LUXEMBOURG - Šefovi država ili vlada zemalja članica Europske unije pozvat će u zaključcima svoga summita, koji će se u četvrtak i petak, održati u Bruxellesu, na zaključenje hrvatskih pristupnih pregovora do kraja lipnja i potpisivanje ugovora o pristupanju do kraja ove godine, proizlazi iz nacrta zaključaka, u koji je Hina imala uvid. "U svjetlu postigutog napretka i pozitivne ocjene Europske komisije, Europsko vijeće poziva na zaključenje pristupnih pregovora do kraja lipnja 2011. godine na temelju nacrta zajedničkih pozicija koje je nedavno predstavila Europska komisija s ciljem potpisivanja pristupnog ugovora do kraja godine", kaže se u najnovijem nacrtu zaključaka za summit EU-a, o kojem će u utorak raspravljati i ministri vanjskih poslova zemalja članica. U nacrtu se navodi da su pristupni pregovori s Hrvatskom došli u završnu fazu. Također se kaže da takav razvoj događaja donosi "novi poticaj za europsku perspektivu za zapadni Balkan", o čemu će Europsko vijeće ponovno raspravljati na svom sastanku u prosincu ove godine.
SALZBURG - Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader je u ponedjeljak povukao žalbu na odluku o izručenju Hrvatskoj čime je ranija odluka o njegovu izručenju postala pravomoćna. "On se suglasio s pojednostavljenim postupkom izručenja Hrvatskoj kako je prije dva tjedna najavio preko svojega odvjetnika Gorana Suića", rekao je Sanaderov bečki odvjetnik Werner Suppan austrijskoj novinskoj agenciji APA. Stoga će biti otkazana za utorak u Zemaljskom sudu u Salzburgu zakazana javna rasprava o izručenju, potvrdio je glasnogovornik Višeg zemaljskog suda u Linzu Guenther Winsauer. Povlačenjem žalbe odluka Zemaljskog suda u Salzburgu od 9. svibnja o izručenju Sanadera postaje pravomoćna. "Sutrašnja rasprava stoga se neće održati", rekao je Winsauer. Vrijeme izručenja još nije utvrđeno. Sanader (57) je 10. prosinca uhićen u Austriji po tjeralici koju je za njim raspisala Hrvatska i od tada se nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Salzburgu. Suppan smatra da će Sanader Hrvatskoj biti izručen za dva do tri tjedna. Bivšeg premijera Hrvatska tereti za zlouporabu položaja i ovlasti u više slučajeva. Istražuje se njegova uloga u slučaju Fimi medija, tvrtke preko koje je iz ministarstava i javnih poduzeća izvučeno više milijuna kuna. Nadalje u slučaju nezakonitog poslovanja Hrvatske elektroprivrede s Diokijem kao i u slučaju uzimanja provizije od 3,5 milijuna kuna tijekom pregovora s Hypo bankom o davanju kredita Hrvatskoj. U međuvremenu, protiv njega se vodi istraga i u Austriji, zbog sumnje u pranje novca.
ZAGREB - Braniteljskom timu hrvatskog generala Mladena Markača, nepravomoćno osuđenom pred Haškim sudom na 18 godina zatvora, priključio se londonski odvjetnik John Jones, poznat po tome što je u žalbenom postupku oslobodio ratnog zapovjednika Srebrenice Nasera Olića, doznaje se u ponedjeljak od Markačeve obrane. "Sada je i službeno ta akcija završena. Odvjetnik John Jones ima veliko iskustvo pred međunarodnim sudovima, vrlo je sposoban i brzo je ušao u predmet", rekao je Hini glavni Markačev odvjetnik Goran Mikulićić. Markač, kojeg je ICTY nepravomoćnom odlukom 15. travnja proglasio krivim kao sudionika udruženog zločinačkog pothvata, potpisao je prošloga tjedna punomoć Jonesu, odvjetniku s velikim iskustvom pred ICTY-em te Međunarodnim sudovima za Ruandu, Siera Leone i Libanon. Po Mikulićićevim riječima, Jonesu su zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije dobro poznata jer je, među ostalim, zastupao bošnjačkog zapovjednika Srebrenice Nasera Olića i u žalbenom postupku oslobodio ga svih točaka optužnice. Osim toga bio je član obrana generala Armije BiH Mehmeda Alagića i Rasima Delića. Prema Mikuličićevim riječima, cijeli braniteljski tim prošli je tjedan proveo u Den Haagu razrađujući grubi nacrt žalbe na presudu Markaču, a pritom im je pomagao profesor Kai Ambos sa Sveučilišta u Goettingenu i, po Mikuličićevim riječima, jedan od najvećih svjetskih autoriteta za međunarodno kazneno pravo. U postupku u slučaju "Oluja", suci su generala Antu Gotovinu nepravomoćno osudili na 24, a Markača na 18 godina zatvora, dok su Ivana Čermaka oslobodili optužbi i pustili na slobodu. Obrane Gotovine i Markača najavili su žalbu na prostupanjsku presudu kojim su visoki hrvatski vojni časnici osuđeni zbog zločina nad srpskim civilima tijekom i nakon operacije Oluja u ljeto 1995.
