ANDORRA/ZAGREB - Švicarska, Njemačka i Francuska najatraktivnija su u svijetu za razvoj industrije turizma i putovanja, dok je Hrvatska potvrdila svoju poziciju ispred nekoliko članica Europske unije (EU) na ljestvici konkurentnosti te industrije, koju sastavlja Svjetski gospodarski forum (WEF). Hrvatska je zauzela 34. mjesto među ukupno 139 zemalja, sa 4,6 bodova, na ljestvici od jedan do sedam bodova. Tako joj je plasman ostao nepromijenjen u odnosu na prošlogodišnje WEF-ovo izvješće. Na odvojenoj ljestvici europskih zemalja našla se na 24. mjestu. Njezina je pozicija stabilna u proteklih nekoliko izvješća, drže u WEF-u. Najbolji je plasman Hrvatska ostvarila u kategoriji turističke infrastrukture, gdje je zauzela četvrto mjesto, s osvojenih maksimalnih sedam bodova. Izdvaja se i afinitetom za putovanja i turizam, sa zauzetim 20. mjestom u toj kategoriji i osvojena 5,3 boda, te strogim sanitarnim propisima, s plasmanom na 32. mjestu i osvojenih 6,0 bodova, i sigurnošću, na 33. mjestu sa 5,5 bodova. Najslabiji plasman Hrvatska je ostvarila u kategoriji konkurentnosti cijena, zauzevši 101. mjesto, s osvojena 4,2 boda. Na europskoj ljestvici lošiji plasman od Hrvatske ostvarile su nove članice EU-a, poput Mađarske, Bugarske, Poljske, Latvije, Slovačke, Litve i Rumunjske.
ATENA - Agencija Moody's je znatno snizila kreditni rejting Grčkoj zbog bojazni da njena nastojanja da smanji dug neće biti dovoljna. Grčki je rejting tako snižen za tri razine, s 'Ba1' na 'B1', uz negativnu progonozu. To znači da agencija razmatra mogućnost dodatnog sniženja u sljedećih nekoliko mjeseci. U Moody'su obrazlažu tu odluku značajnim rizicima povezanim s provedbom plana fiskalne konsolidacije, te rizicima povezanim s restrukturiranjem duga. "Mjere konsolidacije proračuna i strukturalne reforme potrebne za stabilizaciju dužničke dinamike Grčke i dalje su jako ambiciozne a njihova provedba podložna značajnim rizicima", ističe se u priopćenju. Moody'sov rejting za Grčku najniži je među ocjenama vodećih agencija. Ujedno je Moody's prvi klasificirao dug grčke vlade kao 'visoko spekulativan'. Grčko ministarstvo financija smatra takvo smanjenje potpuno neopravdanim.
LONDON - Europski bankovni regulatori postrožit će provjere otpornosti banaka na krize budući da prošlogodišnje nisu otkrile razmjere financijskih problema u nekim irskim zajmodavcima, izvijestio je The Financial Times. Europska Agencija za banke (EBA) sprema se uvesti ocjenu 'na granici', uz 'zadovoljava' i 'ne zadovoljava', u sklopu mehanizma kojim bi se slabijim bankama nametnula dokapitalizacija, piše FT. Priznavši nedostatke prošlogodišnjih provjera, predsjednik EBA-e Andrea Enria kazao je za financijski dnevnik da se odlučio da testovi budu vjerojdostojniji i da ih se može koristiti kao okidač za temeljitu dokapitalizaciju europskih najslabijih banaka. "Bilo bi dobro da se na nadzornoj razini mogu poduzeti mjere i u slučaju banaka koje su možda dobile ocjenu 'zadovoljava' ali za dlaku, ili imaju neka problematična područja", kazao je. Da bi se to postiglo, mjere nadzornih tijela mogle bi uključivati i pritiske u vezi s isplatom dividendi, naglasio je, aludirajući na sugestije da bi banke koje nastoje poboljšati financijsku poziciju trebale zadržati veći udio dobiti a ne isplaćivati tolike iznose dioničarima.
