ZAGREB/LUXEMBOURG - Aktivnosti u sektoru graditeljstva eurozone u svibnju su niže za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je pad u Europskoj uniji iznosio 0,9 posto, pokazali su desezonirani podaci Eurostata. Pad aktivnosti u graditeljstvu eurozone uslijedio je nakon rasta za 1,2 posto u travnju, dok je u Uniji ubrzao u usporedbi s padom aktivnosti za 0,5 posto u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci statističkog ureda EU-a. Na godišnjoj razini su u svibnju, u usporedbi s istim mjesecom lani, graditeljske aktivnosti smanjene u obje zone. U eurozoni je pad iznosio 1,9 posto, a u EU jedan posto, prve su procjene Eurostata. Među članicama čijim podacima trenutno raspolaže statistički ured, graditeljske aktivnosti smanjene su u pet zemalja, a uvećane su u osam. Najizrazitiji pad aktivnosti na mjesečnoj razini je zabilježen u Sloveniji (9,8 posto), Nizozemskoj (2,3 posto) i Slovačkoj (1,3 posto), dok je najveći rast imala Mađarska (6,5 posto), Poljska (3,7 posto) i Rumunjska (2,9 posto). Na godišnjoj razini, prema dostupnim podacima, pad graditeljskih aktivnosti zabilježen je u devet zemalja, a rast u pet. Najizrazitiji pad bilježila je Slovenija (30,1 posto), a slijede Španjolska i Bugarska (17,3, odnosno 16,5 posto). Najveći rast bio je u Poljskoj (24,7 posto), Švedskoj (11,2 posto) i Njemačkoj (8 posto).
ZAGREB - Nalaz iz istraživanja "GfK potrošačka klima u Europi" za drugo tromjesečje ove godine pokazuje da se u većini zemalja, prvi put od izbijanja krize i unatoč problema s Grčkom, raspoloženje potrošača popravlja. Istraživanje o razvoju ekonomije, očekivanju rasta cijena i prihoda te spremnosti većih nabavki (trajnih dobara) provedeno je u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj i V. Britaniji, koje čine 80 posto ukupne populacije članica EU-a. Istraživanje se provodi u Uniji svaki mjesec za potrebe EU Komisije, prenose iz GfK Hrvatske. Ističe se da je recesija okončana za većinu zemalja jer se konačno pokazuje uzlazni trend u drugom kvartalu ove godine, ali posljedice ekonomske i financijske krize i dalje su prisutne, posebno s razvojem krize u Grčkoj, nestabilnosti u Irskoj, Portugalu, Španjolskoj. Pojavio se i problem inflacije zbog općeg rasta cijena hrane i energije. Očekivanja potrošača na području ekonomije rastu u drugom kvartalu ili su barem stabilna na razini iz ožujka ove godine. Iznimke su Austrija i Češka gdje je indikator nešto niži. Njemačka je nositelj razvoja u Europi, a tu su još i Britanija, Francuska i Poljska. Građani Grčke su najviše zabrinuti i ne vide izlaz iz ekonomskih problema.
FRANKFURT - Broj krivotvorenih novčanica eura povučenih iz optjecaja u prvoj polovini ove godine smanjen je za gotovo 19 posto u usporedbi s prethodnih šest mjeseci, pokazali su najnoviji podaci Europske središnje banke (ECB). Broj krivotvorenih novčanica u proteklih šest mjeseci smanjen je tako za 18,8 posto, odnosno povučeno je ukupno 295.553 novčanica, što je njihova najniža brojka od druge polovine 2007. "U usporedbi s brojem pravih novčanica u optjecaju, kojih je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci u prosjeku bilo 13,8 milijardi, udio krivotvorenih vrlo je malen", navodi se u u ponedjeljak u priopćenju ECB-a. Novčanice od 20 i 50 eura su daleko najomiljenije među onima koji se bave krivotvorenjem novca, pa tako njihov udio u ukupnim krivotvorinama doseže gotovo 80 posto. U ECB-u također navode da su gotovo sve krivotvorene novčanice ove godine otkrivene u zemljama eurozone.
BOSTON - Američka tehnološka kompanija IBM izvijestila je da je u drugom tromjesečju ostvarila rast prihoda za 12 posto i neto dobiti za 8 posto, a zahvaljujući rastu u sve tri njezine glavne poslovne kategorije povećala je i procjene za cijelu godinu. Prihodi IBM-a u proteklom kvartalu porasli su za 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 26,7 milijardi dolara. Neto dobit kompanije dosegnula je, pak, 3,66 milijardi dolara, ili 3 dolara po dionici, dok je godinu dana prije iznosila 3,39 milijardi, ili 2,61 dolar po dionici. Isključujući posebne stavke, dobit tog tehnološkog diva iznosila je 3,09 dolara po dionici, dok su analitičari očekivali 3,02 dolara. Kako su i dobit i prihodi nadmašili očekivanja, cijena dionice IBM-a porasla je za 2 posto, na rekordnih 178 dolara. Ulagači na burzama plašili su se da će se prodaja tehnoloških proizvoda i usluga usporiti u drugom tromjesečju zbog gospodarskih nesigurnosti u Japanu i Europi, te pada državne potrošnje. No IBM je uspio u proteklom kvartalu znatno povećati prihode s tržišta u razvoju, kao što su Brazil i Kina. Također je izvijestio da je u drugom tromjesečju vrijednost njegovih novih ugovora o pružanju usluga porasla za 16 posto, na 14,3 milijarde dolara, iznad očekivanja analitičara.
