WASHINGTON/ZAGREB - Globalni gospodarski oporavak je očvrsnuo, no nije dovoljno snažan da značajnije smanji visoku nezaposlenost, zaključci su najnovijih prognozi Međunarodnog monetarnog fonda, objavljenih u ponedjeljak. Tako MMF u sklopu proljetnih "Svjetskih gospodarskih prognozi" (WEO) za ovu godinu prognozira rast globalnog gospodarstva za 4,4 posto, a za iduću u visini 4,5 posto, potvrđujući time prognoze iz siječanjskog međuizdanja WEO-a. U najvećim razvijenim gospodarstvima svijeta rast je i dalje skroman, poglavito zbog učinaka teške recesije, a pogađa ih i značajno povećanje nezaposlenosti, tumače dalje u MMF-u. Lani im je gospodarski rast iznosio svega tri posto, a još niže ih stope očekuju u ovoj i idućoj godini, u visini 2,4 i 2,6 posto. Najveće svjetsko gospodarstvo, ono američko, trebalo bi u 2011. porasti po istoj stopi kao i u prošloj godini, od 2,8 posto, a u 2012. neznatno ubrzati na 2,9 posto. Europska unija u cjelini ove bi godine mogla porasti u visini prošlogodišnjih 1,8 posto a iduće za 2,1 posto. Japan u ovoj godini pak očekuje znatno usporavanje rasta u u odnosu na prošlogodišnjih 3,9 posto. Tako bi ove godine mogao ostvariti rast po stopi od 1,4 posto a iduće u visini 2,1 posto. Kina bi tako ove i iduće godine mogla ostvariti gospodarski rast od 9,6 i 9,5 posto, što je nešto sporije u usporedbi s 10,3 posto u prošloj godini. Indiju također očekuje nešto slabiji rast u odnosu na lanjskih 10,4 posto, i to u visini 8,2 posto u 2011. i 7,8 posto u 2012. U MMF-u posebnu pozornost skreću na problem visoke nezaposlenosti, ističući kako posao i dalje traži oko 205 milijuna ljudi u svijetu, što predstavlja povećanje za oko 30 milijuna od 2007., po podacima Međunarodne organizacije rada.
BRUXELLES - Nafta je i dalje glavni izvor energije u Europskoj uniji, a Hrvatska je u tome iznad europskog prosjeka, a i po udjelu obnovljivih izvora Hrvatska je nešto bolja od europskog prosjeka, pokazuju rezultati koje je u ponedjeljak objavio europski statistički ured Eurostat. Po podacima za 2009., udio nafte kao izvora ukupno potrošene energije u 27 zemalja članica iznosio je 36,6 posto, a u Hrvatskoj točno 50 posto. U odnosu na 1999. godinu, Hrvatska je više nego EU smanjila udio nafte. Prema podacima za 1999. godinu, na naftu je u EU otpadalo 39,2 posto, a u Hrvatskoj 56,2 posto. Udio plina u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj je neznatno promijenjen u desetogodišnjem razdoblju. Na plin je 1999. otpadalo 27,4 posto, a 2009. 27,5 posto. U EU je nešto manji udio plina - 22,4 posto 1999. i 24,5 posto 2009. godine. U pogledu čvrstih goriva Hrvatska je znatno ispod europskog prosjeka. U EU je udio energije iz čvrstih goriva 1999. iznosio 18,3 posto, a 2009. 15,7 posto. U Hrvatskoj je 1999. iznosio 2,6 posto, a deset godina kasnije 5,8 posto. Udio nuklearne energije u EU-u 1999. godine iznosio je 14,2 posto, a 2009. godine 13,6 posto. Za Hrvatsku nema podataka o udjelu nuklearne energije. EU je u deset godina gotovo udvostručila udio obnovljive energije s 5,4 posto 1999. na 9 posto 2009. godine. U Hrvatskoj je suprotan trend - 1999. godine na obnovljive izvore otpadalo je 11,3 posto, a 2009. godine 10,9 posto. Europska unija je zacrtala cilj da do 2020. godine 20 posto energije bude iz obnovljivih izvora.
