BRUXELLES/STRASBOURG
Mađarski premijer Viktor Orban istaknuo je u srijedu u Strasbourgu da pregovore s Hrvatskom treba završiti što prije, da bi bilo "nepošteno" ne primiti je u Europsku Uniju, a predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je "ambicioznim" cilj mađarskog predsjedništva o završetku pregovora s Hrvatskom u prvoj polovici ove godine. Premijer Orban predstavio je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta prioritete mađarskog predsjedništva, među kojima je i završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom. Orban je izrazio nadu da će EU uspjeti prevladati svoje unutarnje probleme kako bi se uklonile prepreke za proširenje.
ZAGREB
Hrvatska može završiti pristupne pregovore s EU-om do kraja lipnja ove godine, a najveći izazovi za hrvatsku vladu ostaju pregovaračka poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, te Tržišno natjecanje, ocijenili su u srijedu u Zagrebu šef delegacije EU-a u RH Paul Vandoren i mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gabor Ivan. "Među prioritetima mađarskog predsjedništva EU-a je proces proširenja i Mađarska je predana cilju da se hrvatski pristupni pregovori dovrše do kraja lipnja", rekao je veleposlanik Ivan, čija je zemlja 1. siječnja preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a. "Naravno, Hrvatska treba ispuniti sve uvjete, zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i ispuniti sva mjerila", dodao je. Veleposlanik Vandoren je naglasio da se "Hrvatska sigurno kreće u pravom smjeru".
ZAGREB
Nakon gotovo pet godina, haaško suđenje šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata optuženih za zločine počinjene tijekom rata u BiH ulazi sljedeći mjesec u završnicu, kada će se od 7. veljače iznositi završne riječi tužiteljstva i obrane koji su izveli ukupno oko 400 svjedoka čiji su dokazi pretočeni u 50 tisuća stranica zapisnika. Obrana zapovjednika HVO-a Slobodana Praljka u svojim će završnim riječima tražiti oslobađajuću presudu jer je uvjerena da tužitelji nisu dokazali njegovu krivnju, kaže za Hinu njegov branitelj Božo Kovačić, a prema njegovim riječima isto će učiniti i obrane ostale petorice optuženih bivših čelnika HR Herceg Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brune Stojića, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića, zapovjednika HVO-a generala Milivoja Petkovića te šefa komisije za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića.
Suđenje je počelo 26. travnja 2006. pod optužbom za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Bošnjaka i drugih nehrvata na područjima BiH koje su, kako tvrdi tužiteljstvo, optuženi htjeli pripojiti Hrvatskoj. Sva šestorica optužena su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu protjerivanja muslimansko-bošnjačkog stanovništva iz dijelova BiH na teritoriju samoproglašene Herceg-Bosne s ciljem pripojenja Republici Hrvatskoj. Predmetni tužitelj Kenneth Scott u uvodnoj je riječi optužbe na suđenju glavninu krivnje za zločine počinjene u kampanji etničkog čišćenja Herceg Bosne 1993/94. pripisao Franji Tuđmanu i njegovoj politici podjele BiH i dosezanja granica Banovine Hrvatske iz 1939., tretirajući šestoricu optuženih kao puke izvršitelje politike koju su diktirale vlasti u Zagrebu.
BEOGRAD
U nastavku suđenja četvorici bivših pripadnika srpskih paravojnih postrojba za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Belom Manastiru listopada 1991., ondašnji pripadnici policije te općine Milenko Stojić i Milovan Kojić posvjedočili su u srijedu kako je očevidom utvrđeno da su članovi obitelji Čičak ubijeni iz vatrenog oružja, ali da se nije moglo utvrditi tko je to učinio. U sudskom postupku započetu 1. studenog prvooptuženi Vukšić izjavio je da se ne osjeća krivim. Drugooptuženi Slobodan Strigić također je odbacio krivnju, ustvrdivši kako nije sudjelovao u ubojstvima. Trećeoptuženi Branko Hrnjak priznao je krivnju, a četvrti optuženik Velimir Bertić ustvrdio je da nije kriv. Oni su optuženi za ubojstvo najmanje šest civila nesrba. Terete se i za protuzakonita zatvaranja, povredu tjelesnog integriteta, zastrašivanje, teror, mučenja i nečovječna postupanja.
