ZAGREB - Hrvatska vlada s današnje je sjednice Saboru uputila prijedloga zakona o uređenju prava i obveza brodogradilišta u procesu restrukturiranja kojim uz ostalo predviđa u javni dug preuzeti obveze koje mogu nastati temeljem državnih jamstava izdanih brodogradnji, a potencijalni se iznos koji bi tako mogao biti prenijet u javni dug procjenjuje na 11,3 milijarde kuna. Vlada čini sve za opstanak hrvatskih brodogradilišta, a najave "revolucionarnih mjera" koje se mogu čuti u javnosti, škveranima ne bi osigurale radna mjesta, poručila je premijerka Jadranka Kosor. Neprihvatljivo je da danas, u zadnjim metrima za završetak pregovora i zatvaranje poglavlja 8. (Tržišno natjecanje), ima onih koji potpuno neprihvatljivo dezinformiraju javnost govoreći da će poduzeti ovo ili ono, najavljujući doslovce revolucionarne mjere". To ne dolazi u obzir i to treba reći otvoreno, pogotovo ljudima koji rade u škevrovima. To ništa ne bi promijenilo, ne bi osiguralo ni radna mjesta, ni bolje sutra za ljude koji su tamo zaposleni, istaknula je premijerka poručujući da Vlada predloženim zakonom pokazuje da se čini sve što je moguće kako bi brodogradilišta opstala i mogla raditi. Predloženi zakon obuhvaća tri osnovna postupanja - preuzimanje u javni dug obveza koje mogu nastati slijedom programa restrukturiranja i temeljem državnih jamstava, tretman poreznog duga nakon završetka privatizacije te imovinsko-prave odnose. Zakon predviđa da se, u svrhu provedbe postupka restrukturiranja brodogradilišta, kreditne obveze osigurane državnim jamstvima prenose u javni dug Republike Hrvatske, u visini utvrđenoj programom restrukturiranja svakog brodogradilišta. Prema trenutnom stanju potencijalni iznos koji bi tako (činidbena i avansna jamastva) mogao biti prenijet u javni dug iznosi 11,3 milijarde kuna. Točan iznos ovisi o programima restrukturiranja, statusu avansnih jamstava te dovršetku privatizacije. Konačno definiranje svih obveza uslijedit će činom završetka privatizacije i potpisivanje ugovora o prijenosu dionica s budućim vlasnikom.
ZAGREB/WASHINGTON - Europski gospodarski oporavak učvrstit će se u narednom razdoblju, procijenio je u četvrtak u najnovijim prognozama Međunarodni monetarni fond (MMF), povisivši svoje procjene rasta za Europu, te potvrdivši ranije procjene za Hrvatsku. Za hrvatsko gospodarstvo MMF procjenjuje u ovoj godini stopu rasta od 1,3 posto, a u idućoj od 1,8 posto, što je u skladu s proljetnim prognozama. "Glavna je poruka ove prognoze mirno samopouzdanje. Europa općenito dobro napreduje, i ona zapadna i ona istočna", ocijenio je Antonio Borges, ravnatelj MMF-ova europskog odjela. Za podregiju nove Europe, koja uz Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku, Srbiju, Litvu i Latviju obuhvaća i Hrvatsku, u MMF-u sada očekuju gospodarski rast u visini 4,3 posto i ove i iduće godine.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata upozorila je na današnjoj konferenciji za novinare na nastavak zabrinjavajućeg pada gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i "nemušte" pokušaje vlasti da taj pad zaustavi. "Dok nam kuća gori, vlasti je 'pituravaju'", poslužio se izrekom predsjednik HUS-a Ozren Matijašević kako bi opisao Vladinu politiku zbog koje realni sektor i dalje propada i gubi radna mjesta, dok broj zaposlenih raste samo u javnom sektoru, a pogotovo državnoj administraciji. U proteklih godinu dana u građevinarstvu je izgubljeno 9.174 radnih mjesta, dok je istodobno u javnoj upravi zaposleno 1.867 ljudi unatoč Vladinim obećanjima da će njihov broj biti smanjen politikom "dva za jedan", istaknuo je Matijašević. Usprkos propagandnim tvrdnjama vlasti o početku gospodarskog oporavka podaci pokazuju suprotno, BDP i opseg industrijske proizvodnje i dalje padaju, a nelikvidnost je golema. Vlada se protiv toga ne bori na pravi način - zahvatima u poreznoj politici, iako su mnoge zemlje EU upravo na taj način olakšale svome gospodarstvu teret krize. HUS stoga predlaže ozbiljnu reformu sustava PDV-a: uvođenje povlaštenih stopa za turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo te uvođenje mogućnosti plaćanja PDV-a državi po naplati računa, makar samo za male i srednje poduzetnike, kaže Matijašević.
ZAGREB - U Hrvatskoj je lani 54 posto računalnih programa bilo nelicencirano, a njihov ukupna vrijednost iznosila je 389 milijuna kuna, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare udruge Business Software Alliance (BSA) u Hrvatskoj. Pokazuju to podaci iz Globalne studije BSA o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koji sugeriraju da stopa piratstva kod nas ipak stagnira četvrtu godinu zaredom. Od 24 zemlje srednje i istočne Europe Hrvatska ima šestu najnižu stopu piratstva, no u okviru EU bila bi tek 22. između 28 zemalja, upozorio je glasnogovornik BSA u Hrvatskoj Andrej Matijević. Načelnik Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije MUP-a Krešimir Sikavica upozorio je na porast kaznenih djela s područja kompjutorskog kriminala i intelektualnog vlasništva. Lani su zabilježena 1453 takva kaznena djela, što je 23,3 posto udjela u gospodarskim kaznenim djelima, dok ih je godinu prije bilo 813, što je bilo 12,3 posto udjela u ukupnim gospodarskim djelima. U svijetu je vrijednost nelicenciranog softvera u prošloj godini porasla na rekordnih 59 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u prvoj BSA-ovoj studiji iz 2003. godine.