MILANO - Klimatske promjene koje donose poplave i suše, sve veća potreba za biogoriovom i nacionalna politika zaštite domaćih tržišta mogli bi povećati globalne cijene hrane i ugroziti dugoročnu sigurnost hrane, priopćili su Ujedinjeni narodi. Visoke i promjenjive cijene hrane predstavljaju sve veću zabrinutost u cijelom svijetu, a djelomično su odgovorne i za prosvjede u kojima su srušeni čelnici Tunisa i Egipta, a koji su se proširili od Alžira do Jemena. Razdoblja promjenjivosti cijena nisu nova u poljoprivredi, ali su nedavne šokantne cijene, prouzročene ekstremnim vremenskim uvjetima i pojačanom uporabom žitarica u proizvodnji energije, izazvale veliku zabrinutost, priopćila je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). "Postoji bojazan da bi promjenjivost cijena mogla biti sve veća", navodi FAO u svom izvješću Stanje hrane i poljoprivrede objavljenom u ponedjeljak.
BRUXELLES - Nekoliko najvećih europskih energetskih tvrtki zauzelo se prošli tjedan za veće smanjenje emisije stakleničkih plinova. Energetske tvrtke, među kojima su britanska Scottish & Southern Energy, danski Dong Energy i nizozemski Eneco. Europska komisija trebala bi u utorak predstaviti dokument sa smjernicama kako smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u razdoblju do 2050. godine. EU do 2050. godine planira smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 80 do 95 posto, a za to će biti potrebno uglavnom prijeći na obnovljive izvore energije. U izjavi, koju su podržali i norveški Statkraft, talijanska Sorgenia i grčki Public Power, energetske tvrtke ističu da bi EU trebao otići korak dalje i usvojiti cilj smanjenja emisije CO2 za 25 posto.
DUBLIN - Irska nova vlada obećala je da će se čvrsto pridržavati proračunskih ciljeva dogovorenih u sklopu 85 milijardi eura vrijednog paketa financijske pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi dobila blaže uvjete zaduživanja. Budući irski premijer Enda Kenny pod ogromnim je pritiscima da uvjeri Njemačku, koja najviše uplaćuje u europski proračun, da snizi kamatnu stopu koju Bruxelles naplaćuje irskoj vladi te da joj da više vremena za restrukturiranje bankovnog sektora. Cilj je nove vlade srezati proračunski manjak sa sadašnjih gotovo 12 posto BDP-a ispod gornje dopuštene razine u EU od tri posto do 2015. Bruxelles ga je odobrio već prošle godine s obzirom na rast bojazni da će neuravnotežen rast onemogućiti vladi u Dublinu ispunjenje ranije postavljenog roka u 2014.
MADRID - Španjolske posrnule regionalne štedne banke moraju prikupiti milijarde eura svježeg kapitala kako bi do četvrtka ispunile stroge nove propise o adekvatnosti kapitala. Banke su pod pritiskom zajmova koji su se pokazali nenaplativima nakon pucanja balona na tržištu nekretnina 2008. Također su izvor bojazni da bi Španjolska u konačnici mogla biti prisiljena zatražiti pomoć kakva je pružena Irskoj. Kako bi obnovila povjerenje u gospodarstvo, vlada je prošli mjesec usvojila stroge nove propise o razini temeljnog kapitala banaka. Španjolska središnja banka u četvrtak će utvrditi koje banke ispunjavaju nove propise, te, za one koje ih ne ispunjavaju, odrediti koliko im je još kapitala za to potrebno. Vlada procjenjuje da će sve banke morati prikupiti 20 milijuna eura, a onim zajmodavcima koji to do rujna ne budu učinili, zaprijetila je privremenim preuzimanjem udjela.
PARIZ - Francuska grupa Louis Vuitton Moet Hennessy (LVMH), najveći proizvođač luksuznih roba u svijetu, priopćila je da je dogovorila preuzimanje talijanskog draguljara Bulgarija. LVMH, konglomerat sa sjedištem u Parizu u čijem su vlasništvu, između ostalih, brendovi Christian Dior, Fendi i TAG Heuer, priopćio je da će zamijeniti svojih 16,5 milijuna dionica za 152,2 milijuna dionica te talijanske kuće u vlasništvu obitelji njezina utemeljitelja. Preostale dionice Bulgarija ponudit će na burzi po cijeni od 12,25 eura po dionici.
