ZAGREB/LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni i EU27 u prosincu 2010. ostala je nepromijenjena u odnosu na mjesec ranije, dok je na godišnjoj razini neznatno porasla, priopćio je u utorak europski statistički ured Eurostat. U prosincu je stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila 10 posto, te 9,6 posto u EU27, nepromijenjeno u odnosu na studeni, priopćio je Eurostat. Ujedno je neznatno porasla u odnosu na posljednji mjesec 2009., kada je iznosila 9,9 posto u eurozoni, te 9,5 posto u EU27. Nezaposlenih je u prosincu u EU27 bilo 23,179 milijuna, od čega 15,775 milijuna u eurozoni, ističe se nadalje u Eurostatovom priopćenju. U usporedbi sa studenim iste godine, broj nezaposlenih osoba umanjen je za 19.000 u EU27, te za 73.000 u eurozoni. Na godišnjoj razini, njihov je broj uvećan za 434.000 u EU27, te za 178.000 u eurozoni. Među zemljama članicama za koje postoje dostupni podaci, najniže su stope nezaposlenosti zabilježile Nizozemska (4,3 posto) i Luksemburg (4,9 posto), a najvišu Španjolska (20,2 posto). Na godišnjoj razini nezaposlenost je pala u osam a porasla u 18 zemalja članica, dok je u Velikoj Britaniji ostala nepromijenjena.
ZAGREB/LONDON - Rubne članice eurozone smanjile su u siječnju zaostatak za vodećim gospodarstvima u regiji zahvaljujući ubrzanom rastu industrijskog sektora, izvijestio je u utorak institut Markit. Tako je indeks menadžera nabave (PMI) za irski industrijski sektor u siječnju poskočio na najvišu razinu od travnja 2000. Italija je zabilježila najveću vrijednost indeksa od lipnja 2006., a Španjolska drugi najbolji rezultat od kolovoza 2007., pokazuju podaci uglednog instituta za prikupljanje gospodarskih podataka. Konačni indeks menadžera nabave u industrijskom sektoru eurozone zabilježio je u siječnju najvišu vrijednost u devet mjeseci od 57,3 boda, u odnosu na prosinački 57,1 bod. Time je nastavljen trend rasta 16 mjeseci zaredom. Glavni motor rasta ponovno je bila Njemačka, a pridružila joj se i Austrija, te Nizozemska. Francuska je pak zabilježila najveće pogrošanje, uz klizanje indeksa na najnižu razinu u šest mjeseci. "Industrijski sektor ponovno je bio važan pokretač gospodarskog rasta na početku 2011.", zaključio je glavni ekonomist Markita Chris Williams.
BUDIMPEŠTA - Europska komisija zatražila je od mađarske vlade popis planiranih mjera za smanjenje potrošnje, kojim bi se obuzdao proračunski manjak, izvijestili su u utorak mađarski mediji. Povjerenik Europske unije za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn zatražio je od vlade da potvrdi da je spremna provesti u djelo preporuke vijeća europskih ministara financija i gospodarstva (ECOFIN) i da bez odgode objavi konkretne, trajne i specifične mjere kojima će potkrijepiti svoju nakanu. Te su mjere nužne budući da je ECOFIN uočio fiskalne trendove koji možda nisu u skladu s preporukama EU-a, kazao je za budimpeštanski poslovni list Vilaggazdasag Rehnov glasnogovornik Amadeu Altafaj Tardio. Budimpešta je već izvijestila europske ministre da će krajem veljače objaviti paket konsolidacijskih mjera koji će uključiti i nove strukturne i trajne reforme, kazao je Tardio. Očekuje se da će mađarski deficit oštro pasti u 2011., uglavnom zahvaljujući uvođenju "kriznog poreza" na banke i profitabilne poslovne sektore, kao i kontroverznoj reformi kojom je novac privatnih mirovinskih fondova prebačen u državnu blagajnu.
