BRUXELLES - Čelnici 27 zemalja Europske unije započeli su u petak jednodnevni izvanredni sastanak na vrhu, koji je po prvotnim zamislima trebao biti posvećen isključivo energiji i inovacijama, ali će glavne teme zapravo biti stanje u Egiptu i kriza u eurozoni. Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predstavit će na summitu prijedlog "pakta za konkurentnost", kojim bi se uz već postojeću monetarnu uniju stvorila i fiskalna unija zemalja koje dijele zajedničku valutu. Njemačka i Francuska žele sveobuhvatno rješenje za sadašnju dužničku krizu u eurozoni. Riječ je o prijedlogu kojim se traži veća usklađenost u vođenju gospodarskih politika između zemalja članica eurozone, a koji između ostaloga uključuje usklađivanje mirovinskih sustava, plaća, poreza na dobit, te uvođenje obveze o ograničavanju javnog duga. Njemačka, najmoćnije europsko gospodarstvo koje najviše izdvaja za pomoć zemljama eurozone u poteškoćama, tražit će prihvaćanje tih prijedloga u zamjenu za povećanje sredstava europskog fonda za stabilnost eura. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) vrijedan je 440 milijardi eura ali je njegov stvarni kreditni kapacitet procijenjen na samo 225 milijardi eura zbog potrebe osiguravanja najvišeg kreditnog rejtinga AAA. Njemački prijedlog uključuje, među inim, produljenje radnog vijeka i odlazak u mirovinu sa 67 godine života, te fiskalno usklađivanje kako bi se spriječilo da neke zemlje s nižim porezima stječu prednost na tržištu.
WASHINGTON - Oporavak američkog gospodarstva očvrsnuo je i dobio na ubrzanju, no pobjeda se ne može proglasiti dok se ne poboljša i stanje na tržištu rada, upozorio je čelnik američke središnje banke Fed Ben Bernanke. "Sve dok ne budemo svjedočili duljem razdoblju intenzivnijeg stvaranja novih radnih mjesta, ne možemo zaključiti da je oporavak istinski učvrstio", kazao je on u razgovoru s novinarima u Washingtonu. Vodeći računa o tome da ne umanji važnost dosadašnjeg oporavka ali i da istodobno ne očituje neutemeljeni optimizam, Bernanke je ukazao na poboljšanje donedavno tvrdokorno slabe osobne potrošnje i zajmodavnih aktivnosti banaka, upozorivši istodobno kako će do povratka stopa nezaposlenosti na normalne razine proći još nekoliko godina. "Gospodarski se oporavak posljednjih mjeseci učvrstio, no dosadašnji rast nije bio dovoljno snažan za značajno poboljšanje na tržištu rada", zaključio je. "Gospodarstvo je, unatoč naizgled bržem tempu rasta, još uvijek u velikim teškoćama", zaključio je. Ukupna je inflacija i dalje ispod ciljanih bančinih razina, ukazujući na slabu potražnju potrošača, dok su cijene najtraženijih roba kao što su hrana i benzin porasle, napomenuo je.
BRUXELLES - Višedesetljetni "rat" Europe i Amerike oko uvoznih carina na banane okončan je u četvrtak nakon što je Europski parlament potvrdio sporazum o njihovom smanjenju. Zastupnici u Bruxellesu izglasali su sporazum, koji je postignut u prosincu 2009. uz posredovanje Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a), a njime su otklonjeni prigovori latinoameričkih i proizvođača banana iz SAD-a na povlašteni tretman uvoza toga voća iz konkurentskih uzgajivača s dalekih teritorija europskih zemalja i bivših europskih kolonija u afričkoj, karipskoj i pacifičkoj regiji (ACP). Prema tom sporazumu carine za latinoameričke izvoznike postupno će se smanjivati s važećih 176 eura po toni, na 114 eura u 2017. Prvo smanjenje provedeno je i prije stupanja na snagu odgovarajućeg propisa objavom u službenom biltenu, rekao je glasnogovornik europskog parlamenta.
BRUXELLES - Europski parlament podupro je ovoga tjedna nove ciljeve za sakupljanje i recikliranje elektronskog i električnog otpada ali je naglasio da proizvođači ne smiju biti ostavljeni sami da pokrivaju troškove sakupljanja takvog otpada iz privatnih kućanstava, pišu europski mediji. Europska komisija procjenjuje da svaki Europljanin generira 17 do 20 kilograma godišnje elektronskog i električnog otpada. To uključuje sve, od žarulja do kompjutera, televizora, mobilnih telefona ili hladnjaka. Prije svega, zastupnici EP-a izglasali su da pravila moraju obuhvatiti sve tipove elektronskog i električnog otpada, osim točno utvrđenih izuzetaka, kao što su velike instalacije, vojna oprema i vozila. Drugo, izglasali su ciljnu stopu skupljanja od 85 posto za svu električnu robu proizvedenu nakon 2016., te kazali da bi zemlje članice trebale biti odgovorne za postizanje ciljeva a ne proizvođači. Zastupnici su također usvojili da se podijele troškovi sakupljanja otpada iz kućanstava između potrošača, proizvođača i trgovaca na malo. Trenutno, sakupljanje plaćaju lokalne vlasti.
