ZAGREB
Stotinjak novinara okupilo se sinoć na prosvjednom skupu u povodu Dana slobode medija kako bi poručili da je novinarstvo javno dobro bez kojega ne bi bilo niti demokracije. S pozornice na uglu Bogovićeve i Gajeve ulice u središtu Zagreba predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka poručio je da se novinari, zalažući se za istinitije i kvalitetnije novinarstvo, ne bore isključivo za sigurniji položaj svojih kolega unutar redakcija nego i za dobrobit svih hrvatskih građana. Ustvrdio je da neovisno novinarstvo nije interes političara ili tajkuna čiji su ciljevi često drugačiji, već javnosti koja ima pravo na slobodnu i istinitu informaciju. "Borba za slobodno novinarstvo zato je i borba za kvalitetniju Hrvatsku", kazao je Duka. Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Gabrijela Galić ustvrdila je da slobodno novinarstvo ne može postojati ako novinarima nije osiguran socijalni minimum, podsjećajući da su pregovori o nacionalnom kolektivnom ugovoru nakon dugogodišnjeg truda prekinuti jer poslodavci nisu pristali da se osiguraju osnovna prava zaposlenih u medijima. "Nismo željeli biti grobari profesije", kazala je Gabrijela Galić. Kolegama je poručila da moraju biti spremni izboriti se za bolju budućnost, jer "svima očito nedostaje hrabrosti da budemo glasniji". Anton Filić, sindikalni povjerenik iz Večernjeg lista, čiji su novinari nedavno bili u 26-dnevnom štrajku zbog prekinutih pregovora o kolektivnom ugovoru, kazao je da su štrajkaši nakon povratka na posao podvrgnuti ponižavanju te da su neki bez svoje volje premješteni na druga radna mjesta ili im je, primjerice, oduzeta kolumna.
ZAGREB
Nakon dvotjedne stanke zbog uskrsnih blagdana, zastupnici će se danas ponovno okupiti na 23. sjednici Hrvatskog sabora, koja će početi raspravom o prijedlogu izmjena Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) čije donošenje vlada predlaže po hitnom postupku. Sukladno preporuci Europske komisije, zakonskim se izmjenama planira uvođenje kontrole odbačaja USKOK-ovih kaznenih prijava. Po mišljenju stručnjaka Europske komisije sporno je to što u slučaju odbačaja kaznenih prijava za korupciju i organizirani kriminalitet nije osigurana kontrola odluka USKOK-a u slučajevima kada nema oštećenika. U slučajevima kada nema oštećenika, već samo postoji osoba koja je podnijela kaznenu prijavu ili se radi o slučajevima kada nije podnesena kaznena prijava već je USKOK sam na osnovu svojih ovlasti odlučio pokrenuti postupak upisom prijave u upisnik kaznenih prijava, takve kontrole nema. Stoga se zakonskim izmjenama uvodi rješenje po kojemu će o odbačaju kaznene prijave iz nadležnosti USKOK-a u prvom stupnju odlučivati Kolegij USKOK-a u kojemu sjede ravnatelj tog ureda i njegovi zamjenici, a u drugom stupnju Odjel za nadzor Državnog odvjetništva.
SPLIT
Predstavljanjem monografije „Banovina '91“ i okruglim stolom večeras je u Splitu obilježena 20. godišnjica prosvjeda od 6. svibnja 1991. ispred zgrade Banovine u kojoj je tada bila smješteno zapovjedništvo Vojno-pomorske oblasti bivše JNA. Svi govornici su u svojim raspravama istaknuli kako je prosvjed od prije 20 godina ispred Banovine bio povijesni događaj koji je spriječio „komadanje Hrvatske“. U monografiji je na 300 stranica objavljeno mnoštvo tekstova i fotografija o prosvjedima ispred Banovine prije 20 godina. Tadašnji gradonačelnik Onesin Cvitan kazao je kako su u monografiji objavljeni tekstovi s prostora bivše Jugoslavije, podijeljeni u tri vrste: oni koji su s naklonošću govorili o prosvjedima ispred Banovine, oni koji su informativni i oni koji su oštro napadali te prosvjede i zauzimali se za održanje Jugoslavije. Cvitan, koji je u vrijeme prosvjeda i pregovarao sa zapovjednicima vojno-pomorske oblasti u Banovini, rekao je kako admiral tadašnje JNA Mile Kandić ipak nije upotrijebio silu protiv civila prosvjednika i tako nije proveo scenarij za koji se zauzimao admiral Ljubiša Beara koji je nekoliko godina poslije (1995.) počinio pokolj u Srebrenici.
