LONDON - Aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone rasle su u veljači najbržim tempom od sredine 2000., zahvaljujući ponajprije njemačkom rastu, ali i obnovljenoj snazi takozvanih rubnih zemalja eurozone, pokazao je ključni pokazatelj britanske tvrtke Markit. Markitov pomno praćeni indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni sektor eurozone u veljači je iznosio 59 bodova, čime je potvrđena prva procjena uglednog londonskog instituta za prikupljanje i analizu gospodarskih podataka. Iako su rast predvodile Njemačka, Austrija i Nizozemska, upravo je njegovo širenje i na rubna gospodarstva eurozone, na Italiju, Irsku i Španjolsku omogućilo ubrzavanje tempa rasta na najvišu razinu od lipnja 2006., ističu u Markitu. Pad aktivnosti zabilježen je samo u Grčkoj. "Konačni PMI za proizvodni sektor eurozone potvrdio je optimizam za veljaču, signalizirajući najsnažniji rast u gotovo 11 godina", zaključuje glavni ekonomist Markita Chris Williamson. Autori izvješća upozoravaju ipak na nastavljeno jačanje inflatornih pritisaka, s obzirom na rekordne stope rasta ulaznih troškova i izlaznih cijena.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel ustvrdila je u srijedu da su francuski i njemački prijedlozi o ukidanju indeksacije plaća u sklopu pakta za konkurentnost Europske unije i dalje aktualni. Ti su prijedlozi u dokumentu koji su sročili pomoćnici predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i predsjednika Europskog vijeća Hermana van Rompuya tek ublaženi, ali ne i odbačeni, kazala je Merkel u Berlinu na zajedničkoj konferenciji za novinstvo s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom. Pomoćnici europskih čelnika predlažu, između ostalog, da plaće i produktivnost tvore osnovu za procjenu napretka u procesu poboljšanja konkurentnosti u EU. "Zahvaljujući tim prijedlozima, u kojima se nedvojbeno još uvijek spominje i indeksacija plaća, možemo raspravljati o temeljnim činjenicama konkurentnosti", kazala je njemačka kancelarka. Berlin je, uz potporu Pariza, iznio prijedloge o paktu za konkurentnost na summitu EU-a početkom veljače, ali su mnoge članice EU-a to protumačile kao dovođenje pred svršen čin. Pariz i Berlin žele da eurozona prihvati pakt za konkurentnost u zamjenu za povećanje zajmodavnih kapaciteta pakta za pomoć zaduženim članicama.
LONDON - Vodećih deset hedge fondova u svijetu ostvarilo je u drugoj polovici prošle godine za svoje klijente neto zaradu od 28 milijardi dolara. Studija tvrtke LCH Investments, investitora u visokorizične fondove, koju je u srijedu objavio britanski poslovni dnevnik Financial Times, pokazala je da je deset vodećih svjetskih hedge fondova u šest mjeseci, do kraja 2010., klijentima proizvelo dvije milijarde dolara više no što ukupno iznosi neto dobit Goldman Sachsa, JPMorgana, Citigroup, Morgan Stanleya, Barclaysa i HSBC-a. Prema studiji, tih je deset fondova od utemeljenja do danas za svoje klijente ukupno ostvarilo 182 milijarde dolara zarade. Od uspostave fonda Quantum Fund 1973., milijarder George Soros, jedan od najvećih svjetskih ulagača, zaradio je ulagačima 35 milijardi dolara. Velika mu je konkurencija Paulson & Co, najbogatijeg hedge menadžera na svijetu Johna Paulsona, koji je klijentima od 1994. do danas zaradio 32,2 milijarde dolara, a samo u drugoj polovici 2010. godine 5,8 milijardi.
ŽENEVA - Visoke cijene nafte gotovo će prepoloviti ovogodišnju dobit avioprijevozničke industrije unatoč oporavku zračnog prometa, izvijestila je u srijedu Međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IATA). U revidiranoj procjeni za 2011. IATA je snizila očekivanu dobit industrije na 8,6 milijardi dolara, s 9,1 milijardu koliko je prognozirano u prosincu. Time bi se neto dobit smanjila za 46 posto u usporedbi sa 16 milijardi dolara ostvarenih u 2010, ističe iz IATA-e. Najveći pomak u prognozama odnosi se na cijene nafte, izjavio je glavni direktor IATA-e Giovanni Bisignani. "Dobit će se prepoloviti u usporedbi s 2010., a marže iznose jadnih 1,4 posto", kazao je. Očekuje se da će avioprijevoznici na ime troškova goriva 'iskeširati' 166 milijardi dolara, uz ukupne prihode u visini 594 milijarde dolara, te brži rast zračnog prometa i povećanje kapaciteta. Nove prognoze temelje se na prosječnoj godišnjoj cijeni nafte na londonskom tržištu od 96 dolara za barel, u odnosu na prognozirana 84 dolara iz prosinačke prognoze. IATA je povisila i prognozu o rastu putničkog prometa u ovoj godini na 5,6 posto, s 5,4 posto prognoziranih u prosincu.
DAKA - Nakon optužba da je banka Grameen neregularno poslovala, nobelovac Mohamed Junus smijenjen je s položaja čelnika te mikrobanke, objavila je u srijedu središnja banka Bangladeša. Junusu (70) je Grameen Bank osnovao je i vodio od 2002. godine. U inozemstvu ga slave političari i financijaši, a od kraja prošle godine napada ga Vlada premijerke Šeike Hasine Vazed jer je u norveškom dokumentarcu objavljeno da Grameen banka izbjegava plaćanje poreza. Junus, "bankar siromašnih" koji je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu zbog svog programa zajmova, opovrgava svaku financijsku nepravilnost, a njegovi pristalice kažu kako ga vlada želi diskreditirati jer je 2007. pokušao osnovati političku stranku i od tada je u sukobu s Hasinom Vazed. "Pismeno smo obavijestili Grameen banku da je Mohamed Junus smijenjen", rekao je glasnogovornik središnje banke A. F. M. Asaduzaman. U utorak je dužnosnik središnje banke rekao kako je ministarstvu financija poslan zahtjev za Junusovo hitno umirovljenje, jer je na položaju bio gotovo desetljeće duže nego što to zakon dopušta. Banka je objavila da Junus ostaje, a direktor kojega je imenovala Vlada kaže da je vladina zapovijed izvršena. Još se ne zna kako će se sadašnja situacija razriješiti, piše Reuters.
LONDON - Euro je u srijedu blago ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta poglavito zahvaljujući očekivanjima viših kamatnih stopa u eurozoni. Euro je tako ojačao 0,2 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,3800 dolara. Američka valuta ojačala je pak 0,1 posto prema japanskoj, na 81,93 jena. Podršku euru djelomice su pružili najnoviji podatci Eurostata o rastu proizvođačkih cijena u eurozoni u siječnju po najvišoj stopi u povijesti eurozone, ponajprije zbog rasta cijena energenata. Jačanju eura ipak prijeti određena korekcija, s obzirom na nastavljene geopolitičke napetosti koje pojačavaju neizvjesnosti i potiču poskupljenje energenata, te pritišću cijene dionica na burzama. Zabrinutosti u vezi visokih cijena nafte, koje bi mogle naštetiti globalnom oporavku, najvjerojatnije će ulagače odvratiti od rizičnih ulaganja i okrenuti ih valutama poput američkog dolara i švicarskog franka, koje smatraju sigurnim utočištima za kapital u neizvjesnim vremenima.