ZAGREB - Hrvatska Vlada i mađarski MOL postigli su sporazum prema kojemu bi polovica prošlogodišnje dobiti Grupe INA bilo isplaćeno kao dividenda, što bi bio ukupan iznos dividende od 480,5 milijuna kuna i bio bi raspodijeljen dioničarima sukladno njihovom udjelu u kapitalu, izvijestili su danas u priopćenjima s istovjetnim tekstom hrvatsko Ministarstvo financija i MOL. "Kao rezultat konstruktivnih i otvorenih neposrednih razgovora između predstavnika Vlade RH i tvrtke MOL Plc., postignut je sporazum o prijedlogu za Godišnju skupštinu INA d.d. prema kojem bi kao dividenda bilo isplaćeno 50 posto dobiti Grupe INA iz 2010. godine, dok bi se preostalih 50 posto reinvestiralo u budućnost Ine. Prema konsolidiranom i revidiranom financijskom izvještaju, ukupan iznos dividende dosegnuo bi prema tome 480,5 milijuna kuna, koji će se raspodijeliti dioničarima sukladno njihovom udjelu u kapitalu", navodi se priopćenjima. Strateški su partneri, kako se nastavlja, "suglasni oko toga da se INA dobro nosi s trenutnim izazovima u industriji te stoga njeno zadovoljavajuće poslovanje osigurava prihvatljiv temelj za isplatu dividende u iznosu od 50 posto dobiti". "U duhu dobre suradnje, partneri su pomno razmotrili trenutno stanje u Ini te se složili da je potrebno rezervirati sredstva za nastavak i izvršavanje Ininih investicijskih planova. Radi se o ulaganjima koja su ključna da bi INA postala jaka i uspješna predvodnica među hrvatskim kompanijama, na ponos svima", zaključuje se u priopćenjima. Neslužbena računica pokazuje da bi, s obzirom na navedeni iznos koji bi se isplatio za dividendu od 480,5 milijuna kuna i udjele u temeljnom kapitalu najvećih dioničara, mađarskom MOL-u za dividendu pripalo 227 milijuna kuna, a hrvatskoj državi 215,4 milijuna kuna.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija snizila je u petak prognoze o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, istaknuvši da u kratkoročnoj perspektivi ne očekuje njegov povratak na predrecesijske razine. U redovnim proljetnim prognozama Bruxelles je procijenio da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini porasti po stopi od 1,1 posto. U jesenjim je prognozama za ovu godinu predvidio rast od 1,5 posto. U idućoj bi godini rast hrvatskog BDP-a trebao ubrzati na 2 posto, u odnosu na ranije prognoziranih 2,1 posto. "Iako se čini da je pad aktivnosti dotaknuo dno, malo je vjerojatno da će gospodarstvo obnoviti stope rasta iz razdoblja prije recesije, bar ne u kratkoročnoj perspektivi", ocjenjuju u Komisiji. Zbog recesije veliki su manjkovi u razmjeni inozemstvom znatno smanjeni, konstatiraju u Bruxellesu. Stoga su snizili procjenu o manjku tekuće bilance plaćanja u 2011. na 2,2 posto, u odnosu na 3,7 posto procijenjenih u jesenjim prognozama. U idućoj godini manjak bi trebao iznositi 2,5 posto, u odnosu na ranije prognoziranih 4,7 posto. Proračunski će manjak zbog prošlogodišnjih promjena u poreznom režimu i posljedično nižih prihoda porasti u ovoj godini na 6,0 posto BDP-a. Komisija je ujedno blago snizila procjenu duga opće države u 2011. mjereno kroz udio u BDP-u, na 45,2 posto, s ranije prognoziranih 45,9 posto. U idućoj godini dug bi mogao porasti na 48,4 posto BDP-a, dok je u jesenjim prognozama bio procijenjen na 49,9 posto. Inflatorni pritisci trebali bi ostati relativno blagi, iako u Komisiji sada očekuju nešto višu stopu inflacije i u 2011. i u 2012., u visini od 2,8 odnosno 2,5 posto. U Komisiji očekuju da će se broj radno sposobnih građana u Hrvatskoj smanjivati brže od stope zaposlenosti, te su stoga snizili prognozu o nezaposlenosti u 2011. na 11,3 posto, s 12,3 posto prognoziranih u studenom. Za iduću godinu procjena je snižena na 9,8 posto, s ranije prognoziranih 11,2 posto.
ZAGREB - Hrvatski izvoznici više ne zagovaraju devalvaciju kune jer bi se u sadašnjim okolnostima, s visokim dugom i državnim deficitom, s time bilo opasno igrati, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare udruge Hrvatski izvoznici. Nažalost, devalvacija nije primijenjena onda kada je mogla snažno potaknuti rast izvoza, u vrijeme kada hrvatsko gospodarstvo nije bilo toliko eurizirano, a danas bi zbog enormne zaduženosti mogla negativno utjecati na cjelokupno gospodarstvo, standard građana, pa i na izvoznike, istaknuo je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago. Umjesto devalvacije izvoznici danas traže snažniju pomoć države kroz jačanje HBOR-a i preusmjeravanje državnih subvencija u potpore koje će biti prilagođene njihovim potrebama. Naše analize su pokazale da izvozi samo 12,5 posto hrvatskih poduzeća, no oni godišnje ostvare dvostruko veću dobit od svih ostalih zajedno, pa je jasno da se gospodarski rast može potaknuti samo jačanjem izvoza, kaže Bago. Ne zagovaramo ukidanje subvencija za neke grane, poput brodogradnje i poljoprivrede, ali očito se dio tih sredstava koristi neracionalno, a dugogodišnja hrvatska praksa neselektivnog subvencioniranja radi održavanja socijalnog mira nas je i dovela u sadašnju duboku krizu, smatraju čelnici Hrvatskih izvoznika. Najavili su i 6. konvenciju Hrvatskih izvoznika koja će se pod nazivom "Naš izlazak iz krize" održati u zagrebačkom hotelu Westin iduće srijede, 18. svibnja.