ZAGREB/BRUXELLES - Manje od polovice europskih potrošača osjeća se sigurno, informirano i zaštićeno, teško razumiju izbore koji su im na raspolaganju, ne poznaju svoja prava i nisu spremni poduzeti nešto kada su im prava prekršena, pokazalo je novo ispitivanje Eurobarometra, čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak u povodu Europskog summita potrošača 2011., priopćeno je iz Bruxellesa. Šteta nanesena potrošačima procjenjuje se na 0,4 posto BDP-a EU-a, a više od petine europskih potrošača prijavilo je u zadnjih godinu dana neki problem. Premda se većina potrošača žali prodavačima, većina ih se u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora ne odlučuje na daljnje korake. Znatan broj potrošača ima problema u snalaženju s cijenama, razumijevanju ključnih informacija, prepoznavanju nezakonitih trgovačkih praksi i poznavanju svojih prava. Većina ispitanika nije bila upoznata s pravom na povrat robe, popravak ili zamjenu neispravnog proizvoda, pokazalo je ispitivanje.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija objavila je u ponedjeljak seriju mjera kojima je cilj objasniti i ojačati provedbu prava putnika širom Europe kako bi putnici mogli učinkovitije uživati svoja prava, a industrija imati jasnija pravila, priopćeno je iz Bruxellesa. "Sljedeći veliki korak bit će provedba pravila - nije dovoljno imati ih na papiru, moraju se provoditi u praksi", rekao je europski povjerenik za promet Siim Kallas, dodajući da EU primjerice ne može zatvarati oči pred problemom koji je nastao prošle godine zbog krize s vulkanskim pepelom s Islanda ili velike količine snijega. Kratkoročno, Komisija će poduzeti seriju mjera kako bi poboljšala paneuropsku provedbu prava putnika. Te mjere uključuju kao prvo jačanje mandata mreže nacionalnih tijela, potom objavljivanje smjernica za ljude sa smanjenom mobilnošću, formiranje novog foruma kako bi dobila povratnu informaciju od skupina za zaštitu potrošača, nevladinih organizacija i industrije o svim pitanjima vezanim uz prava putnika, te jačanje informacijske kampanje.
LJUBLJANA - Slovenija će za pomoć Portugalu u sklopu europskog mehanizma za održavanje stabilnosti eura osigurati oko 200 milijuna eura bankovnih jamstava, rekao je u ponedjeljak novinarima u Ljubljani predsjednik slovenske vlade Borut Pahor. Dodao je da je riječ o procjenama koje još nisu konačne, ali da je riječ o manjim jamstvima od onih na koja se kao slovenski udio računalo prošli tjedan, kad se spominjala okvirna svota od 300 milijuna eura. Pahor je rekao da je Slovenija još u skupini financijsko stabilnih članica Europske unije koje sudjeluju u paketima pomoći državama članicama euro-zone koje su se našle u financijskim teškoćama, ali da je daljnja stabilnost ovisna o provođenju strukturnih reformi. U sklopu europskih mjera za pomoć državama koje su se našle u teškoćama, Slovenija je do sada dala 327 milijuna eura kredita Grčkoj i 87 milijuna eura jamstava za Irsku, čime dokazuje da je u skupini država koje su stabilne i sudjeluju u očuvanju eura kao čvrste valute. To je Slovencima teško razumjeti s obzirom na teškoće koje postoje i u Sloveniji, rekao je Pahor.
OSLO - Norveška je spremna pokrenuti posljednju rundu pregovora s Europskom unijom o izmjeni europske direktive o poštanskim uslugama kako bi izbjegla svoje prvo u povijesti pozivanje na europsku klauzulu o izuzeću, izjavio je norveški premijer. Norveška nije članica EU-a, ali je dio Europskog ekonomskog prostora (EEA) i carinske zone Schengen jer poštuje ekonomske propise EU-a kojima se ograničavaju subvencije i stvaraju ravnopravni uvjeti za tvrtke iz svih zemalja EU-a. Oslo dosad nije iskoristio pravo na izuzeće, koje uključuje i pravo na suspenziju dijela sporazuma EBA i može ugroziti norveški dugogodišnji ekonomski aranžman s Bruxellesom. Premijer Jens Stoltenberg nije uspio uvjeriti svoju Laburističku stranku na kongresu tijekom vikenda da odustane od protivljenja direktivi, kojom bi se okončao norveški poštanski monopol. "Počet čemo pregovore, a ako ne uspiju, spremni smo iskoristiti klauzulu o izuzeću“, rekao je Stoltenberg za javnu televiziju NRK. Prema norveškom izvješću o posljedicama liberalizacije tržišta poštanskih usluga, oko pola milijuna Norvežana moglo bi u tom slučaju dobivati poštu samo jednom tjedno, naprema šest dana u tjednu u postojećem subvencioniranom sustavu.
LONDON - Jen je u ponedjeljak ojačao prema euru na međunarodnim tržištima valuta budući da je novi potres u Japanu nagnao ulagače da pričekaju s rasprodajama japanske valute u očekivanju njezina jačanja. Ulagači neskloni riziku pritisnuli su euro prema dolaru, koji je tako oslabio 0,2 posto prema američkoj valuti, kliznuvši na 1,4451 dolar. Prema jenu euro je bio u minusu 0,25 posto, te se njime trgovalo po 122,40 jena. Dolar je prema jenu ostao stabilan, na 84,68 jena. "Najnoviji potres u Japanu zaustavio je sklonost rizičnoj trgovini. Stoga se ponovno počeo kupovati jen", ocjenjuje čelnik valutne strategije CIBC World Marketsa Jeremy Stretch. U međuvremenu je i niz središnjih banaka azijskih zemalja objavio da je intervenirao kako bi zakočio jačanje svojih valuta i trgovci očekuju da bi prihode od tih intervencija mogle prebaciti u eure.