ŽENEVA - Švicarski proizvođač lijekova Novartis u drugom je tromjesečju povećao neto dobit u usporedbi s istim razdobljem lani, zahvaljujući snažnoj prodaji novih proizvoda i solidnom rastu na tržištima u razvoju poput Kine. Neto dobit Novartisa u proteklom je tromjesečju uvećana za 12 posto, na 2,73 milijarde dolara. Prihodi od prodaje grupe porasli su za 27 posto, na 14,92 milijarde dolara. Pritom su prihodi od prodaje porasli 30 posto u Kini i 20 posto u Indiji, odražavajući napore tvrtke usmjerene širenju poslovanja na nova tržišta. Snažan švicarski franak pogodio je dobit kompanije, koja je prema očekivanjima analitičara trebala izrazitije porasti u odnosu na 2,44 milijarde dolara neto dobiti koliko je Novartis ostvario u istom razdoblju prošle godine. Izvršni direktor Joseph Jimenez kazao je da će istražiti načine kako smanjiti troškove tvrtke u Švicarskoj, gdje imaju veliki broj zaposlenih, ali ostvaruju svega 1,5 posto globalnih prihoda. Jimenez također ističe nedavni uspješni izlazak na tržište oralnog lijeka za multiplu sklerozu Gilenya, koji je ostvario prihode od prodaje u visini 138 milijuna dolara u ovoj godini i 79 milijuna dolara samo u drugom tromjesečju.
TOKIO - Japanska vlada u utorak je zabranila prodaju govedine iz Fukushime nakon incidenta u kojem su poslane krave koje su jele hranu s razinom radijacije petsto puta višom od dopuštene, objavio je glasnogovornik vlade Yukio Edano. "Izdali smo nalog guverneru prefekture da obustavi pošiljke govedine sa šireg područja Fukushime", rekao je Edano. U druge je dijelove Japana poslano više od petsto krava koje su jele sijeno kontaminirano radioaktivnim cezijem, pokazala je inspekcija farma u ozračenome području. Vlasti još provode testove da vide je li i meso kontaminirano. Sve prefekture morat će provjeriti jesu li farme kontaminiranim sijenom hranile krave, najavio je ministar poljoprivrede Michihiko Kano. Ta je vijest izazvala prodaju dionica mesne industrije. Nippon Meat Packers pao je za 4,2 posto, a Itoham Foods pao je za 3 posto. Incidenti s kontaminiranim povrćem, čajem, mlijekom, morskim plodovima i vodom uznemiruju javnost. Vlasti u Fukushimi koje su već provjerile više od 33 tisuće grla kane do 3. kolovoza pregledati svih četiri tisuće govedarskih farma u Fukushimi.
NEW YORK - Cijena zlata u ponedjeljak je prešla prag od 1,600 dolara za uncu, u najduljem ciklusu rasta u posljednjih 31 godinu, potaknuta zabrinutošću ulagača s državnim dugovima u Europi i SAD-u, izvijestio je poslovni portal CNNMoney. Terminske transakcije za zlato, s isporukom u kolovozu, rasle su na rekordnih 1,602.40 dolara za uncu, a tijekom trgovanja na burzi u New Yorku (COMEX) zlato je postiglo najvišu cijenu od 1,607.90 dolara za uncu. Žuti metal raste do 12. srpnja, kada je dobio izuzetan poticaj sa sjednice američke središnje banke na kojoj je naznačena spremnost banke za nove monetarne poticaje. Daljnji poticaji mogu potkopati dolar, potičući bijeg u zlato kao sigurno utočište u teškim vremenima kada se investitori boje ulagati u nešto drugo. "Mislim kako ljudi počinju shvaćati da gospodarstvo ponovo slabi i da će ga vlada možda trebati dodatno stimulirati", izjavio je Joe Foster, direktor za upravljanje imovinom Van Eck Global International Investors Gold Fonda. Zlatu raste cijena i zbog zabrinutosti oko europskog duga, posebno fiskalno opterećenih zemalja poput Irske i Grčke.
