ZAGREB - Hrvatska treba nastaviti s naporima za oslobađanjem svojih potencijala rasta provedbom strukturnih reformi u gotovo svim sektorima, rekao je danas na medijskom brifingu potpredsjednik Svjetske banke za Srednju Europu i Aziju Philippe Le Houerou. Brifing je održan u sklopu njegova posjeta Hrvatskoj, prvog otkad je na sadašnjoj dužnosti. Svjetska banka će, istaknuo je, nastaviti surađivati s Hrvatskom pri čemu će posebnu pažnju posvećivati izgranji sposobnosti i kapaciteta Hrvatske kako bi mogla u potpunosti iskoristiti prednosti članstva u Europskoj uniji i apsorbirati što više sredstava iz unijinih strukturnih fondova. Le Houerou je ocijenio da je Hrvatska postigla ogroman napredak u dvadeset godina samostalnosti te da je njezin predan rad nagrađen uspješnim završetkom pregovora za ulazak u Europsku uniju. Na pitanje je li zabrinut zbog sporog oporavka hrvatskog gospodarstva, Le Houerou je rekao da je bitno da Hrvatska oslobodi potencijale rasta i poboljša konkurentnost, a to može unapređenjem obrazovnog sustava, inovativnosti i kreativnosti i dinamiziranjem privatnog sektora.
ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor potvrdila je na današnjem sastanku s čelnicima pet sindikalnih središnjica da će do 15. srpnja u saborsku proceduru biti upućene izmjene zakona koje bi trebale riješiti neka za sindikate i radnike vrlo važna pitanja, poput neisplate plaća i uvođenja radnog sudstva. Iako je premijerka pozvala sindikalne čelnike u Banske dvore vezano uz završetak pristupnih pregovora s EU, na sastanaku se raspravljalo i o dovršetku dogovorenih projekata, poput osnivanja posebnih radnih sudova i posebnih odjela za radno sudstvo, zakonskog utvrđivanja neisplate plaća kao kaznenog djela, onemogućavanja otvaranja novih tvrtki poslodavcima koji nisu izmirili obveze prema radnicima, donošenja općeg kolektivnog ugovora i sl. Na početku sastanka čestitali smo Vladi na završetku pregovora o ulasku Hrvatske u EU, a bili bi izuzetno sretni da se s istim takvim žarom poradi na oporavku našeg gospodarstva, izjavio je novinarima nakon sastanka koordinator sindikalnih središnjica Damir Jakuš.
ZAGREB - Telekomunikacijska tvrtka Vipnet i Končarov Institut za elektrotehniku predstavili su danas zajedničko inovativno rješenje - hibridni sustav eko baznih stanica koje se napajaju obnovljivim izvorima energije kombinirajući energiju sunca, vjetra i vode dobivene iz vodikovih tehnologija. Predsjednik Uprave Končarovog Instituta Stjepan Car naglasio je da je u tom rješenju prvi put u svijetu, koliko znaju, primjenjena vodikova tehnologija u energetici. Stoga vjeruju da će se nakon testiranja na terenu taj konkurentni proizvod već iduće godine naći uz domaće i na svjetskom tržištu. Važnim je istaknuo da su rješenje osmislili i razvili mladi Končarovi inženjeri-doktori znanosti u suradnji s Vipnetovim mladim stručnjacima. Predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković kazao je da je probna eko bazna stanica u pogon puštena jučer na području Osječko-baranjske županije, a ako testni rad pokaže da se radi o pouzdanom rješenju namjeravaju to koristiti na bar desetak lokacija gdje neće moći koristiti elektronaponsku mrežu.
ZAGREB - U Agrokoru je danas potpisan Ugovor za izgradnju prvog bioplinskog postrojenja instalirane snage jednog megavata (MW) između tvrtki GH-Holding iz Slovenije i Agrokor energije, a prvo Agrokorovo bioplinsko postrojenje bit će izgrađeno na lokaciji Gradec kraj Vrbovca, izvijestili su iz tog koncerna. Plan Agrokor energije je izgradnja bioplinskih postrojenja ukupne instalirane snage oko 30 MW u slijedećih pet godina. Procjenjena vrijednost investicije za ovaj projekt iznosi jednu milijardu kuna. Ističe se da je to početak velikog Agrokorovog projekta gradnje bioplinskih postrojenja na bazi organskog otpada i otpada nastalog u procesu proizvodnje u prehrambenoj industriji. Osposobljavanjem farmi da se same rješavaju otpada ne samo da će se uštedjeti na troškovima njegovog zbrinjavanja već će se i vlastitom proizvodnjom podmiriti dio troškova energije. Uz bioplin kao nusproizvod nastaje i toplinska energija koja se može koristiti za plasteničku proizvodnju i sušare te organsko gnjojivo, napominju iz Agrokora.
ZAGREB - Trgovačka tvrtka Magma, kao 49 postotni vlasnik Adria design d.o.o, protivi se Odluci Uprave Adria designa, Slobodana Vučičevića i Ivana Cekuša, da privremeno zatvore 29 trgovina Turbo limač koje posluju u sastavu Adria designa u Hrvatskoj, izvijestili su iz Magme. Tu odluku u Magmi smatraju "štetnom, protuzakonitom i protivnom propisima kojima se regulira način rada trgovina" te navode kako je odluka donesena vjerojatno kao oblik pritiska na pravosudna tijela. Iz Magme napominju kako su djelatnici trgovina pozvani da rade i da budu na svojim radnim mjestima, ali im nije dozvoljeno da rade s kupcima što je apsurd i ukazuje da u pozadini te odluke postoje prikrivene namjere. Tvrtka Adria Design priopćila je jučer kako je prisiljena zatvoriti 29 prodajnih mjesta i više od 200 zaposlenika poslati kućama zbog rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu o privremenoj mjeri zabrane korištenja marke Turbo limač i brendova preuzetih od Magme krajem prošle godine.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je povećan za 0,21 posto na 2.230,79 bodova, a Crobex10 porastao je za 0,36 posto na 1.211,56 bodova. Redovni promet iznosio je skromnih 14,4 milijuna kuna, a svega su tri dionice imale promete veće od milijun kuna. Najveći promet među dionicama postignut je trgovanjem dionicom Atlantic grupe, od 2,7 milijuna kuna uz rast cijene od 0,72 posto, na 700 kuna. Dionica HT-a ostala je na jučerašnjih 256 kuna, s prometom od 2,2 milijuna kuna. Promet malo veći od milijun kuna ostvaren je dionicom Končar elektroindustrije koja je poskupila za 0,78 posto, na 650 kuna. Prometu od milijun kuna približila se dionica Belja, sa 949,2 tisuće kuna, a cijena joj je pala za 2,25 posto, na 95,32 kune. Povlaštenom dionicom Adris grupe ostvaren je promet od 894,5 tisuća kuna, uz rast cijene od 1,16 posto, na 260 kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je ukupno prijavljena potražnja iznosila 50,8 milijuna kuna ili gotovo 59 posto više nego jučer, dok je ponuda bila 280,8 milijuna ili oko 7 posto viša nego u utorak. Najviše je pritom, 15,9 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od duži od tri mjeseca uz kamatu od 4,21 posto. Plasirano je i 14,9 milijuna kuna putem prekonočnih pozajmica, dok je kamatna stopa smanjena s 0,35 na 0,27 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 32,8 milijuna kuna, a pritom je 20 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog kreditnih ograničenja sudionika. Prosječna je kamatna stopa porasla je, ponajviše zbog većeg udjelu ročnih (skupljih) plasmana, s 0,79 na 2,31 posto.