ZAGREB - Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prošloj je godini iznosio 654,3 milijuna eura, što je za čak 73,9 posto manji deficit tekućeg računa u odnosu na 2009. godinu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Podaci samo za četvrto tromjesečje prošle godine pokazuju da je deficit tekućeg računa platne bilance iznosio 1,05 milijardi eura i u odnosu na zadnje tromjesečje godine prije smanjen je za 31,3 posto. Deficit tekućih transakcija za 2010. godinu u iznosu od 654,3 milijuna eura najniži je deficit od 2000. godine kada je, nakon krizne 1999. godine, zabilježen deficit u iznosu od 568 milijuna eura. Na smanjenje deficita tekućeg računa u prošloj je godini najviše utjecao snažan pad deficita na računu roba, te blagi rast suficita na računu usluga. Manjak na računu roba prošle je godine iznosio 5,9 milijardi eura, što je smanjenje za 19,5 posto u odnosu na 2009. godinu. Na to je pak utjecao rast izvoza za 18,1 posto, na 9,1 milijardu eura, uz istodoban blagi pad uvoza, za 0,3 posto, na 15,04 milijarde eura. Na računu usluga zabilježen je rast suficita za 2,2 posto, na 5,8 milijardi eura, a tomu su najviše pridonijeli rastući prihodi od usluga prijevoza i ostalih usluga, dok su prihodi od turističkih usluga nešto slabiji nego u 2009. godini. Tako su prihodi na podračunu putovanja, odnosno prihodi od turizma u prošloj godini iznosili 6,23 milijarde eura, što je za 142,9 milijuna eura ili za 2,2 posto manje nego 2009. Iako je prošle godine zabilježen rast fizičkih pokazatelja u turizmu, odnosno rast i dolazaka i noćenja turista, prihodi su, kako su još ranije objašnjavali analitičari HNB-a, niži zbog slabije prosječne potrošnje inozemnih turista.
ZAGREB - Hrvatska turistička zajednica-HTZ i Europsko udruženje nacionalnih udruga putničkih agencija i touroperatora-ECTAA potpisale su danas u Zagrebu ugovor o marketinškoj suradnji vrijedan 50 tisuća eura temeljem kojeg će ECTAA Hrvatsku u idućih godinu dana posebno promovirati kao preporučeno odredište za putovanja i odmor. Potpisujući taj ugovor s predsjednicom ECTAA-e Irenom Gueorguievom direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić naglasio je da će temeljem njega do 31. ožujka 2012. gotovo 80 tisuća članica (agencije, touroperatori i drugi) ECTAA-e iz 29 europskih zemalja Hrvatsku promovirati u svojim različitim distribucijskim kanalima. To ima veliku vrijednost, 'okititi se titulom ECTAA-ine preporučene destinacije nije mala stvar', rekao je Bulić koji je uvjeren da će se stoga navedeni iznos vrijednosti ugovora, koji će HTZ platiti u tri rate, višestruko isplatiti. Tim više, kako je kazao, što će to i Hrvatska koristiti u promociji svog turizma i za ovu i za iduću godinu. Istaknuvši veliku snagu ECTAA-e u europskom turizmu, predsjednica tog udruženja Gueorguieva je dodala da su ove godine odabrali Hrvatsku slijedom svog novog projekta da preporučuju odredišta koja su se 'makla' s isključivo ponude masovnog turizma ka onom veće kvalitete. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i ministar turizma Damir Bajs istaknuvši da je taj ugovor dodatni kvalitetni iskorak u promociji, ali i konkurentnosti hrvatskog turizma.
ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora izvijestila je da je na današnjoj sjednici Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković najavio da će tijekom travnja, uz sudjelovanje Ministarstva financija, biti odlučeno koji će sistem opskrbe sektora ribarstva biti na snazi. Pritom postoje dvije mogućnosti u skladu s direktivama EU – kao do sada, distribucija, obojanog, "plavog dizela" po povlaštenoj cijeni, ili neobojanim dizelom koji bi bio naknadno subvencioniran, ističe se u priopćenju HOK-a. Sjednici Ceha bili su nazočni i predstavnici Ine koji su, kako se navodi, najavili su da će tijekom travnja biti osposobljeno još jedno mjesto za isporuku "plavog dizela" - ono na Malom Lošinju (tako će ih ukupno biti 23), u planu je ponovo stavljanje u funkciju opskrbnog mjesta i na Lastovu, dok će se o dodatnim mjestima po prijedlogu Ceha posebno razgovarati. Predsjednik Ceha Vladan Bojić izrazio je u zadovoljstvo poduzetim mjerama Ministarstva na rješavanju ribarske problematike. Zaključak je Ceha po pitanju promjene pravilnika o ribolovnim alatima, o čemu će se povesti posebna rasprava uz uključivanje županijskih savjetodavnih tijela, znanosti i struke, da prihvaća ukidanje namjene pojedinih alata uz uvjet da se definiraju tehničke karakteristike pojedinih alata i postave vremenska i prostorna ograničenja za njihovu upotrebu, ističe se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak objavila je danas da su na treću aukciju po modelu A+, na kojoj je bio ponuđeno 400 milijuna kuna, pristigle ponude devet banaka u iznosu od 468,08 milijuna kuna, a prihvaćene su ponude osam banaka i ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike kreće se u rasponu od 4,18 do 4,30 posto. Treća aukcija za model A+ održana je u četvrtak, 31. ožujka. Po podacima koje je danas objavio HBOR, najveći iznos kvote od 101,04 milijuna kuna odobren je Raiffeisenbank Austria, koja je tražila kvotu u iznosu od 120 milijuna kuna, a ponderirana kamatna stopa za krajnjeg korisnika kod te banke iznosit će 4,30 posto. Najnižu pak kamatnu stopu za krajnje korisnike od 4,18 posto imaju Erste&Steiermaerkische bank i Hypo Alpe-Adria Bank kojima su i odobrene tražene kvote - ESB 100 milijuna kuna, a Hypo banci 10 milijuna kuna. Traženi iznos kvote dobile su i Societe Generale-Splitska banka, kvotu od 13,04 milijuna kuna, te Istarska kreditna kvotu od 3,6 milijuna kuna, a obje te banke poduzetnicima će po modelu A+ plasirati kredite uz kamatu od 4,24 posto. HBOR je prihvatio i ponudu Zagrebačke banke za kvotu od 97,6 milijuna kuna (traženo 116 milijuna kuna), Privredne banke Zagreb za kvotu od 70,7 milijuna kuna (traženo 84 milijuna kuna) te ponudu Croatia banke za kvotu od 3,9 milijuna kuna (traženo 4,6 milijuna kuna). Ponderirana kamatna stopa za krajnjeg korisnika kod te tri banke iznosit će 4,30 posto. U kreditima po modelu A+ udio HBOR-a je 40 posto, a banaka 60 posto, pa će nakon treće aukcije poduzetnicima po tom modelu na raspolaganju biti ukupan iznos od milijardu kuna.
ZAGREB - Niska likvidnost s redovnim prometom od 10,6 milijuna kuna i tek dionicom HT-a s više od milijun kuna prometa, pad cijene gotovo svih trgovanijih dionica i pad vrijednosti dioničkih indeksa za oko jedan posto, obilježja su današnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Vrijednost Crobexa pala je za 0,94 posto, na 2.268,99 boda, a Crobexa10 za 1,03 posto, na 1.258,45 boda. Milijunski promet danas je ostvarila samo dionica HT-a koje je protrgovano za 2,25 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,83 posto, na 292,55 kuna. Po prometu slijede dionice Ericsson Nikole Tesle kojih je prodano za 778,7 tisuća kuna, a cijena im je pala za 0,15 posto. Na vrijednosti je izgubila i povlaštena dionica Adris grupe i to za 2,91 posto. Promet povlaštenom dionicom Adrisa iznosio je 718,5 tisuća kuna. Više od 706,7 tisuća kuna prometa ostvarila je dionica Atlantske plovidbe čija je cijena pala za 0,83 posto, dok je cijena dionice Dalekovoda pala za 1,19 posto, a promet tom dionicom iznosi 680,6 tisuća kuna. U minusu su danas završile i ostale trgovanije dionice - Podravke za 1,23 posto, Ingra za 1,90 posto, Petrokemija za 2,28 posto, Dom Holding za 2,29 posto, itd. Među rijetkim trgovanijim dionicama koje su zabilježile rast cijene su dionica Kraša s rastom za 2,47 posto i prometom od 459,5 tisuća kuna, a uz promet od 180,7 tisuća kuna porasla je i cijena redovne dionice Adrisa i to za 3,19 posto.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su potražnja i ponuda porasle, pri čemu su se uz prekonoćne tražile i pozajmice na dulje rokove. Danas je prijavljeno 98 milijuna kuna potražnje, što je otprilike 53 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je porasla gotovo 33 posto, te je iznosila 178 milijuna kuna. Većinu prometa činile su prekonoćne pozajmice, kojih je plasirano 27 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 0,44 posto, što je 0,14 postotnih bodova više nego jučer. Ugovoreno je i 10 milijuna kuna pozajmica na rok od dva tjedna, po cijeni od 1,5 posto. Odobreno je i 8 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, pri čemu je kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 3,7 na 1,01 posto. Također, plasirano je i 3 milijuna kuna na rok od 3 mjeseca, po cijeni od 3 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 48 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa je pala s jučerašnjih 1,28 na 0,92 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,07 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a za 0,02 posto prema tečajnici od prošloga petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,383255 kuna. Na vrijednosti je prema kuni ovoga tjedna dobio i američki dolar, ojačavši 0,04 posto, na 5,216005 kuna. Švicarski je franak na tjednoj razini oslabio 0,89 posto, na 5,658534 kune, a vrijednost britanske funte je pala 0,37 posto, na 8,360610 kuna po srednjem tečaju. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a kuna je oslabila prema dolaru za 0,55 posto, dok je prema franku ojačala za 0,26 posto, a prema funti za 0,08 posto.