LUXEMBOURG - Europski carinici smiju zaplijeniti robu sumnjivog porijekla koja je u tranzitu kroz Europsku uniju ako procijene da prijeti opasnost njezina plasiranja na europsko tržište, kazao je savjetnik Europskog suda pravde (ECJ). Takvo neobvezujuće mišljenje savjetnika pedra Cruza Villalona odnosi se u prvome redu na pritužbe finske tvrtke Nokije i nizozemskog konglomerata Philipsa koje su ECJ-u proslijedili sudovi država članica. "Carinske vlasti u EU smiju zaplijeniti robu u tranzitu koja je porijeklom iz zemalja izvan EU-a i namijenjena je tržištima izvan Unije ako utemeljno posumnjaju da je riječ o falsifikatima, te naročito ako postoji mogućnost da će biti plasirana na tržište Europske unije", kazao je Cruz Villalon. Njegovo stajalište u skladu je s postojećim zakonima koji daju europskim carinskim službenicima ovlasti za privremenu zapljenu robe u tranzitu, čak i ako se ne utvrdi izvan svake sumnje da je riječ o krivotvorinama.
BRUXELLES - Mađarsko predsjedništvo EU-a pokušava postići kompromis o novoj hrani, o čemu pregovori traju od 2008., priopćilo je mađarsko predsjedništvo EU-a. Mađarsko predsjedništvo EU-a organiziralo je ovaj tjedan u Bruxellesu sastanak triju europskih institucija, te Odbora za mirenje posvećen reviziji zakona o novoj hrani iz 1997. Vijeće EU-a, Europska komisija i Europski parlament o tom se pitanju ne uspijevaju dogovoriti od 2008., a ni novi sastanci nisu donijeli pomaka. Sve tri institucije slažu se da proizvodnja i komercijalizacija hrane od kloniranih životinja trebaju biti predmetom posebnog zakona koji bi obuhvatio i druge aspekte kloniranja, što znači da bi trebali biti izdvojeni iz novog zakona o novoj hrani. Rasprava se vodi o tome što bi trebalo učiniti do tada.
MADRID - Španjolska središnja banka priopćila je da je španjolsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju prošle godine poraslo za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, istaknuvši također da je u cijeloj prošloj godini pad bio blaži no što je vlada prognozirala. Bank of Spain tako procjenjuje da je bruto domaći proizvod prošle godine pao 0,1 posto. Vlada je službeno za 2010. prognozirala pad u visini 0,3 posto. Bančini su podaci za četvrto tromjesečje preliminarni. Državni statistički zavod obično objavljuje službene brojke tjedan dana kasnije i one su obično podudarne s bančinim procjenama.
LONDON/MILANO/ZAGREB - Agencija za kreditne rejtinge Fitch Ratings podigla je individualni rejting talijanskoj bankovnoj grupi UniCredit na 'B/C', s dosadašnje razine 'C', navodi se priopćenjima agencije i banke. Fitch pojedinačnim rejtingom za banke procjenjuje vjerojatnost njihova zapadanja u značajne financijske teškoće kakve bi zahtijevale potporu izvana. UniCreditu je također potvrđen važeći dugoročni i kratkoročni rejting kojim se procjenjuje sposobnost podmirivanja obveza, tzv. IDR rejting (Issuer Default Rating), na razini 'A' odnosno 'F1'. Ti rejtinzi spadaju među najviše u svojoj kategoriji i označavaju nizak rizik da banka neće podmirivati svoje obveze. Agencija je ujedno revidirala naviše izglede za dugoročnu sposobnost podmirivanja obveza iz 'negativne' u 'stabilnu', navodi se dalje u priopćenju Fitcha.
