BERLIN - Hrvatski turistički djelatnici, hotelijeri i predstavnici putničkih agencija, okupljeni ovih dana na Svjetskoj turističkoj burzi-ITB u Berlinu, zadovoljni su bukingom i prodajom na njemačkom tržištu, posebno za ljeto, koja se kod ponekih penje i na 30 posto više nego u isto vrijeme lani. Predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela (LRH) Kristjan Staničić ističe da im je s njemačkog, ali i drugih euro tržišta, buking trenutno odličan, bolji od lanjskog i za 25 posto. Slijedom nove strategije kaže da su prilagodili prodaju tržišnim kretanjima, te dosta rade on-line ili na direktnoj prodaji, čime postižu i bolje cijene od onih koji nude touroperatori u fazi tzv. ranijeg bukinga. S obzirom na to i rast volumena bukinga u ovo vrijeme i on, baš kao i predsjednik Uprave Hotela Makarska Joško Lelas te izvršni direktor HUP Zagreb i predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kristijan Šustar upozoravaju da to može biti 'dvosjekli mač' jer se može dogoditi da se to financijski manje 'isplati'. Svi se slažu da treba tržište pažljivo osluškivati, te prodaju prilagođavati.
TOKIO - Neke su japanske nuklearne elektrane i rafinerije nafte zatvorene, a središnja banka najavila je pomoć nakon što je sjeveroistočnu obalu Japana pogodio jak potres, koji je odnio i ljudske žrtve, oštetio je ceste i prekinuo opskrbu kućanstava i poduzeća strujom. Zatvoreno je nekoliko zračnih luka, uključujući tokijsku Naritu i obustavljen je željeznički promet. Novinska agencija Kyodo objavila je da je elektronički div Sony, jedan od najvećih japanskih izvoznika, zatvorio šest tvornica. Japanska središnja banka objavila je da će uložiti maksimalne napore kako bi osigurala stabilnost financijskog tržišta, s obzirom na pad vrijednosti jena i japanskih dionica. "Na sjeveru Japana nalaze se tvornice automobila i poluvodiča, pa će potres utjecati na gospodarstvo, s obzirom na štetu u tvornicama", kazao je Yasuo Yamamoti iz Mizuho Research Institutea. "Još ne znamo pune razmjere oštećenja ali usporedbe s potresom u Kobeu navode nas na zaključak da je vlada sastaviti hitan proračun. Očekujemo da će potrošnja pasti. To bi moglo privremeno pritisnuti BDP", dodaje Yamamoto.
OSLO - Europska unija, Norveška i Island nisu još postigli dogovor o sporu oko kvota za izlov skuša, rekao je u petak jedan norveški dužnosnik, nakon trodnevnih pregovora u Oslu. "Kreće se. Stajališta se približavaju, no razlika je i dalje takva da nismo uspjeli postići dogovor", rekao je voditelj norveškog izaslanstva Johan Henrik Williams. Island, koji pregovara o članstvu u EU-u, zadnjih je godina jednostrano odlučio znatno povećati izlov skuše. Izlov se s dotadašnjih 2.000 tona 2010., potaknut financijskom krizom, povećao na 130.000 tona, a za 2011. odredio kvotu od 146.000 tona. EU je, uz potporu Norveške, to ocijenio neprihvatljivim i u siječnju objavio da će zatvoriti svoje luke za islandske brodove koji love skuše. Reykjavik podupiru Ovčji Otoci koji su također povisili kvote. Odluku opravdavaju globalnim zatopljenjem zbog kojeg skuše navodno više migriraju u njihove vode.
