STRASBOURG - Mađarska vlada neće prihvatiti nikakve promjene sadašnjeg sporazuma između svoje tvrtke MOL-a i hrvatske naftne tvrtke Ine, rekao je u utorak na konferenciji za novinare u Strasbourgu mađarski premijer Viktor Orban, prenosi mađarska novinska agencija MTI. Orban je tako odgovorio na navode u hrvatskom tisku da bi hrvatska vlada mogla čak i prekinuti sporazum. Na pitanje o optužbama o podmićivanju kojima je u Hrvatskoj izložen čelnik Mola Zsolt Hernadi, Orban je rekao da Mađarska to ne smatra međudržavnim pitanjem i da te optužbe spadaju u nadležnost odgovarajućih pravosudnih organa. "Ne želimo se miješatio u to niti imati ikakvu ulogu", rekao je Orban. Mađarski dnevnik Nepszabadsag u utorak je objavio kako je Hrvatska službeno zatražila Hernadijevo izručenje jer ga se sumnjiči da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi MOL-u osigurao preuzimanje nadzora nad Inom, ali su to odmah opovrgnuli Državno odvjetništvo Republike Hrvatske kao i MOL. Mađarska država posjeduje 25 posto dionica MOL.
LJUBLJANA - Poljoprivrednicima u slovenskom Prekmurju ove će godine otkupljivači za tonu pšenice prve klase umjesto lanjskih 140 eura plaćati 225 eura. "Po prvi put nakon niza godina otkupne cijene su poznate unaprijed i u praksi se pokazalo da se dogovori mogu poštovati", izjavio je u utorak u Murskoj Soboti prilikom sastanka sa seljacima i predstavnicima mlinsko-pekarskih udruga ministar poljoprivrede Dejan Židan. Najavio je da će do jeseni biti sklopljen i "etički kodeks" u kojemu će biti određena načela u odnosima između proizvođača hrane, prerađivača i trgovine kako bi se došlo do poštenog odnosa u cijenama. Zbog nedostatne proizvodnje hrane i radi postizanja što većeg stupnja samoopskrbe vlastitim poljoprivrednim proizvodima Slovenija bi proizvodnju pšenice trebala dignuti na 60 do 70 posto potreba. Sadašnja vlada želi donijeti i zakon o poljoprivrednim zemljištima kako bi se zaustavio trend smanjivanja poljoprivrednih površina zbog gradnje stambenih i poslovnih objekata i cesta. Uz to, radi povećanja poljoprivrednog zemljišta aktualan je i strateški plan kojim bi se pošumljenost Slovenije smanjila kako bi se dobile nove poljoprivredne površine. Oko 60 posto slovenskog teritorija je pod šumama, a plan je da se taj postotak smanji na 50 posto kako bi se dobile nove površine za obradu, najavio je Židan.
BRUXELLES - Aktivnosti u privatnom sektoru eurozone bile su u lipnju slabije nego što se očekivalo, spustivši se na najnižu razinu u 20 mjeseci, pokazao je u utorak ključni pokazatelj koji izrađuje institut Markit. Indeks menadžera nabave PMI temelji se na anketi 4.500 kompanija u uslužnom i industrijskom sektoru 17-člane eurozone a u lipnju je pao na 53,3 boda, s 55,8 bodova u svibnju. Prva procjena objavljena prošlog mjeseca predviđala je za lipanj 53,6 bodova. Unatoč padu, indeks je ostao iznad 50 bodova, što ukazuje na rast aktivnosti. Proizvodni sektor zabilježio je oštar pad, s 54,6 bodova u svibnju na 52 boda u lipnju, a usporile su i aktivnosti u uslužnom sektoru, s 56 na 53,7 bodova. "Protekla dva mjeseca regija je zabilježila najoštrije usporavanje rasta od raspada banke Lehman Brothers krajem 2008.", zaključio je glavni ekonomist Markita Chris Williamson. "Zabrinjavaju razlike u rastu pojedinih država. Od četiri najveće zemlje eurozone samo je Njemačka ponovno zabilježila PMI u skladu sa snažnim tromjesečnim rastom BDP-a u lipnju, iako je čak i tamo tempo oštro usporio", ističe Williamson. "Indeksi u Francuskoj i Španjolskoj ukazuju na skromne stope rasta dok u slučaju Italije ukazuju na rizik od recesije s dvostrukim dnom".