SPLIT
Dodijelom festivalskih nagrada sinoć su u Splitu završeni 21. Marulićevi dani, a "Marul" za najbolju predstavu u cjelini, dodijeljen je predstavi "Reces i ja" Olje Lozice u produkciji teatra Exit i Kazališne družine Kufer iz Zagreba. Izvrsnošću teksta, režije, glume i vizualno-glazbenog identiteta predstava "Reces i ja" uspostavlja neposrednu komunikaciju s publikom, na dirljiv način pričajući o onom najbitnijem u ljudskom životu - međuljudskim odnosima i potrebom za bliskošću, navedeno je u obrazloženju ocjenjivačkog suda festivala. Autorici predstave Olji Lozici pripala je i nagrada "Marul" i za najbolju režiju. "Marul" za najbolji izvedeni tekst dodijeljen je Anti Tomiću i Željki Udovičić za tekst "Čudo u Poskokovoj dragi" u režiji Krešimira Dolenčića i u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh. U obrazloženju je istaknuto kako se ta nagrada dodjeljuje za jedinstvenu stvaralačku snagu kojom su autori oslikali mentalitet Dalmatinske zagore. Nagrade "Marul" za najbolja glumačka ostvarenja dodijeljene su: Aleksandru Bogdanoviću za ulogu Olivera Urbana u predstavi "Leda" u režiji Ivana Lea Leme i produkciji HNK Osijek; Ljiljani Bogojević za ulogu Dore Labudan u predstavi "Breza" u režiji Želimira Mesarića i produkciji HNK Varaždin; Mirjani Karanović za ulogu Mirjane u predstavi "Drama o Mirjani i onima oko nje" u režiji Ive Milošević i produkciji "Jugoslovenskog dramskog pozorišta" iz Beograda i Zlatku Košti za ulogu Michelangela u predstavi "Michelangelo Buonarroti" u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Kazališta lutaka Zadar.
RIJEKA
Osamnaesti Međunarodni festival malih scena, na kojem će do 8. svibnja biti prikazano 8 predstava iz pet zemalja, počeo je večeras u Rijeci izvedbom predstave “Gospoda Glembajevi” beogradskog Ateljea 212, u režiji Jagoša Markovića. Program ovogodišnjeg Međunarodnog festivala malih scena nešto je kraći nego prošlih godina i obuhvaća ukupno osam predstava iz Srbije, Velike Britanije, Crne Gore, Mađarske i Hrvatske. Scenografiju “Glembajevih” osmislio je Miodrag Tabački, kostimografkinja je Zora Mojsilović, dizajner svjetla je Radimir Stamenković, a umjetnička savjetnica je Mani Gotovac. U predstavi glume Boris Cavazza, Anica Dobra, Nikola Ristovski, Jelena Đokić, Vlastimir Đuza Stojiljković, Branislav Trifunović, Svetozar Cvetković, Mladen Sovilj i Stefan Rikoš. Na kraju festivala bit će odabrane najbolje predstave, a članovi stručnog festivalskog žirija su riječki teatrolog Darko Gašparović i glumci Zoja Odak iz Splita i Voja Brajović iz Beograda.
ZAGREB
Na sinoć otvorenoj izložbi "Prijedlog Vojina Bakića za beogradski Spomenik Marxu i Engelsu" u Academiji Moderni izložena je jedna od četiri studije za spomenik Marxu i Engelsu, što ih je zagrebački kipar Vojin Bakić po narudžbi savezne vlade izrađivao 1951. i 1952. godine. Skulptura je trebala biti postavljena na istoimenom trgu u Beogradu. No, savezni žiri odbio je studije kao neodgovarajuće sa stajališta socijalističke reprezentacijske prakse, rekao je na otvorenju autor izložbe povjesničar umjetnosti Ivica Župan. U požaru, koji je izbio između 27. i 28. siječnja 1956. u Bakićevu ateljeu, izgorjelo je gotovo sve što je kipar do tada stvorio, pa i dvije posljednje studije za spomenik. Ostao je samo jedan crtež - skica za spomenik. Međutim u zbirci jednog zagrebačkog kolekcionara pronađen je jedan prijedlog studije, očito prvi ili drugi po redu odliven u bronci visine oko metra, kazao je Župan. Ovom izložbom Academia Moderna i njezini suradnici očitovali su se da neobično cijene Bakića kao jednog od najvažnijih hrvatskih kipara uopće i da njome deklarativno osuđuju ono što se događa njegovoj umjetničkoj ostavštini danas, kazao je Župan.