BRUXELLES - Europska komisija u idućih će šest mjeseci predložiti sveobuhvatnu reformu kojom se regulira rad agencija za izdavanje financijskih rejtinga. "Događaji od posljednjih nekoliko dana ponovno su skrenuli pozornost na važnu ulogu boljeg i bolje reguliranog okružja za rejtinge", ističu povjerenik EU-a za gospodarska pitanja Olli Rehn i povjerenik za financijske usluge Michel Barnier u zajedničkom priopćenju. "Naše službe trenutno rade najbrže što mogu na paketu prijedloga reformi, koji bi trebao biti gotov prije ljeta", stoji nadalje u priopćenju. U zajedničkom priopćenju povjerenici ističu da je cilj reforme "raznolikost tog snažno koncentriranog sektora, smanjenje pretjeranog oslanjanja na rejtinge, unaprjeđenje državnih kreditnih rejtinga, te otklanjanje preostalih sukoba interesa". "Reforme će biti sveobuhvatne i usmjerene na niz problema za koje znamo da postoje. Pažljivo pratimo američke poteze kako bismo bili sigurni da nema nikakvih regulatornih razmimoilaženja", stoji u priopćenju.
ZAGREB/MILANO - Talijanska banka UniCredit priopćila je u petak da je zamrznula udio libijskih dioničara u skladu s odlukom Europske unije koja danas stupa na snagu. Libijski državni stabilizacijski fond (LIA) ima 2,5-postotni udio u tom najvećem talijanskom zajmodavcu, dok libijska središnja banka ima gotovo petpostotni udio a njezin guverner Farhat Omar Bengdara dopredsjednik je UniCreditova upravnog odbora. U UniCreditovom se priopćenju Bengdar ne spominje, a on osobno kazao je ovaj tjedan u razgovoru za talijanski dnevnik Corriere della Sera da smatra da njegova prisutnost u upravnom odboru banke ne predstavlja nikakav problem. Talijanski poslovni dnevnik Il Sole 24 Ore procijenio je vrijednost libijskog udjela u UniCreditu na 3,6 milijardi eura.
HELSINKI - Finski parlamentarni odbor je priopćio kako neće dopustiti da vlada izdaje nova jamstva za kredite povezane s europskim stabilizacijskim mehanizmom, o kojem će se raspravljati na izvanrednom summitu eurozone. "Odbor nije ovlastio vladu za nastavljeno izdavanje jamstava za te zajmove", navodi se u priopćenju tijela koje kreira finsku politiku prema Europskoj uniji. Odbor je također priopćio da ga je premijer Mari Kiviniemi izvijestio o summitu. Vlada nije ni zatražila veće ovlasti za izdavanje jamstava, ističu u tom parlamentarnom tijelu. Odbor je glasanjem utvrdio da bi dodjela takvih ovlasti vladi bila preuranjena, budući da se "na temelju raspoloživih informacija" na summitu koji se održava u petak ne može donijeti odluka o stabilizacijskim mehanizmima. "Ako se stanje promijeni, odbor pretpostavlja da će imati priliku iznijeti svoje mišljenje prije no što se o tom pitanju bude odlučivalo na razini EU-a", navodi se u priopćenju. Današnji sastanak u Bruxellesu uvod je u redovni proljetni summit EU-a koji je zakazan 24. i 25. ožujka. Na tom će skupu svih 27 članica EU-a raspravljati o jačanju takozvanog Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF).
MADRID - Posrnule španjolske banke trebat će ukupno 15,15 milijardi eura kako bi sanirale financijske pozicije i ispoštovale nove propise čiji je cilj obnova povjerenja u posrnulo gospodarstvo te zemlje, priopćila je španjolska središnja banka. Navedeni iznos odnosi se na ukupno 12 banaka, niži je od vladinog plafona u visini 20 milijardi eura, te daleko ispod prognoza agencija za dodjelu rejtinga. "Ukupno 12 banaka mora povećati svoj kapital i to za ukupno 15,15 milijardi eura. Od tih 12 institucija, dvije su španjolske banke, dvije podružnice inozemnih banaka, a osam štedionice", stoji u priopćenju Bank of Spain. Izvješće španjolske središnje banke ukazuje pritom na najavljene vladine mjere, kojima se od banaka traži da podignu minimalnu razinu temeljnog kapitala kako bi se obnovilo tržišno povjerenje u posrnulo gospodarstvo. Prema novim propisima banke moraju povisiti udio temeljnog kapitala na 8,0 posto vrijednosti ukupne imovine, s trenutnih šest posto, odnosno na 10 posto u slučaju banaka čijim se dionicama ne trguje na burzama.