ZAGREB - Sindikalna košarica minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji u travnju je iznosila 6.685,27 kuna, što je 0,10 posto više nego u ožujku, izvijestili su danas Nezavisni hrvatski sindikati. Prosječna neto plaća za veljaču, koja je isplaćena u ožujku, iznosila je 5.242 kune, što je pad u odnosu na prethodni mjesec za 100 kuna. Prosječna neto plaća pokrivala je 78,41 posto košarice, što je za 1,58 posto manje nego prethodnog mjeseca. Uključe li se u košaricu troškovi za iznajmljivanje stana, košarica za podstanarsku obitelj iznosi 8.528,55 kuna, a pokrivenost prosječnom neto plaćom 61,46 posto. Košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3.627,28 kuna, što je za 0,14 posto više nego u ožujku. Prosječna mirovina, isplaćena u travnju za ožujak, iznosila je 2.159,18 kuna tako da je pokrivenost košarice mirovinom bila 59,66 posto, što je za 0,13 posto manje u odnosu na ožujak.
ZAGREB - Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja idući tjedan započinje provedbu programa oralne vakcinacije lisica u Hrvatskoj, najavili su predstavnici uprave na današnjoj konferenciji za novinare. U okviru tog projekta u razdoblju 2011./2012. provesti će se ukupno četiri akcije oralne vakcinacije lisica u okviru kojih će biti distribuirano ukupno 3,5 milijuna vakcinalnih mamaka. Program oralne vakcinacije lisica sufinanciran je sredstvima EU. Vrijednost programa u dvogodišnjem razdoblju je oko četiri milijuna eura, od čega su 75 posto sredstva EU, rečeno je. Cilj programa je kontrola bjesnoće u Hrvatskoj, akcije se provode u proljeće i jesen, a treba ih provoditi minimalno pet godina u kontinuitetu kako bi se iskorijenila bjesnoća. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, dok se proljetna akcija provodi oko dva mjeseca nakon štenjenja lisica kako bi se procijepio i podmladak. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja. U Hrvatskoj će se mamci polagati pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka. I u proljetnoj i u jesenskoj kampanji bit će položeno po 875.000 mamaka, odnosno 1,75 milijuna godišnje, rečeno je. Prošle je godine zabilježno 650 pozitivnih slučajeva, od čega su 35 bile domaće životinje, uglavnom psi. Bjesnoća je potvrđena na području cijele zemlje s iznimkom jadranskih otoka.
ZAGREB - Uprava Atlantic Grupe sazvala je za 20. lipnja ove godine glavnu skupštinu dioničara, kojoj će, među ostalim, predložiti zadržavanje lanjske neto dobiti radi daljnjeg ulaganja u razvoj ključnih projekata. Kako se navodi u pozivu za Glavnu skupštinu objavljenu u Narodnim novinama, Atlantic Grupa ostvarila je prošle godine neto dobit od 188,025 milijuna kuna. Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se neto dobit ne raspoređuje za isplatu dividende, nego da ostane u zadržanoj, neraspoređenoj dobiti radi daljnjeg ulaganja u razvoj ključnih projekata. Skupštini se također predlaže imenovanje Aleksanda Pekeča za člana Nadzornog odbora.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi trgovanje se danas odvija vrlo mirno, kao i cijelog ovoga tjedna, pri čemu je u nešto većem fokusu investitora tek dionica HT-a. Crobex indeks bio je oko podneva u blagom minusu od 0,10 posto, na 2.207 bodova, a Crobex10 za 0,22 posto, na 1.231 bod. Na tjednoj razini indeksi bilježe tek neznatne promjene – Crobex je u plusu svega 0,04 posto, a Crobex10 u minusu 0,16 posto. Redovni promet dionicama dosegnuo je do podneva 5,2 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna više nego jučer u ovo doba. Do podneva je milijunski promet ostvaren tek dionicom HT-a, i to u visini od 1,4 milijuna kuna. Pritom joj je cijena ojačala 0,81 posto, na 260,94 kune. Nešto veći promet, 746.000 kuna, ostvaren je i dionicom Validusa, pri čemu joj je cijena skočila 9,12 posto, na 13,04 kune.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,15 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a u odnosu na tečajnicu od prošlog petka za 0,09 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,369154 kune. Na tjednoj su razini prema kuni ojačali američki dolar, britanska funta i švicarski franak, dolar za 1,63 posto, funta za 0,86 posto, a franak za 0,38 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnici HNB-a iznosi 5,153615 kuna, funte 8,386428 kuna, a franka 5,833257 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a kuna je ojačala prema dolaru za 1,12 posto, prema funti za 1,31 posto i prema franku za 0,71 posto.