ZAGREB - Hrvatski sabor danas će raspraviti godišnje Izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, vodećeg strateškog tijela zaduženog za razvoj i vanjsko vrednovanje visokog obrazovanja, a koje je 2009. provelo vrednovanje četiriju novih preddiplomskih i devet novih diplomskih studija u RH. Pred zastupnicima bi se sutra trebalo naći i financijsko izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje za 2009., a po kojemu je vidljivo da je utrošeno 1,4 milijuna kuna, te da su sredstva bila namijenjena naknadi za rad članovima Vijeća, ali i domaćim i inozemnim recenzentima koji sudjeluju u postupcima osnivanja novih visokih učilišta i novih studijskih programa u RH. Za 12 sati najavljeno je glasovanje o dosad raspravljenim točkama.
ZAGREB - Hrvatska je kroz povijest pokazala da zna čuvati i braniti svoj identitet i to mora biti program HDZ-a i danas, rekao je sinoć na proslavi 21. obljetnice HDZ-a u Dubravi Gordan Jandroković, predsjednik zagrebačkog HDZ-a, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija. Podsjetivši da prije 21 godinu nismo živjeli u slobodi, Jandroković je kazao kako neki danas o toj prošlosti govore kao da je ona bila "med i mlijeko, kao da je uvijek na ovim prostorima sve bilo izvrsno - funkcionirala je pravna država, nije bilo korupcije, bila je sloboda i mogli smo govoriti i raditi što smo htjeli". "A nije bilo tako, upravo suprotno. Oni koji danas o tome govore, ti su bili nositelji nazadnjačkih, antihrvatskih i antidemokratskih ideja i procesa", rekao je Jandroković te istaknuo da je nedopustivo je negirati zločine komunizma. Revizijom povijest, krajnjim licemjerjem i neistinom nazvao je izjave bivšeg predsjednika Stjepana Mesića da nisu postojale žrtve komunističkog sustava. "HDZ ne može i neće pristati na takav način govora", poručio je Jandroković istaknuvši kako je u 21. stoljeću tužno da netko negira žrtvu i zločin. Naglasivši da je HDZ za pomirenje između različitih ideologija koje su prošle preko hrvatskog tla, rekao je da se danas, u 2011. godini, ne može dozvoliti da netko negira zločine komunizma.
ZAGREB - Bivši hrvatski visoki dužnosnik Josip Manolić ocijenio je sinoć u Dnevniku 3 HRT-a da su optužbe na račun nosioca partizanskog rata pripreme za reviziju Drugoga svjetskog rata. "Logora 1948. u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj nije bilo, postojali su kazneni zavodi", ustvrdio je Manolić odgovarajući profesoru Ivi Bancu. Dodao je da bi Banac kao profesor mora znati razlike između sabirnih logora i kaznenih zavoda. Odbacio je optužbe Ive Banca da je bio "šef svih zatvora i koncentracijskih logora u Hrvatskoj od 1948. do 1963. i glavni tamničar u Hrvatskoj". "Banac pripada orkestru koji ide za revizijom II. svjetskog rata, odnosno, borbe antifašista i fašista u Hrvatskoj. On zato mora prozivati i podmetati i ono što nije bilo", izjavio je Manolić. Ustvrdio je da nikakvim likvidacijama nije zapovijedao. "Ozna 2 kojoj sam bio načelnik imala je zadaću da čisti teren ali ne sa ciljem likvidacija nego da se hvataju zločinci i da se predaju redovnom sudu", kazao je dodavši da se iz arhiva može vidjeti kakve su to bile likvidacije - to su bile likvidacije s redovnim presudama koje su ti zločinci zaslužili", ustvrdio je Manolić. Na pitanje kako su se među njima našla trupla žena i djece, Manolić je rekao da se "negdje možda može i to naći, ali to treba uvidjeti". Drži da se zločin treba istražiti, ali je kaže kako je prošlo 70 godina i da će ministar Karamarko "imati grdog posla da to utvrdi".
