ZAGREB - Oporavak hrvatskoga gospodarstva u 2011. je spor i nesiguran pa je nužno odlučnije provesti strukturne reforme kako bi se ojačala hrvatska konkurentnost, poruka je Svjetske banke u povodu predstavljanja redovnog gospodarskog izvješća za EU10. Zemlje koje brže provode reforme ostvaruju veće stope gospodarskog rasta, a Hrvatsku čeka sporiji oporavak jer ih godinama nije provodila, istaknula je glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster. Svjetska banka prognozira za 2011. gospodarski rast Hrvatske od 1,5 posto, ali uz rizike koje potiču slaba domaća potražnja, visoka nezaposlenost, rast globalnih cijena nafte i hrane, te kriza na periferiji eurozone. Za Hrvatsku je stoga važno da zadrži stabilnost financijskog sektora, započne fiskalnu konsolidaciju i smanji fiskalni deficit, jer bez toga ne može očekivati smanjenje kamata na kredite, upozorila je Mađarević Šujster. Predkriznu razinu BDP-a Hrvatska, nažalost, neće dostići niti u idućoj godini, a kako budući rast više ne može temeljiti na rastu potrošnje, vrijeme je za ozbiljne reforme koje će dugoročno ojačati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Hrvatska bi morala krenuti u fiskalnu konsolidaciju, što je prošle godine izbjegla učiniti. Dobro je što je Vlada najavila veće smanjenje fiskalnog deficita u iduće dvije godine, prvenstveno kroz smanjivanje rashoda, pa iako predstojeći izbori predstavljaju određeni rizik, nadamo se da će primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti spriječiti odstupanje od toga plana, kaže Mađarević Šujster.
OSIJEK - Udruge poljoprivrednih proizvođača Nezavisni hrvatski seljaci i "Brazda" zatražile su danas u Osijeku da otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda bude 2,40 kuna za kilogram, a zbog nagomilanih problema u poljoprivredi najavile su i mogućnost prosvjeda nakon proljetne sjetve. Predsjednik NHS-a Mato Mlinarić kazao je na konferenciji za novinare da udruga traži tu cijenu, jer su zbog ranijeg poskupljenja pšenice, poskupjeli i mlinsko-pekarski proizvodi, a sada, kada cijena pšenica stagnira ili pada, ne dolazi i do korekcije cijena proizvoda mlinsko-pekarske industrije. Dodao je da se, ako se zagovara slobodno tržište, seljacima treba omogućiti izvoz njihove pšenice, a ne da ovise o dogovoru nekolicine otkupljivača u Hrvatskoj kojima se dopušta i uvoz pšenice. Predsjednik udruge "Brazda" Mato Brlošić podržao je zahtjev za ovakvom otkupnom cijenom pšenice istaknuvši da troškovi proizvodnje iznimno rastu, te da je već sad upitno hoće li pšenice biti dovoljno za domaće potrebe. Nadamo se da, kada dođe vrijeme žetve, trgovački i drugi lobiji neće napraviti nešto što će nas natjerati da izlazimo na cestu, kazao je Brlošić dodavši kako su prosvjedi, zbog nezadovoljstva seljaka stanjem u poljoprivredi, mogući i nakon proljetne sjetve.
ZAGREB - Bilokalnik-Industrija papirne ambalaže (IPA) u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila dobit od 718,19 tisuća kuna, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je dobit iznosila 69,9 tisuća kuna, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Tvrtka je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila ukupne prihode od 25,3 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani za 1,2 posto. Razlog smanjenju prihoda je pad tržišta uzrokovan krizom i recesijom, navode u tvrtki. Prihodi od prodaje, koji čine glavninu ukupnih prihoda, smanjeni su za 3,4 posto i iznose 24,2 milijuna kuna. Ukupni rashodi tvrtke u prvom su tromjesečju iznosili 24,6 milijuna kuna i smanjeni su 3,8 posto. Pad rashoda rezultat je smanjenja troškova osoblja i ostalih troškova iz osnovne djelatnosti. U poslovnom se izvješću navodi kako i dalje postoji disproporcija rasta cijena sirovina i nemogućnosti prebacivanja troška na krajnje kupce. Također se ističe da se nelikvidnost pojačavala u promatranom tromjesečju.