STOCKHOLM - Drugi po veličini svjetski proizvođač kamiona Volvo izvijestio je u petak o manjem od očekivanja rastu dobiti u četvrtom tromjesečju zbog problema s povećanjem proizvodnje koja teško drži korak sa snažnim rastom potražnje. Tvrtka je tako u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju ostvarila operativnu dobit od 5,52 milijarde švedskih kruna (856 milijuna dolara), u usporedbi s gubitkom od 2,32 milijarde kruna u istom razdoblju prethodne godine. U Volvu napominju da je dobit u četvrtom tromjesečju bila pogođena većim troškovima sirovina i komponenti u odnosu na godinu prije, u iznosu oko 600 milijuna kruna, a pritisnuli su je i nepovoljni odnosi valuta, za dodatnih 700 milijuna kruna u odnosu na prethodna tri mjeseca.
MOSKVA - Ruska najveća naftna kompanija Rosneft objavila je u petak da joj je neto dobit u prošloj godini poskočila 64 posto, na 10,67 milijardi dolara. Prihodi su zahvaljujući višim cijenama nafte i povećanoj proizvodnji poskočili 35 posto na 63,0 milijarde dolara. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju neto dobit ruske kompanije iznosila je 3,06 milijardi dolara i bila je 19 posto viša nego u prethodna tri mjeseca, objavio je Rosneft podatke koji su u visini najoptimističnijih prognoza analitičara. "Postigli smo snažne rezultate u 2010. koji su znatno premašili našu profitabilnost i operativne ciljeve, a također ograničavaju rast cijena", naveo je Rosneftov izvršni direktor Eduard Khudainatov u priopćenju.
LONDON - Cijene sirove nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima budući da ulagači napeto prate razvoj događaja u Egiptu a očekuje se i ključan podatak o američkoj zaposlenosti u siječnju. Na američkom su tržištu cijene tako ostale gotovo nepromijenjene na 90,64 dolara za barel. Na tržištu u Londonu pale su 30 centi i iznosile su 101,46 dolara za barel, nakon što su u četvrtak dotaknule 103,37 dolara, najvišu razinu od 26. rujna 2008. Cijene terminskih ugovora u Londonu porasle su više od sedam dolara od izbijanja nemira u Egiptu prije 10 dana. To 8-postotno povećanje uspoređuje se s prošlogodišnjim povećanjem za 22 posto. "Predsjednik OPEC-a rekao je da cijena nafte iznad 100 dolara nije poželjna, ali da će se cijene vjerojatno zadržati na toj razini sve dok traju nemiri na Bliskom Istoku“, kazao je Christopher Bellew iz tvrtke Bache Commodities. "Najviše se strahuje od mogućnosti da se nemiri prošire na velike zemlje proizvođače nafte, poput Saudijske Arabije". OPEC je u petak objavio na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njegove nafte u četvrtak iznosila 97,71 dolara, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su ojačali budući da je fokus ulagača na najnovije podatke s američkog tržišta rada gurnuo u drugi plan zabrinutosti u vezi nemira u Egiptu. U takvim je okolnostima indeks Londonske burze Ftse ojačao 0,4 posto, na 6.006 bodova, a na sličnom postotnom dobitku bio je i pariški CAC, popevši se na 4.052 boda. U plusu oko 0,3 posto bio je frankfurtski DAX indeks, ojačavši na 7.216 bodova. Najveći dobitnici zabilježeni su u sektoru građevinske industrije budući da su ulagači postali optimističniji glede oporavka svjetskog gospodarstva.
TOKIO - Nikkei indeks Tokijske burze skočio je jutros više od 1 posto, zahvaljujući najavi spajanja dviju japanskih čeličana, dok je tečaj eura zaronio ispod razine od 1,37 dolara jer je splasnula nada ulagača da će u euruzoni uskoro biti povećane kamate. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,1 posto, preskočivši razinu od 10.500 bodova. U Australiji su, pak, cijene dionica porasle 0,9 posto, dok se na ostalim važnijim azijskim burzama zbog blagdana ne radi do idućega tjedna.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak vodeći indeksi porasli, zahvaljujući rastu cijena dionica u trgovačkom sektoru, nakon ohrabrujućih podataka o maloprodaji i jačanju američkog uslužnog sektora. Dow Jones indeks ojačao je 20 bodova, ili 0,17 posto, na 12.062 boda, dok je S&P 500 porastao 0,24 posto, na 1.307 bodova, a Nasdaq indeks 0,16 posto, na 2.753 boda. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje usponu cijena dionica u trgovačkom sektoru, nakon što je objavljeno da je u siječnju prodaja u trgovačkim lancima porasla za neočekivano snažnih 4,8 posto. Zahvaljujući tome, Morgan Stanleyev indeks trgovačkog sektora ojačao je 2,8 posto, pri čemu je dionica Sears Holdingsa poskupila gotovo osam, a Ross Storesa oko šest posto. Na suzdržanost ulagača ukazuje i mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 7,7 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,4 milijarde.