PEKING - Čelnik kineske središnje banke Zhou Xiaochuan izrazio je povjerenje u eurozonu i rekao da će Peking poduprijeti zemlje koje nastoje prevladati velike dužničke probleme. "Kina ima veliko povjerenje u eurozonu", rekao je Zhou na konferenciji za novinare na marginama godišnjeg zasjedanja parlamenta. "Usprkos nekim teškoćama u pojedinim europskim zemljama, Kina ih i dalje snažno podupire u prevladavanju fiskalnih problema i u postizanju gospodarskog oporavka". "Imamo povjerenja u njihove gospodarske izglede", zaključio je guverner Narodne banke Kine. Peking je na kraju 2010. imao najveće devizne rezerve u svijetu, u vrijednosti od 2.847 milijardi dolara. Veliki dio njih, točnije 1.160 milijardi, odnosi se na američke državne obveznice, ali Kina sve više kupuje i imovinu u eurima.
LISABON - Portugal planira u ovoj godini provesti dodatne mjere štednje i reforme u vrijednosti 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda kako bi osigurao ostvarenje ciljanog fiskalnog manjka od 4,6 posto, kazao je ministar financija. "Ovogodišnje će mjere konsolidacije biti preliminarno proširene kako bismo ostvarili dodatne uštede u visini 0,8 posto BDP-a", kazao je Fernando Teixeira dos Santos novinarima u Lisabonu neposredno uoči početka ključnog summita čelnika eurozone u Bruxellesu, koji bi trebao iznjedriti rješenje za dužničku krizu u toj regiji. Ministar je naveo niz mjera za postizanje dodatne uštede, uključujući rezanje potrošnje na zdravstvene usluge, smanjenje socijalnih prava i odgodu infrastrukturnih projekata. To će, kazao je, Vladi dodatno osigurati ostvarenje ciljanog 4,6-postotnog proračunskog manjka u ovoj godini.
BERLIN - Inflacija je u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, blago je porasla u veljači, četvrti mjesec zaredom, na 2,1 posto, objavio je državni zavod za statistiku. Analitičari su očekivali da će se zadržati na dva posto. Ubrzavanje inflacije potaknulo je veliko poskupljenje energenata, za 10,2 posto u odnosu na veljaču 2010. Cijene hrane također su porasle, za 3,4 posto u odnosu na isti mjesec lani. U prošlogodišnjoj veljači godišnja stopa inflacije iznosila je samo 0,6 posto. Počela je rasti u listopadu 2010., kada je iznosila 1,3 posto.
PEKING - Kina je objavila da je inflacija u veljači ostala nepromijenjena na visokih 4,9 posto, ali vlasti ustraju u tvrdnji da je mogu obuzdati, šaljući time poruku javnosti kako bi spriječile nerede. Poskupljenje hrane, stanovanja i drugih osnovih potrepština postalo je veliki izvor bojazni za potrošače i za političare. Indeks potrošačkih cijena, ključni pokazatelj inflacije u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu, ostao je tako nepromijenjen u odnosu na siječanj i ponovno je nadmašio ciljanu vladinu godišnju stopu inflacije od četiri posto.