ZAGREB - Tržište softvera za sigurnost informacijsko-telekomunikacijskih (IT) sustava lani je u Hrvatskoj dosegnulo ukupnu vrijednost od 13 milijuna dolara, što je 8,9 posto više u odnosu na godinu prije, rečeno je na konferenciji za novinare u sklopu konferencije Security and Datacenters Transformation Roadshow u organizaciji analitičke kuće IDC. Pritom su "Secure content and threat management aplikacije" zadržale visok udio od 75,6 posto sveukupnog tržišta sigurnosnog softvera. Vrijednost izdataka za softver za pohranu na hrvatskom tržištu je pala te je u 2010. godini iznosila 5,8 milijuna dolara što je 5,8 posto manje u odnosu na 2009. godinu. Po najnovijim podacima IDC-a, vrijednost isporuka eksternog prostora za pohranu podataka na hrvatskom tržištu premašila je 26 milijuna dolara što je rast za 41 posto u odnosu na 2009. godinu. Na ovogodišnjoj IDC-evoj konferenciji rješenja su predstavili IDC-jevi partneri, a neke od tema su podatkovni centri, privatni računalni oblak i društvene mreže te prijetnje i rizici pri njihovom uvođenju i upotrebi. Naglasci konferencije, koja je okupila dvjestotinjak sudionika, bili su na poslovnim modelima informacijske sigurnosti, optimizaciji sigurnosne arhitekture i sigurnosti u virtualnoj okolini, sprječavanju gubitaka podataka te sigurnosti u računalnom oblaku.
ZADAR - Croatia Airlines otvorio je danas izravnu liniju Zadar-Muenchen na kojoj će zrakoplovi hrvatske aviokomapnije letjeti dvaput tjedno do kraja rujna. Time je nakon pet godina označen povratak međunarodnih linija domaćeg zračnog prijevoznika u zadarsku zračnu luku. Direktor prodaje Croatia Airlinesa Tonko Rilović najavio je na konferenciji za novinare nakon slijetanja zrakoplova iz Muenchena da će kompanija u sezoni 2012/13 pojačati neke linije tijekom cijele godine, što znači i zimi. Izvijestio je da 20. svibnja starta i sezonska linija Zadar - Zuerich.
ZAGREB - Tijekom prva četiri ovogodišnja mjeseca u hrvatskim zračnim lukama ostvaren je promet 940.825 putnika što je 18,3 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a robe je prevezeno 18,6 posto manje, odnosno 2,6 tisuća tona, objavila je Agencija za civilno zrakoplovstvo. Najviše putnika i robe bilo je na najvećem hrvatskom aerodromu - Zračnoj luci Zagreb, sa 614.973 putnika i 2,3 tisuće tona robe. Broj putnika pritom je na godišnjoj razini povećan za 17,6 posto, a robe je prevezeno 21 posto manje. Po putničkom i teretnom prometu slijedi Zračna luka Split, sa 136.417 putnika i 185 tona robe, uz rast broja putnika za 16,4 posto i pad prometa robe za 0,3 posto u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine. Zračna luka Dubrovnik zatvara listu hrvatskih aerodroma sa značajnijim prometom putnika i robe u prva četiri mjeseca. Kroz tu zračnu luku u prvoj trećini godine prošlo je 139.678 putnika i 112,8 tona robe, uz porast putničkog prometa na godišnjoj razini za 16 posto te teretnog za 5,1 posto. Prema podacima za mjesec travanj, ukupan broj putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 371.127 i bio je veći u odnosu na travanj prošle godine za 36,4 posto. Istovremeno, robe je prevezeno 697,3 tone ili 10 posto manje.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi do podneva niti jednom dionicom nije bio zabilježen milijunski promet, a upravo zbog tako slabe aktivnosti investitora tržište nema snage reagirati na oštar pad cijena dionica na svjetskim burzama. Crobex indeks bio je oko podneva u blagom minusu od 0,03 posto, na 2.207 bodova. Crobex10 bio je istodobno u blagom plusu, za 0,1 posto, na 1.232 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,4 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom Ingre, svega 785.000 kuna. Pritom joj je cijena skočila 3,67 posto, na 11,85 kuna. Slijedi dionica Končar Elektroindustrije, sa 588.000 kuna prometa i rastom cijene za 1,7 posto, na 583,5 kuna. Dionica HT-a tek je treća po likvidnosti. Njome je do sada ostvareno 568.000 kuna prometa, a cijena joj je blago ojačala, za 0,17 posto,na 258,5 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,10 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a srednji tečaj eura iznosi 7,380728 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio i švicarski franak, ojačavši 0,97 posto na 5,875440 kuna, a porasla je i vrijednost američkog dolara, za 1,8 posto na 5,212379 kuna. Tečaj britanske funte od 8,498248 kuna viši je 0,71 posto.