LJUBLJANA - Slovenska središnja banka izrazila je danas zabrinutost porastom cijena početkom ove godine, što bi, kako se upozorava, moglo dovesti do povećane inflacije i smanjivanja konkurentnosti gospodarstva u razmjeni s inozemstvom. U priopćenju za javnost izdanom nakon sastanka Savjeta Banke Slovenije izražava se "zabrinutost zbog povećanih inflacijskih pritisaka u nekim segmentima koji se registriraju u zadnjem razdoblju". Takvi bi trendovi mogli povećati inflaciju u ovoj godini, ugroziti konkurentnost slovenskog gospodarstva na duži rok, te negativno djelovati na gospodarski rast i zaposlenost, upozorila je slovenska središnja banka. U priopćenju upozorava da je od bitne važnosti održati inflaciju u okviru srednjoročnog cilja Europske središnje banke o inflaciji koja ne bi smjera prijeći dva posto. Središnja slovenska monetarna ustanova u priopćenju navodi i kako preliminarni rezultati za 2010. pokazuju da će bankovni sektor kao cjelina poslovati s gubitkom, što je posljedica politike preuzimanja prevelikih rizika u kreditiranju i plasmana iz prošlosti zbog čega banke moraju stvarati rezervacije i otpise potraživanja.
LONDON - Agencija Standard&Poor's potvrdila je u utorak važeći rejting Španjolske 'AA', uvažavajući nastojanja vlade u Madridu da sredi stanje u javnim financijama. U obrazloženju agencija navodi da važeći rejting odražava široku bazu španjolskog gospodarstva, vladinu odlučnost da sredi stanje u javnim financijama i da provede strukturne reforme. Pritom u S&P's-u naglašavaju da će španjolski rejting u idućim mjesecima ostati pod pritiskom s obzirom na visoku razinu zaduženosti privatnog sektora, konkuretnost gospodarstva i strogu radnu regulativu.
ATENA - U grčkoj prijestolnici ni u utorak nisu vozila glavna prijevozna sredstva u gradu, nakon odluke njihovih sindikata da nastave štrajk protiv nacrta zakona o preustroju javnih poduzeća. Štrajkaši optužuju vladu da nije povela računa o njihovim prijedlozima u nacrtu zakona koji je u petak podastrt povjerenstvu parlamenta za gospodarska pitanja. Kako bi izašla na kraj s velikim manjkom u poduzećima za javni prijevoz, vlada je odlučila od 1. veljače povisiti cijenu karata za 20 posto (trenutačno je 1 euro), koja je bila među najnižima u Europi. Prijedlog o preustroju javnog prijevoza u Ateni predviđa ukidanje oko 1.500 radnih mjesta (od ukupno 12.000), s kojih će se radnici prerasporediti na druge poslove u javnom sektoru, i smanjenje plaća, ali se još ne zna u kojem postotku. Mjere su dio strukturnih reforma koje zahtijevaju Europska unija i Međunarodni monetarni fond u zamjenu za kreditni paket vrijedan 110 milijarda eura odobren Grčkoj u svibnju kako ne bi bankrotirala.
LONDON - Euro je u utorak skočio na najvišu dvomjesečnu razinu prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta, na krilima ponovljenih naznaka da će pojačani inflatorni pritisci dovesti do znatno skorijeg podizanja kamatnih stopa u eurozoni nego u SAD-u. U takvim je okolnostima europska jedinstvena valuta prema dolaru skočila na 1,3776 dolara, najvišu razinu od studenoga. Kasnije se povukla na 1,3737 dolara, 0,4 posto u plusu u odnosu na prethodni dan. Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, na najnižu razinu u četiri tjedna, te se njime trgovalo po 81,47 jena. "Vodeće svjetske valute trenutno pretječu dolar. Euro, australski dolar i funta imaju svaki svoje pokretače rasta, redom proizašle iz naznaka snažnijeg gospodarskog rasta", ocjenjuje valutni strateg nabCapitala Gavin Friend. Među ostalim valutama isticao se australski dolar, koji je skočio na najvišu razinu u četiri tjedna prema američkom imenjaku, na krilima optimističnih komentara središnje banke. Tako je australski dolar poskočio prema američkome jedan posto, na 1,0080 američkih dolara. Funta je pak poskočila na najvišu razinu u 2,5 mjeseca prema dolaru, od 1,6143 dolara, zahvaljujući rekordnoj vrijednosti indeksa menadžera nabave (PMI) za britanski proizvodni sektor.