Nakon burnog tjedna, u petak su valutna tržišta zatvorena s tečajem dolara na 80,60 jena, što predstavlja tjedni pad od 1,53 posto. No, taj bi pad bio znatno veći da u petak nisu intervenirale najveće središnje banke svijeta.
Zahvaljujući toj intervenciji, cijena eura prema japanskoj valuti prošloga je tjedna ojačala 0,48 posto, na 114,35 jena.
Tečaj eura prema američkoj valuti skočio je, pak, 2,01 posto, na 1,4185 dolara, najvišu razinu u četiri mjeseca.
Od samog početka prošloga tjedna jen je jačao prema svim značajnijim svjetskim valutama, jer se očekuje da će japanska osiguravajuća društva prodavati svoju imovinu u inozemstvu i kupovati jene kako bi nadoknadila štete od potresa i tsunamija.
Slično se dogodilo 1995. godine, kada je u tri mjeseca nakon potresa u Kobeu jen prema dolaru ojačao za 20-ak posto.
Štete od katastrofe u Japanu mogle bi, procjenjuje se, dosegnuti 200 milijardi dolara, što je otprilike 3 posto tamošnjeg godišnjeg bruto domaćeg proizvoda, i vjerojatno će ponovno gurnuti Japan u recesiju.
Jačanje jena samo dodatno šteti japanskom gospodarstvu jer time proizvodi japanskih izvoznika postaju skuplji i manje konkurentni na svjetskim tržištima.
Japanska središnja banka nastojala je izvanrednim mjerama 'ohladiti' tržišta. U financijski je sustav od početka tjedna ubrizgala 55.600 milijardi jena, ili 688 milijardi dolara. No, to nije zauzdalo jačanje jena.
U četvrtak je tečaj dolara potonuo na samo 76,25 jena, najnižu razinu u povijesti i znatno ispod prethodnog rekorda od 79,75 jena, zabilježenog nakon potresa u Kobeu.
To je natjeralo na akciju skupinu G7 najbogatijih zemalja svijeta. Na izvanrednoj telekonferenciji u četvrtak navečer čelnici G7 odlučili su intervenirati na tržištima.
U petak ujutro, od samog otvaranja Tokijskoj tržišta, središnja japanska banka počela je agresivno prodavati jene. Procjenjuje se da je Bank of Japan u petak prodala oko 2.000 milijardi jena, što je protuvrijednost od oko 25 milijardi dolara.
Zahvaljujući tome, tečaj dolara skočio je oko 3,5 posto, s manje od 79 na više od 81,50 jena. Cijena eura skočila je istodobno gotovo 4 posto, na 115 jena.
Najavivši intervencije, japanski ministar financija Yoshihiko Noda poručio je da je cilj intervencija smirivanje tržišta te da Skupina G7 nije dogovorila nikakvu ciljanu razinu tečaja jena.
Čim su otvorena europska tržišta, intervenirale su i njemačka, francuska, britanska te talijanska središnja banka, a poslijepodne su im se pridružile i monetarne vlasti SAD-a i Kanade.
Tim intervencijama središnje su banke natjerale tečaj dolara na otprilike 82, a eura na 115,55 jena.
Čelnici skupine G7 zabrinuti su zbog toga što bi prevelike oscilacije tečajeva mogle dovesti do krize povjerenja na tržištima od Azije, preko Europe, do SAD-a, što bi naštetilo cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.
„Ovo je prva koordinirana intervencija G7 od 2000. godine i imat će velikog utjecaja na tržište. Uz to, zajednička intervencija pokazuje solidarnost financijskih vlasti najrazvijenijih zemalja svijeta s Japanom, koji je u teškoj situaciji nakon potresa“, kaže Kathy Lien, direktorica valutnog odjela u tvrtki GFT.
Ipak, pred kraj trgovanja u petak jen je ponovno ojačao. Tečaj dolara pao je stoga na 80,60, a eura na 114,35 jena, što najavljuje nestabilno trgovanja i idućega tjedna.