LONDON - Međunarodne banke sastaju se u Parizu kako bi razgovarale o predloženom francuskom planu da privatni sektor sudjeluje u pomoći Grčkoj, kazali su upućeni izvori, dodajući da je koordinator sastanka Institut za međunarodne financije (IIF). Krajem prošlog tjedna IIF je objavio da banke podržavaju prijedloge o pomoći Grčkoj i da razmatraju mali broj mogućnosti.IIF nije odmah bio dostupan za komentar. Francuske banke, vlasnici značajnih iznosa grčkog državnog duga, predložile su dobrovoljno restrukturiranje, ali pod izmijenjenim uvjetima, što bi moglo biti otponac za grčku insolventnost. Izvori kažu da je ključ za usvajanje tog plana razjašnjavanje računovodstvenih metoda. Političari i bankari izrazili su prošlog tjedna uvjerenje da francuski prijedlog neće pokrenuti insolventnost, ali je agencija Standard & Poor's u ponedjeljak objavila da će njegovo usvajanje podrazumijevati gubitke za vlasnike dugova, što znači da će Grčkoj najvjerojatnijep priskrbiti rejting "selektivne insolventnosti". Prema francuskom planu vlasnici obveznica uložili bi najmanje 70 posto prihoda po grčkim obveznicama koje dospijevaju na naplatu od sada do kraja 2014. u kupovinu novih, ovaj put s rokom dospijeća od 30 godina.
BRUXELLES - Europska unija zabranila je u utorak uvoz svih sjemenki i zrna iz Egipta do 31. listopada nakon što je jedna pošiljka sjemenki piskavice iz te zemlje proglašena najvjerojatnijim izvorom zaraze E.coli u Europi. U izvješću objavljenom u utorak inspektori EU povezali su uvezene sjemenke s epidemijama zaraze bakterijom E.coli, u kojima je zaraženo više od 4.100 ljudi. Jedno je žarište epidemije bilo u sjevernoj Njemačkoj, a drugo i francuskom Bordeauxu. Komisija je odredila da se s tržišta povuku, testiraju i unište sve sjemenke piskavice koje je u Europu od 2009. izvezla jedna egipatska kompanija a identificirane su kao izvor zagađenja. Ime kompanije nije navedeno.
LONDON - Euro je oslabio u utorak prema dolaru na međunarodnim tržištima zbog većeg opreza ulagača, budući da su u prvi plan ponovno izbile zabrinutosti u vezi grčke dužničke krize, a jedinstvenoj valuti nisu išli na ruku ni najnoviji podaci iz eurozone. Euro je u takvom ozračju prema dolaru oslabio oko 0,4 posto i njime se trgovalo po 1,4474 dolara. Oslabio je i prema švicarskom franku, na 1,2222 franka. Dolar je bio na dobitku i prema jenu, za gotovo 0,4 posto, te je stajao 81,11 jena. Osim grčke dužničke krize, kao razlog pojačanog zazora ulagača od rizične imovine analitičari navode i vjerojatnost opetovanog podizanja ključne kamatne stope u Kini. Strahuje se da bi grčki bankrot izazvao domino efekt širom eurozone pa i u cijelom globalnom financijskom sustavu. Euru nisu na ruku išli ni najnoviji gospodarski pokazatelji iz eurozone, poglavito onaj londonske istraživačke tvrtke Markit, čiji je konačni indeks menadžera nabave (PMI) za lipanj pokazao najslabiji rast aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru u posljednjih 20 mjeseci.