ZAGREB - Strateški ciljevi Hrvatske do 2020. su povećanje pokrivenosti potrošnje vode kroz sustav javne vodoopskrbe na 85-90 posto te podizanje postotka priključenosti na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na 60 posto, rekao je državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Karlo Gjurašić na sastanku posebnih radnih skupina Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM) koji je u ponedjeljak završen u Dubrovniku. Drugog dana zasjedanja 17. sastanka Biroa PAM-a, ad hoc odbora i posebnih radnih skupina, hrvastki i dužnosnici iz mediteranskih zemalja raspravljali su o zaštiti voda i okoliša. "Hrvatska je posvećena zaštiti vodnih resursa, kako na globalnoj razini tako i u očuvanju čistog Mediterana za buduće generacije", istaknuo je Gjurašić. Na dvodnevnom sastanku, koji je okupio pedesetak sudionika iz 16 zemalja, usvojeni su prijedlozi izvješća i rezolucija za raspravu na stalnim odborima i na plenarnoj sjednici koja će se održati u Palermu od 27. do 29. listopada ove godine. Izvjestitelji posebnih odbora predstavili su izvješća vezana za aktualne teme na Mediteranu, među ostalim o stanju na Bliskom istoku, konstitutivnim promjenama u BiH, terorizmu i organiziranom kriminalu, klimatskim promjenama, vodi i energiji te migracijama.
BEOGRAD - Kina je nova na popisu zemalja koje građani Srbije doživljavaju kao prijateljske, a među njima su i dalje Rusija i Grčka, prenosi u ponedjeljak beogradski dnevnik ''Blic'' pozivajući se na rezultate istraživanja Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. Prema tom istraživanju, navodi list, građani Srbije kao najveće neprijatelje doživljavaju Amerikance i Albance, dok se zemlje koje su nekada bile u vrhu liste neprijateljskih država, poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, danas gotovo i ne spominju. Ravnateljica Beogradskog centra za sigurnosnu politiku Sonja Stojanović podsjeća kako su Rusija i Grčka aktivno podupirale Srbiju u teškim situacijama, poput, primjerice, one tijekom bombardiranja 1999. godine. ''Interesantno da je u ovaj klub odnedavno svrstana i udaljena Kina. Iako je zajednički imenitelj za sve tri države da nisu priznale Kosovo, pretpostavljam da je odabir Kine prije rezultat divljenja ekonomskom i vanjskopolitičkom jačanju ove zemlje i njezinu prerastanju u vodeću svjetsku silu'', smatra ona. Stojanović ocjenjuje kako je izbor Kine za jednog od tri najveća prijatelja više odraz želje srbijanskih građana da im Kinezi budu prijatelji, nego nesporne naklonosti Kine prema Srbiji. Rezultati istraživanja također pokazuju da osim Grčke, nijedna druga članica Europske unije, po mišljenju ispitanika, ne zaslužuje epitet prijatelja.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina treba još oko 500 milijuna eura kako bi trajno riješila problem svih izbjeglica i prognanika koji i šesnaest godina nakon završetka rata čekaju na povratak u prijeratne domove, procjena je koju su u ponedjeljak iznijeli dužnosnici Ministarstva za izbjeglice BiH. Ministar za izbjeglice Safet Halilović podsjetio je kako je tijekom rata u BiH svoje domove u toj zemlji morala napustiti gotovo polovica njenih stanovnika, a procjenjuje se kako je čak dva milijuna i 200 tisuća ljudi imalo status prognanika ili izbjeglica. Od te je brojke više od milijun građana BiH utočište potražilo u inozemstvu, a najmanje 500 tisuća njih i danas se tamo nalazi, bez nakane