LONDON - Euro je u utorak pao na novu, rekordno nisku razinu prema švicarskom franku na međunarodnim tržištima, pogođen strahovima od širenja dužničke krize u eurozoni zbog čega su ulagači prodavali jedinstvenu europsku valutu i okrenuli se onima sigurnijima u nemirnim vremenima. Euro je tako oslabio jedan posto na dnevnoj razini i njime se trgovalo po 1,1555 franaka na elektronskoj platformi EBS. U odnosu na dolar zabilježio je najnižu razinu u četiri mjeseca od 1,3837 dolara, nakon čega se blago oporavio, pa se njime trgovalo po 1,3911 dolara. Zbog pojačanih zabrinutosti za sposobnost eurozone da suzbije rizike širenja krize hedge fondovi i drugi ulagači okrenuli su se relativno sigurnijim utočištima za kapital, kao što su dolar, franak i jen, dok su se na udaru našle valute s visokim prinosima, poput eura, te australskog i novozelandskog dolara. Povjerenje je snažno poljuljano u pogledu sposobnosti Europske unije da spriječi širenje dužničkih problema iz Grčke, Irske i Portugala na Španjolsku i Italiju, prinosi na čije su državne obveznice snažno poskočili. S rastom troškova zaduživanja servisiranje dugova postaje sve skuplje, što može dovesti do gospodarskog usporavanja i izazvati veće gubitke bankama. Analitičari ocjenjuju da će euro nastaviti slabjeti pod pritiskom jačanja prinosa nakon izvanrednog sastanka ministara financija u ponedjeljak na kojem nije postignut dogovor o novim potezima kojima bi se razriješila dužnička kriza u eurozoni.
BRUXELLES - Čelnici 17 zemalja eurozone razmatraju mogućnost da se okupe na izvanrednom summitu u petak u Bruxellesu zbog pogoršanja dužničke krize, doznaje se u utorak iz diplomatskih izvora. Diplomatski izvori navodi razmatranje mogućnost sazivanja summita u petak i da će se on najverojatnije i održati. Istodobno, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio je nakon susreta sa španjolskim premijerom Joseom Luisom Zapaterom da odluka o summitu euro zone u petak nije donesena, ali da "ona nije isključena" U euro zoni se pribojavaju da bi se grčka dužnička kriza mogla proširiti na Italiju i Španjolsku, što bi dovelo u pitanje i sam opstanak monetarne unije. Cijena zaduživanja Italije i Španjolske na financijskim tržištima postaje sve veća zbog čega postoji strah da se krize proširi i na te zemlje, čije bi spašavanje koštalo puno više od spašavanja Grčke, Portugala i Irske.
RIM - Talijanski premijer Silvio Berlusconi pokušao je u utorak otkloniti strahovanja da bi Italiju mogla zahvatiti financijska kriza u punom razmjeru, a oporba je obećala olakšati prihvaćanje oštrih mjera za rezanje dugova. "Za nas, za Italiju, ovo sigurno nije lak trenutak", rekao je Berlusconi u izjavi nakon kaotičnog jutra na financijskim tržištima. "Akcija o kojoj se raspravlja u parlamentu ubrzat će smanjenje duga. Već ove godine dovest ćemo primarnu bilancu u značajan plus", rekao je Berlusconi. "Kriza nas tjera da ubrzamo proces korekcije krajnje brzo, da ojačamo njegov sadržaj, u potpunosti definiramo daljnje korake da se proračun uravnoteži do 2014. godine". Mjere štednje još uvijek trebaju odobrenje parlamenta, no i vlada i oporba su naznačili da žele da se paket brzo prihvati kako bi se umirila tržišta. Glavna oporbena grupa, Demokratska stranka s lijevog centra, pozvala je da se paket prihvati do kraja tjedna, a očekuje se da će vladajuća Kuća slobode podržati sve što ministar gospodarstva Giulio Tremonti predloži.
LONDON - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) priopćila je u utorak da je u prvih šest mjeseci ove godine financirala ukupno 161 projekt, što je rekordna brojka za prvu polovinu godine i jasan pokazatelj snažne potražnje u 29 zemalja u kojima banka posluje. Investirao je rekordnih 3,5 milijardi eura. Očekuju da će u cijeloj godini ulaganja ostati na razini prošlogodišnjih devet milijardi eura. Ukupno je u industriju, trgovinu i poljoprivredu uloženo oko milijardu eura, a otprilike istu svotu banka je uložila i u financijske institucije, te u sektor struje, energije i prirodnih resursa. U prometnu i komunalnu infrastrukturu uloženo je pak približno 600 milijuna eura. Komentirajući ulaganja, prvi potpredsjednik EBRD-a Varel Freeman rekao je da "kriza nije završena. Privatni sektor iskazuje dosad neviđenu potražnju za novcem za potrebe restrukturiranja i za podršku rastu tvrtki u periodu oporavka". EBRD je odlučan podupirati regiju u tom razdoblju, dodao je. Na zapadnom Balkanu EBRD je financirao 23 projekta, što je za trećinu više u odnosu na prvu polovicu 2010. U zemljama u ranoj fazi tranzicije banka je financirala 51 projekt. Rusija je s investicijama od milijardu eura i dalje je vodeće odredište EBRD-a.