Tečaj dolara prema japanskoj valuti pao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 81,85 jena, dok je cijena eura potonula 1,1 posto, na 113,80 jena.
Tečaj eura prema američkoj valuti oslabio je 0,6 posto, na 1,3905 dolara.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 77,25 bodova.
Silovit potres u Japanu izazvao je u petak jačanje jena jer se očekuje da će tamošnja osiguravajuća društva idućih dana prodavati svoju imovinu u inozemstvu i kupovati domaću valutu kako bi nadoknadila štete od potresa.
Zbog toga je u petak tečaj dolara prema jenu potonuo čak 1,2 posto, što je njegov najveći dnevni pad od početka prosinca prošle godine. Jen je ojačao i prema euru, švicarskom franku i većini ostalih najvažnijih svjetskih valuta.
„Prisjetimo li se potresa iz 1995. godine, vidjet ćemo da je i tada jen ojačao. Japanski ulagači koji su puno ulagali u inozemstvu vratit će novac u zemlju zbog smanjenja rizika, a osiguravajuća društva i zbog nadoknade štete“, objašnjava Michael Woolfolk, strateg u banci BNY Mellon.
Zbog toga se očekuje daljnje jačanje jena, pa bi, procjenjuju analitičari, idućega tjedna cijena dolara mogla pasti ispod 81, a možda i ispod 80 jena.
No, u tom se slučaju može očekivati intervencija japanske središnje banke jer jačanje jena nanosi štete velikim japanskim izvoznicima, kojima zbog toga slabi konkurentnost na svjetskim tržištima, a to loše utječe na ionako oslabljeno japansko gospodarstvo.
Zbog štete koju jačanje jena nanosi japanskim kompanijama, Bank of Japan već je u nekoliko navrata intervenirala u rujnu prošle godine, i to prvi puta nakon 15 godina.
Koliko će jen ojačati, ovisi i o tome kolike je štete nanio potres. O tome, naime, ovisi koliko će novca iz inozemstva morati povući japanska osiguravajuća društva kako bi nadoknadila štete.
Osim jena, i euro je u petak ojačao prema američkoj valuti. Cijeloga tjedna europska je valuta bila pod pritiskom zbog smanjenja kreditnog rejtinga Španjolskoj i Grčkoj, što je obnovilo strahovanja od dužničke krize u eurozoni.
Zbog toga je tijekom tjedna tečaj eura zaronio i ispod razine od 1,38 dolara. No, nakon što su u petak čelnici 17 zemalja euro zone dogovorili povećanje kreditnih kapaciteta europskog fonda za pomoć zemljama u financijskim poteškoćama, cijena eura vratila se iznad razine od 1,39 dolara.
Na izvanrednom sastanku na vrhu dogovoreno je da se stvarni kreditni kapaciteti Europskog fond za financijsku stabilnost (EFSF) povećaju na 440 milijardi eura. Taj je fond na papiru imao 440 milijardi eura, ali je mogao posuditi samo 250 milijardi eura.
Dogovoreno je i da će taj fond moći na tržištu kupovati obveznice zemalja članica u financijskim poteškoćama, pod uvjetom da ta zemlja donese program sanacije svojih financija i da ga striktno provodi.
Čelnici eurozone također su dogovorili da se Grčkoj smanje kamate na zajmove koje je dobila iz europskog fonda s prosječnih 5,2 posto na 4,2 posto te produlji razdoblje otplate s 3 na 7,5 godina.
S druge strane, nije prihvaćen sličan zahtjev Irske, jer ta zemlja odbija povećati poreze na dobit poduzeća.
Riječ je o načelnom dogovoru i potrebno je još dogovoriti sve pojedinosti što bi trebalo biti gotovo do sljedećeg redovitog summita EU-a, 24. i 25. ožujka.