ZAGREB - Spomen mučenika govori o stvarnosti Crkve, jer nema Crkve bez očitovanja vrhunca ljubavi, a to je za hrvatsku stvarnost sažeto u blaženom Alojziju, istaknuo je sinoć na svetoj misi u zagrebačkoj katedrali na dan blaženoga Alojzija Stepinca zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Kardinal je napomenuo kako je u blaženom Alojziju hod Boga ljubavi postao vidljivim, čujnim i opipljivim u Hrvatskoj i Europi upravo u teškim vremenima rata i totalitarističkih režima kad je izgledalo da su nečujni vapaji milijuna ljudi. "Danas ne možemo previdjeti da živimo trenutke hrvatske povijesti u kojima osjećamo stanovitu malodušnost i gubitak poleta", rekao je Bozanić dodavši kako znamo i da je nekima veoma stalo da vide hrvatske ljude malodušne, obeshrabrene i klonule. Upitao je nije li se i o blaženom Alojziju govorilo oporim jezikom s prijezirom i mržnjom te istaknuo kako Alojzije vraća pogled na ono što daje utjehu i donosi smiraj u uzburkanosti. "Progonitelji u totalitarističkim sustavima nisu planirali pogubljenje kršćana", rekao je dodavši kako im je nakana bila uništiti dušu. Odgovore na ono što nam se i danas događa treba potražiti u sebi, kazao je kardinal te napomenuo kako snagu treba kao Crkva potražiti u sebi. "U nama postoji snaga koju primamo od svetih mučenika, a nju smo uz Božju pomoć očitovali pred grubošću i nepravdom u obrambenom ratu", rekao je Bozanić dodavši kako ta Božja blizina najviše smeta zagovornike neistine.
ZAGREB - Nacionalne stipendije "Za žene u znanosti 2011." primile su na sinoćnjoj svečanosti u Hrvatskome državnom arhivu (HAD) molekularne biologinje Rosa Karlić i Ana Knežević, liječnica Anna Mrzljak i geofizičarka Ivana Stiperski. Na dodjeli tih prestižnih stipendija mladim hrvatskim znanstvenicama, koje završavaju doktorsku disertaciju iz prirodnih znanosti i interdisciplinarnih područja, u iznosu od četiri tisuće eura, a dodjeljuje ih Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i korporacija L'Oreal Adria, generalni direktor te korporacije Julio Qiroga rekao je da su potaknute činjenicom da svijet treba znanost, a znanost treba žene. Naime, nacionalne stipendije "Za žene u znanosti", koje se u Hrvatskoj dodjeljuju od 2007., dio su zajedničkoga projekta što su 1998. pokrenuli L'Oreal i UNESCO zbog promicanja važnosti žena u svijetu znanosti i poticali njihova istraživačkog rada.
ZAGREB - Dosad najpoznatiji po svojemu sakralnom opusu, kipar Mile Blažević predstavio se sinoć u galeriji Forumu na nov način - reljefima. Izložbu čine dva friza reljefa u terakoti, u prizemlju galerije postavljen je friz bojenih i glaziranih terakota (raku) praćen crno-bijelim crtežima, a na katu friz crvenih monokromnih terakota praćen koloristički raskošnim gvaševima. Izložba će biti otvorena do 5. ožujka.
ZAGREB - U Kazalištu Komediji sinoć je izvedena premijera komedije "Da, ministre" autora Antonyja Jaya i Johnatana Lynna u režiji Zorana Mužića, koju je s češkog jezika prevela Dagmar Ruljančić. U dinamičnoj satiri, koja je nastala prema motivima kultne britanske serije "Yes, minister", uz Milu Elegović nastupili su Saša Buneta, Igor Mešin, Davor Svedružić, Damir Lončar, Vinko Kraljević, Ana Kraljević i Emil Kuzminski. U predstavi je riječ o nesnalaženju novog ministra u beskrajnim hodnicima birokracije.