da se vrate u BiH. Prema podacima kojima raspolaže UNHCR, trenutačno se u BiH nalazi 113 tisuća interno raseljenih osoba koje se ne mogu vratiti u prijeratna prebivališta jer su im domovi uništeni. Ministar Halilović je podsjetio kako je rješavanje problema povratka odnosno obnove uništene imovine izbjeglih i prognanih od 2000. postalo isključiva odgovornost vlasti BiH. Značajnija sredstva počela su se izdvajati tek od 2008., no na godišnjoj razini to nikada nije bilo biše od 25 milijuna eura, što je bilo nedostatno za stvarne potrebe. Zamjenik ministra Slavko Marin izjavio je kako bi se uz provedbu ranije odluke Parlamenta BiH o kreditnom zaduženju države u iznosu od oko 300 milijuna eura najveći dio procesa povratka mogao završiti do 2014. godine. Optimalan iznos, po Marinovoj procjeni, bio bi ipak oko milijardu konvertibilnih maraka (500 milijuna eura).
ŽENEVA - Najsiromašnije zemlje svijeta pružaju utočište za 80 posto izbjeglica, dok istovremeno raste negativno raspoloženje prema njima u brojnim razvijenim zemljama, pokazuje izvješće UNHCR-a "Globalni trendovi za 2010." koje je ta UN-ova agencija objavila u ponedjeljak u povodu Svjetskog dana izbjeglica. Podaci govore da su Pakistan s 1,9 milijuna te Iran i Sirija s nešto više od milijun prisilno raseljenih ljudi pružile dom najbrojnijoj populaciji izbjeglica. Najveći udar na gospodarstvo osjeća se u Pakistanu u kojem na svaki dolar po glavi stanovnika dolazi 710 izbjeglica, dok u Njemačkoj, razvijenoj zemlji s najvećim brojem izbjeglica (594.000), na svaki dolar dolazi 17 izbjeglica, stoji u izvješću. Izvještaj za 2010. godinu ukazuje na dramatičnu promjenu u broju izbjeglica u usporedbi sa stanjem prije 60 godina kada je osnovan UNHCR. U to se vrijeme UNHCR brinuo za 2,1 milijuna Europljana raseljenih tijekom Drugog svjetskog rata, dok je danas u svijetu raseljeno 43,7 milijuna ljudi. "Danas smo suočeni s potpuno krivim mišljenjem o izbjeglicama, njihovom kretanju te obrascu pružanja međunarodne zaštite", rekao je Antonio Guterres, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice i prvi čovjek UNHCR-a. "Strah od navodne poplave izbjeglica u razvijene zemlje znatno je preuveličan. U međuvremenu, najsiromašnije zemlje su te koje su prepuštene da same podnose teret", dodao je.
SORMAN - Libijski režim je objavio da je 15 osoba, među kojima troje djece, poginulo u ponedjeljak u novom zračnom napadu NATO-a u Sormanu, zapadno od Tripolija, što je Savez odmah zanijekao, priznavši tek dvije pogreške tijekom vikenda. Meta napada koji se dogodio u ponedjeljak u 4.00 sata po mjesnom i po srednjoeuropskom vremenu bila je kuća Gadafijeva dugogodišnjeg prijatelja, sedamdesetak kilometara zapadno od prijestolnice, rekao je glasnogovornik režima Musa Ibrahim dodajući da je na kuću "palo osam raketa". Odmah iza podneva, NATO-ov čelnik je "odlučno" zanijekao da se dogodio bilo kakav napad u kojemu su poginuli civili u Sormanu. "Nismo djelovali ondje", rekao je čelnik koji je htio ostati neimenovan, dodavši da se jedini napad na području Tripolija tijekom noći dogodio "u samom Tripoliju i ne u 4.00 sata ujutro". Ibrahim, nazočan na mjestu događaja, istaknuo je da je u napadu poginulo "15 osoba, među kojima troje djece", osudivši "teroristički i kukavički čin koji se ničim ne može opravdati". Kuća je bila vlasništvo Huildija Hemidija koji je 1969. bio član revolucionarnog zapovjednog vijeća.