LONDON/NEW YORK - Londonska burza (LSE) razmišlja o preuzimanju američke elektronske burze dionica Nasdaq samo nekoliko tjedana nakon najavljenog spajanja s burzom u Torontu (TSE), pišu europski mediji. Iako još nije održan formalni sastanak o trosmjernom povezivanju, LSE i njegov kanadski partner planiraju krenuti u tome smjeru nakon što u drugom dijelu godine zaključe vlastitu transakciju kojom će stvoriti najveću burzovnu grupaciju u sektoru sirovina i energije, prenosi list Sunday Times. Glasnogovornik Nasdaqa odbio je komentirati navode. LSE je trenutno usredotočen na zaključenje 3,1 milijardi funta (5 milijardi dolara) vrijednog predloženog preuzimanja vlasnika Toronto Stock Exchangea TMX Groupa.
LONDON - Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na londonskom tržištu nadomak 117 dolara za barel a na njujorškom su tržištu dosegnule najvišu razinu u dvije i pol godine. Uzrok je eskalacija oružanih sukoba u Libiji, koja je potpirila strah od širenja poremećaja u opskrbi na cijelu bliskoistočnu regiju. Na londonskom su tržištu cijene barela sirove nafte u prijepodnevnoj trgovini porasle za 90 centi na 116,87 dolara. Na njujorškom tržištu bile su u plusu 1,53 dolara i iznosile su 105,95 dolara za barel, nakon što su nakratko dotaknule i 106,45 dolara, najvišu razinu od rujna 2008. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je zbog oružanih sukoba proizvodnja nafte u Libiji srezana za milijun barela dnevno, s uobičajenih 1,6 milijuna barela dnevno. Na internetskim stranicama Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavljeno da je cijena referentne košarice barela OPEC-ove nafte u petak poskočila na 111,42 dolara, što je 94 centi viša nego dan ranije.
LONDON - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ojačali nakon što su ulagači zanemarili bojazni povezane s libijskim nemirima i mogućim nepovoljnim utjecajem visokih cijena nafte na gospodarstvo i usredotočili se na oporavak. U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse ojačao 0,75 posto na 6.035 bodova. Frankfurtski DAX bio je u plusu 0,7 posto i iznosio je 7.229 bodova, a pariški CAC dobio je na vrijednosti 0,3 posto i dosegnuo je 4.033 boda. Ulagači pozorno prate stanje na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi zbog utjecaja visokih cijena nafte na svjetsko gospodarstvo. Među dobitnicima se nalazio sektor proizvođača nafte, tako je British Petroleum bio na dobitku 1,4 posto. Sukobi u Libiji poduprli su i dionice proizvođača plemenitih metala, zbog skoka cijena zlata i srebra na višegodišnje najviše razine zbog potrage ulagača za sigurnim utočištima za kapital. Dionica meksičkog Fresnilla dobila na vrijednosti 2,5 posto. Tehnološki sektor crpio je pak potporu iz podignutog investicijskog rejtinga, pa je dionica francusko-talijanskog proizvođača čipova STMicroelectronicsa bila u plusu 1,5 posto, a njemačkog Infineona 1,4 posto.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, pod pritiskom strahovanja ulagača da će rast cijena nafte, koje su dosegnule nove najviše razine u dvije i pol godine, narušiti oporavak najvećih svjetskih gospodarstava. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks potonuo 1,7 posto, a više od 1 posto pale su i cijene dionica u Južnoj Koreji te Australiji. U Hong Kongu je Hang Seng indeks u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle više od 1,5, a u Singapuru oko 0,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 0,7 posto. Osim rasta cijena nafte, Tokijsku burzu uzdrmala je ostavka japanskog ministra vanjskih poslova u nedjelju, što je još jedan udarac ionako oslabljenoj japanskoj vladi.
NEW YORK - I ovoga se tjedna na Wall Streetu očekuje nesigurno trgovanje jer će ulagači 'vagati' između dobrih makroekonomskih podataka koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva i cijena nafte, čiji bi daljnji rast mogao naštetiti oporavku. Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 12.169 bodova. S&P 500 porastao je, pak, 0,1 posto, na 1.321 bod, a za toliko je ojačao i Nasdaq indeks, dosegnuvši 2.784 boda. Prošloga su tjedna cijene dionica znatno oscilirale, ovisno o raspoloženju na tržištu. Kada bi cijene nafte porasle, dionice bi pale zbog strahovanja ulagača da će visoke cijene goriva izazvati pad potrošnje Amerikanaca, što bi potkopalo oporavak gospodarstva koje uvelike ovisi o potrošnji.