862 smanjila je polugodišnji gubitak za 70,7 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine te je iznosio 11 milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješća Badela objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupne prihode Badel 1862 povećao je u prvom polugodištu na godišnjoj razini za 21 posto, na 167,4 milijuna kuna, pri čemu prihode od prodaje za 20 posto, na 160 milijuna kuna. Pritom su prihodi na domaćem tržištu rasli za 29 posto, a na stranom za pet posto. Osobito dobri rezultati postignuti su u prodaji jakih alkoholnih pića i gaziranih bezalkoholnih pića, s rastom od 125 posto, a prodaja vina na domaćem tržištu kreće se na razini prošle godine, dok je u izvozu postignut rast od pet posto. Ukupni rashodi Badela 1862 u prvom polugodištu, od 178,4 milijuna kuna, bili su približno jednaki rashodima u prvom lanjskom polugodištu.
ZAGREB - Gubitak Dalmacijavina u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 32,3 milijuna kuna, što je 4,4 milijuna kuna odnosno 16 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, izvijestila je uprava Dalmacijavina putem Zagrebačke burze. Ukupni prihodi tvrtke smanjeni su u prvom polugodištu na godišnjoj razini za 28 posto, na 15,3 milijuna kuna, a ukupni rashodi manji su za tri posto i iznosili su 47,6 milijuna kuna. Dalmacijavino duže vrijeme očekuje privatizaciju koju otežavaju imovinsko pravna pitanja vezana uz nekretnine tvrtke. U lipnju je neuspješno okončan treći krug privatizacije jer je pristigla samo ponuda radnika koja je odbijena kao nepotpuna. Dogovoren je dodatni rok od dva mjeseca za pronalaženje primjerenog strateškog partnera pa je moguće raspisivanje četvrtog privatizacijskog kruga.
ZAGREB - Turski Eksen Holding Anonim Sirketi iz Istanbula namjerava objaviti ponudu za preuzimanje Banke Brod iz Slavonskog Broda temeljem primljenog rješenja Hrvatske narodne banke (HNB) kojim se tom Holdingu izdaje prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela u Banci Brod, objavljeno je danas na Zagrebačkoj burzi. U obavijesti se navodi se da je spomenuto rješenje HNB-a Eksen Holding primio 19. srpnja ove godine. Potom je 20. srpnja kao stjecatelj sklopio ugovore o prijenosu 9.519 redovnih dionica Banke Brod koje čine 70,61 posto temeljnog kapitala i 87,06 posto redovnih dionica s pravom glasa te banke. Time je Eksen Holding stekao 87,06 posto prava glasa na glavnoj skupštini Banke Brod. Današnjom objavom na Zagrebačkoj burzi ponuditelj Eksen Holding osim Burze obavještava i HANFU te Banku Brod da će u rokovima i u skladu s zakonom o preuzimanju dioničkih društava objaviti ponudu za preuzimanje svih neopterećenih redovnih dionica Banke Brod koje nisu u vlasništvu tog Holdinga.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je Crobex indeks potonuo za čak 4,6 posto zbog oštre korekcije cijene dionice Zagrebačke banke pod utjecajem ranije najavljene korporativne akcije povećanja bančina temeljnog kapitala. Uslijed potonuća cijene dionice Zagrebačke banke za više od 75 posto, Crobex indeks pao je do podneva 4,63 posto, na 2.094 boda. A s obzirom da ta dionica nije u sastavu Crobex10, taj indeks nije znatnije pao. Trenutno je u minusu 0,42 posto, na 1.177 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je je 5 milijuna kuna. Cijena dionice Zagrebačke banke pala je sa 218 na 77 kuna. Do podneva je njome ostvareno 1,5 milijuna kuna prometa. Oštra današnja korekcija Crobexa čisto je tehničke naravi, a vezana je uz korporativnu akciju povećanja temeljnog kapitala Zagrebačke banke, nakon koje će dioničari Zabe dobiti na svaku dionicu koju drže četiri nove, navode analitičari. Glavna skupština dioničara Zagrebačke banke odlučivat će u utorak, 26. srpnja, o povećanju temeljnog kapitala s 1,28 na 6,4 milijarde kuna. Izuzev ove oštre korekcije, trgovanje protječe mirno. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom AD Plastika, oko 1,6 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 3,17 posto, dosegnuvši 126 kuna, što se pripisuje dobrim poslovnim rezultatima te kompanije za prvih šest mjeseci ove godine.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka oslabila prema euru za 0,37 posto, a ojačala prema švicarskom franku za 1,66 posto i američkom dolaru za 1,23 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od sutra je 7,454146 kuna. Prema švicarskom franku kuna je na tjednoj razini ojačala za 1,66 posto. U odnosu pak na na tečajnu listu utvrđenu u ponedjeljak, 18. srpnja, kada je švicarska valuta dosegnula povijesno najviši tečaj u odnosu na kunu, od 6,479 kuna, kuna je prema franku ojačala za 2,7 posto. Srednji tečaj franka na najnovijoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,304251 kunu. Odraz je to kretanja i na međunarodnim valutnim tržištima, jačanja eura prema dolaru i franku, nakon jučerašnjeg dogovora čelnika eurozone o novom paketu pomoći Grčkoj i mjera za sprečavanja širenja dužničke krize na neke druge zemlje. Kuna je na tjednoj razini ojačala prema američkom dolaru za 1,23 posto i prema britanskoj funti za 0,16 posto, pri čemu je srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnici HNB-a 5,179008 kuna, a funte 8,437064 kune. U odnosu na jučer utvrđenu tečajnu listu HNB-a kuna je ojačala prema svim važnijim valutama - euru za blagih 0,001 posto, prema franku za 1,68 posto, dolaru za 1,59 posto i funti za 0,61 posto.