LONDON/ZAGREB - Velika Britanija neće ponoviti "pogrešku" kada je milijunima državljana novih članica EU-a odmah dopustila pristup svojem tržištu rada, poručio je britanski ministar za imigraciju Damian Green. Green je u razgovoru za britanski list "Mail Online" kazao da će Britanija uvesti "najstroža moguća ograničenja", obično sedmogodišnju zabranu zapošljavanja, za države koje nastoje ući u Europsku uniju - Hrvatsku, Tursku, Island, Makedoniju i Crnu Goru. "Ova vlada zauzet će se za stroge kontrole kako bi radnicima iz novih država članica spriječila pristup našem tržištu rada. Nećemo ponoviti pogrešku iz prošlosti", rekao je Green. Europski zakoni dopuštaju državama članicama da zatvore svoja tržišta rada radnicima iz pristupajućih zemalja na najviše sedam godina.
LONDON - Cijena sirove nafte pala je u petak na londonskom tržištu ispod 114 dolara za barel nakon što je veliki potres pogodio Japan, stvorivši 10-metarski tsunami i zatvorivši desetke tvornica u trećem potrošaču nafte u svijetu. Cijene barela sirove nafte pale su na londonskom tržištu 1,71 dolar na 113,77 dolara. Na američkom tržištu bile su u minusu 83 centa i iznosile su 101,87 dolara. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je u petak na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak porasla na 110,71 dolar, sa 109,96 dolara koliko je iznosila prethodnog dana.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Snažan potres u Japanu i uvjerenje da će Portugal biti prisiljen tražiti pomoć kako bi prebrodio krizu uzdrmali su u petak europska tržišta dionica, a na udaru su se našle ponajprije osiguravatelji. U takvom je okruženju londonski indeks Ftse oslabio 0,5 posto na 5.814 bodova. Frankfurtski DAX spustio se ispod razine od 7.000 bodova, potonuvši 1,1 posto na 6.989 bodova. Pariški CAC oslabio je pak 0,8 posto, kliznuvši na 3.934 boda. "Tržišta su trenutno u fazi korekcije. Prirodne katastrofe u vrijeme kada tržišta brinu drugi problemi samo pojačavaju zabrinutost", ocjenjuje ulagački strateg tvrtke NCB Stockbrokers u Dublinu Bernard McAlinden. Vijest o silovitom potresu u Japanu jačine 8,9 stupnjeva najsnažnije je pogodila osiguravateljski sektor. Tako su dionice reosiguravatelja Swiss Re, Hannover Re i Munich Re redom potonule između 4,8 i 5,5 posto, dok je Allianz zabilježio 1,6-postotni pad vrijednosti dionice. Drugi najveći europski osiguravatelj Axa također je oslabio, i to za 2,1 posto. Potres je uzdrmao i naftna tržišta, pa su cijene na američkom tržištu nakon podneva kliznule na 99 dolara za barel, a na londonskom su se spustile na 112,81 dolar za barel.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica i jutros, drugi dan zaredom, oštro pale, jer se ulagači povlače s tržišta zbog nemira u Saudijskoj Arabiji i niza slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih podataka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros potonuo 1,7 posto, a više od 1 posto pale su i cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Singapuru. U Šangaju su cijene dionica oslabile oko 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 1,1 posto. Ulagače je na povlačenje s tržišta naveo jučerašnji pad Dow Jones indeksa na Wall Streetu za više od 1,8 posto, što je njegov najveći dnevni pad u sedam mjeseci i mogao bi predstavljati početak dugo očekivane korekcije cijena dionica na niže.
NEW YORK - Zbog razočaravajućih gospodarskih podataka i nemira u Saudijskoj Arabiji, na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica potonule više od 1,5 posto, pri čemu je Dow Jones indeks zaronio ispod razine od 12.000 bodova, dok je VIX 'indeks straha' skočio više od 8 posto. Dow Jones indeks pao je 228 bodova, ili 1,87 posto, na 11.984 boda, dok je S&P 500 potonuo 1,89 posto, na 1.295 bodova, a Nasdaq indeks 1,84 posto, na 2.701 bod. Na užurbano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje i povećan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 9,07 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 5 naprema 1.