ZAGREB - Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj nastavljen je i u veljači ove godine i u odnosu na prošlogodišnju veljaču fizički obujam građevinskih radova, prema kalendarski prilagođenim indeksima, bio je manji za 8,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Po podacima DZS-a, građevinski radovi u veljači su, prema izvornim (neprilagođenim) indeksima, bili manji za 7,1 posto. Veljača je tako dvadeset i treći mjesec zaredom u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini. Fizički obujam građevinskih radova pada od početka 2009. godine, a u posljednje dvije godine jedini mjesec u kojem nije bio zabilježen pad bio je ožujak 2009. godine. Statistika prema kalendarski prilagođenim indeksima (iz kojih je isključen utjecaj kalendarskih dana, npr. broj radnih dana, nacionalni praznici i sl.) pokazuje pad građevinskih radova za 8,3 posto. To je nešto niža stopa nego u siječnu kada je pad na godišnjoj razini iznosio 10,5 posto. U prva dva mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje statistika bilježi pad građevinskih radova za 7,7 posto.
ZAGREB - Redovni promet Zagrebačke burze, u današnjem skraćenom predblagdanskom trgovanju, iznosio je 13,4 milijuna kuna, a gotovo dvije trećine prometa ostvareno je trgovanjem dionicom Ine, čija je cijena danas porasla za 5,64 posto te ponovo prešla razinu od četiri tisuće kuna. Vrijednost dioničkog indeksa Crobexa povećana je danas za 1,35 posto na 2.224,28 bodova, a Crobexa10 za 1,47 posto na 1.240,26 boda. Najtrgovanija je bila dionica Ine s prometom od 8,12 milijuna kuna. Cijena Inine dionice skočila je za 5,64, na 4.025 kuna, što je njena najviša zadnja cijena od 17. ožujka ove godine (kada je iznosila 4.030 kuna). Tijekom današnjeg trgovanja cijena Inine dionice išla je i do 4.100 kuna. Još su samo dvije dionice danas imale promete veće od milijun kuna. Dionica Končara EI ostvarila je 1,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 0,36 posto, na 550,03 kune. Promet od 1,3 milijuna kuna imala je dionica HT-a, čija je cijena porasla za 0,46 posto, na 286,80 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,01 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a za 0,05 posto prema tečajnici od prošloga petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,357821 kunu. Na vrijednosti je ovoga tjedna prema kuni izgubio i američki dolar, za 0,74 posto. Istodobno je britanska funta na tjednoj razini ojačala prema kuni za 0,25 posto, a švicarski franak dobio je na vrijednosti za blagih 0,02 posto. U odnosu pak na jučerašnju tečajnicu kuna je oslabila prema dolaru za 0,51 posto, prema funti za 0,20 posto i prema franku za 0,14 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,053448 kuna, funte 8,344093 kune te franka 5,705949 kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas se bilježi lagani rast prosječne kamatne stope kao posljedica većeg udjela ročnih pozajmica na dulji rok. Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 48 milijuna kuna, ili 16,5 posto više no dan ranije. Istodobno je ponuda iznosila 248 milijuna ili više od 12 posto više no što je to bilo jučer. Najviše je danas, 18 milijuna kuna, plasirano ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 0,93 posto te 2 milijuna kuna na rok od 3 mjeseca uz cijenu od 3 posto. Prekonočnih pozajmica plasirano je u iznosu od 8 milijuna kuna, dok je kamatna stopa ostala nepromijenjena 0,54 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 28 milijuna kuna, dok prosječna je kamatna stopa porasla, uslijed večeg udjela ročnih pozajmica, s 0,43 na 0,97 posto.