BEJRUT - Svrgnuti tuniski predsjednik Zin El Abidin Ben Ali rekao je u priopćenju objavljenom u ponedjeljak da dužnost predsjednika nije "napustio" niti je "pobjegao", već je "na prijevaru" bio primoran na odlazak. Njegov odvjetnik iz Libanona Akram Azuri dodao je za agenciju France Presse da "to ne znači kako se Ben Ali još smatra tuniskim predsjednikom". Bivši državni poglavar, kojemu je u ponedjeljak počelo suđenje u domovini, rekao je u priopćenju koje je francuskoj novinskoj agenciji poslao njegov odvjetnik, da mu je glavni direktor za sigurnost Ali el Siriati 14. siječnja rekao da ga žele ubiti i da je predsednička palača u okruženju. Govorio je o "okolnostima svog odlaska iz Tunisa na koji je bio primoran na prijevaru". "Ali el Siriati je uporno zahtijevao da s obitelji pođem na nekoliko sati u Džedu kako bi sigurnosne službe mogle razotkriti urotu i zajamčiti mi sigurnost", rekao je. "Tada sam sjeo u zrakoplov zajedno s obitelji, ali nakon našeg dolaska u Džedu zrakoplov se vratio u Tunis a da me nije čekao, premda sam to izričito bio naredio", dodao je bivši predsjednik. "Ostao sam u Džedi protiv svoje volje. Poslije je rečeno da sam pobjegao iz Tunisa", dodao je. Ben Ali koji je zemljom autokratski vladao 23 godine na suđenju će odgovarati po točkama optužnice koje idu od pronevjere državnog novca do nezakonita posjedovanja oružja i opijata, za što može dobiti od 5 do 20 godina zatvora, navodi tunisko ministarstvo pravosuđa.
DAMASK - Sirijski predsjednik Bašar al-Asad koji nastoji smiriti dosad neviđene prosvjede u zemlji, pozvao je u govoru u ponedjeljak na "nacionalni dijalog" radi izlaska iz krize, spomenuvši prvi put mogućnost ukidanja ustavnog članka o prevlasti stranke Baas. U govoru koji je održao na sveučilištu u Damasku, što je njegov treći javni nastup otkako su u ožujku počeli prosvjedi koje njegov režim guši u krvi, Asad je opet progovorio o "uroti" protiv Sirije i rekao da se reforme ne mogu provesti "u kaosu". "Oni koji su odgovorni za prolijevanje krvi položit će račun", istaknuo je, dok je u gušenju prosvjeda od 15. ožujka život izgubilo više od 1.300 civila, po podatcima sirijskih nevladinih organizacija. "Možemo reći da je nacionalni dijalog slogan iduće etape", rekao je u tom govoru koji je prenosila državna televizija. "Nacionalni dijalog mogao bi se završiti dopunama ustava ili novim ustavom". "Neki misle da nismo odlučni u svezi s reformama, da nismo ozbiljni. No to nije istina, proces reforma je nužan i u interesu je domovine", ocijenio je. Ukidanje ustavnog članka o prevlasti stranke Baas jedan je od glavnih zahtjeva oporbe. "Sigurno postoji urota" protiv Sirije, dodao je sirijski predsjednik, čiji je govor prekidan pljeskom nazočnih u dvorani. "Urote su poput mikroba koje ne možemo uništiti, ali možemo ojačati naš imunitet". Oporba, prodemokratski aktivisti i prosvjednici u Siriji zahtijevaju svrgavanje režima, slobodne izbore i ukidanje prevlasti stranke Baas, a najave reforma ocjenjuju zakašnjelim i nedovoljnim.