LONDON - Cijene sirove nafte u utorak su na međunarodnim tržištima porasle temeljem očekivanja da će se zalihe nafte u najvećem svjetskom potrošaču SAD-u smanjiti sedmi tjedan zaredom, a podršku im je pružalo i slabljenje dolara. Na londonskom su tržištu cijene nafte porasle za 65 centi, na 116,7 dolara za barel, nakon što su ranije nakratko dosegnule 117,16 dolara. Na američkom je tržištu barel nafte poskupio za 75 centi, na 96,98 dolara. Očekivanja da će se američke zalihe nafte smanjiti podupiru rast cijena nafte. Zalihe su vjerojatno smanjene za 1,3 milijuna barela tijekom prošloga tjedna, temeljem veće iskoristivosti rafinerijskih kapaciteta i pada uvoza, pokazala je anketa koju je proveo Reuters uoči objave tjednih izvješća američke vlade i Američkog naftnog instituta. "Procjene da će tjedno izvješće pokazati smanjenje zaliha benzina pružile su blagi poticaj cijenama nafte, no one se drže uskog raspona nakon pada cijena u prethodnom danu trgovanja", rekao je Tony Machacek, broker Jefferies Bachea. Cijene nafte podršku dobivaju i od očekivanja da Međunarodna agencija za energetiku (IEA) ipak neće odlučiti o novom, drugom po redu oslobađanju nafte iz strateških rezervi.
LONDON - Europski burzovni indeksi u utorak su porasli, predvođeni oporavkom bankovnih dionica nakon jučerašnjih gubitaka, no ulagači ostaju na oprezu pred ovotjedni ključni summit čelnika Europske unije. Pritom je indeks Londonske burze Ftse porastao 0,52 posto, na 5.783 boda, frankfurtski DAX za 1,54 posto, na 7.217 bodova, a pariški CAC 1,23 posto, na 3.695 bodova. Pozornost ulagača usmjerena je na summit čelnika EU-a na kojem će se razgovarati o financijskoj stabilnosti eurozone u cjelini i paketu pomoći za Grčku. Najveći dobitnici zabilježeni su danas u europskom bankovnom sektoru, uz prosječni rast cijena dionica od 2,3 posto. Izrazitije su pritom ojačale dionice Intese Sanpaolo, Societe Generalea i UniCredita, u rasponu od 3,7 do 4,7 posto. Pridružila im se i dionice banke Nordea, sa skokom cijene od 4,4 posto. Dionice europskih tehnoloških kompanija u prosjeku su ojačale 2,8 posto, predvođene njemačkom tvrtkom Software, čija je dionica poskupjela 6,4 posto. Podršku tehnološkim dionicama pružili su bolji od očekivanih rezultati poslovanja američkog IBM-a.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica pale jer ulagače zabrinjavaju dužnički problemi u SAD-u i eurozoni, pa ih ne uspijevaju ohrabriti ni dobri kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dow Jones indeks oslabio je 0,76 posto, na 12.385 bodova, dok je S&P 500 potonuo 0,81 posto, na 1.305 bodova, a Nasdaq indeks 0,89 posto, na 2.765 bodova. U pregovorima između Bijele kuće i republikanaca u Kongresu još uvijek nema nagovještaja dogovora o povećanju razine dozvoljenog zaduživanja države. Ministarstvo financija upozorilo je da razina zaduživanja mora biti povećana do 2. kolovoza ili prijeti rizik da neće moći isplatiti sve svoje obveze. Ulagače zabrinjava i dužnička kriza u eurozoni, premda je u petak Europska bankarska direkcija (EBA) izvijestila da samo osam od 90 europskih banaka nije prošlo provjeru imaju li dovoljno kapitala u slučaju pogoršanja gospodarske situacije. No, bolji nego što se očekivalo rezultati 'stres testa' nisu ohrabrili ulagače jer u toj provjeri nije uključena mogućnost insolventnosti Grčke. Mnogi analitičari smatraju da je ta provjera bila nerealno blaga, a zabrinjava ih i stanje u Italiji.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer dužnički problemi u eurozoni i SAD-u ne daju razloga ulagačima za znatnije mijenjanje pozicija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,6 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu pale za 0,3, a u Šangaju za 0,7 posto. Burzovni indeksi u Australiji, Južnoj Koreji i Singapuru ojačali su između 0,1 i 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto. Jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu natjerao je azijske ulagače na oprez. Tim više što još nema nikakvog napretka u pregovorima između Bijele kuće i republikanaca u Kongresu o smanjenju proračunskog deficita i povećanju razine dozvoljenog državnog zaduživanja. Nema nikakvog napretka ni u rješavanju dužnike krize u eurozoni. Uoči samita Europske unije u četvrtak, čini se da još nisu usuglašeni stavovi o drugom paketu financijske pomoći Grčkoj. Jučer su, pak, prinosi na 10-godišnje talijanske i španjolske obveznice porasli iznad 6 posto, što pokazuje da ulagači ne vjeruju da će političari uskoro riješiti dužničku krizu.