JERUZALEM
Aleksandar Cvetković, bosanski Srbin koji se doselio u Izrael 2006. godine a kojega Bosna i Hercegovina sumnjiči da je sudjelovao u genocidu počinjenom nad srebreničkim Bošnjacima u srpnju 1995. godine, odbacio je u srijedu optužbe o sudjelovanju u pokolju i tako dao naznake da će se protiviti izručenju BiH. Cvetković, ratni pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), uhićen je u utorak u Izraelu na zahtjev bosanskohercegovačkih vlasti, a tužiteljstvo BiH već je proslijedilo Tel Avivu i zahtjev za izručenje uz popratnu dokumentaciju.
TUNIS
Više tisuća Tunišana prosvjedovalo je u srijedu u središtu Tunisa protiv nove prijelazne vlade koja će prvu sjednicu održati u četvrtak i na njoj pripremiti zakon o općem oprostu, prenose agencije. Prosvjedi, koji su prije mjesec dana počeli protiv visoke nezaposlenosti, korupcije i represije, a izazvali pad predsjednika Zina El Abidin Ben Alija, nastavljeni su u srijedu jer narod odbacuje bivše ministre u prijelaznoj vladi koja bi u roku od šest mjeseci trebala pripremiti izbore. Nedžib Šebi, ministar zadužen za ruralni razvoj, najavio je da je prva sjednica nove vlade zakazana za četvrtak ujutro i na njoj će glavna tema biti opća amnestija. Druga točka dnevnog reda bit će primjena načela odvajanja države od bivše vladajuće stranke, Demokratskog ustavnog okupljanja (RDC), koju velik dio Tunišana želi izbrisati s političke scene. Odbjegome tuniškom predsjedniku gostoprimstvo je pružila Saudijska Arabija, a njezin je ministar vanjskih poslova Saud Al-Fasal za televiziju u srijedu izjavio da je Ben Aliju "Nije dopuštena nikakva aktivnost protiv Tunisa sa saudijskog teritorija".
ZAGREB
Tunisko pravosuđe počelo je sudsku istragu zbog ilegalnog stjecanja imovine te ilegalnog iznošenja novca iz zemlje protiv svrgnutog predsjednika i njegove obitelji, objavila je službena agencija TAP u srijedu, a švicarska vlada blokirat će sva sredstva koje bi Zin El Abidin Ben Ali mogao imati u toj zemlji. Predsjednica Švicarske Konfederacije Micheline Calmy-Rey, ujedno ministrica vanjskih poslova objavila je na konferenciji za novinare da je "Švicarska odlučila odmah blokirati eventualna sredstva koja bi u Švicarskoj mogao imati bivši predsjednik Ben Ali i njemu bliski ljudi". Francuski mediji prenijeli su u srijedu da su vlasti njihove zemlje presrele opremu za interventnu policiju, među kojom su pošiljke suzavca i neprobojnih prsluka, prenijela je agencija Reuters. Francuska oporba optužila je vladu da je dan prije Ben Alijeva bijega ponudila tuniskim snagama sigurnosti uvježbavanje u okršaju s prosvjednicima.
WASHINGTON
Američka državna tajnica Hillary Clinton u srijedu je izjavila da administracija predsjednika Baracka Obame želi pronaći što je moguće više zajedničkih interesa u suradnji s Kinom, a američko-kineske odnose nazvala je ključem svjetske stabilnosti u 21. stoljeću. Clinton je u razgovoru za NBC, povodom posjeta SAD-u kineskog predsjednika Hua Jintaoa, rekla da SAD "želi istražiti sve mogućnosti suradnje u kojima će obje strane biti pobjednice". "Naš odnos će u velikoj mjeri odrediti mir, stabilnost i blagostanje u svijetu u 21. stoljeću", rekla je Clinton.
KOST
Dvadesetero afganistanskih civila, među kojima trinaestero žena i djece, poginulo je u srijedu u jugoistočnom Afganistanu u eksploziji bombe, postavljene uz cestu, na koju je naletjelo njihovo vozilo. Nasilje u Afganistanu dosegnulo je najvišu razinu otkako je krajem 2001. svrgnut talibanski režim. Posljednjih mjeseci bilo je najviše žrtava na svim stranama, a islamistički pobunjenici ne pokazuju nikakve znakove slabljenja.
JUBA
Velika većina stanovnika južnog Sudana izjasnila se za neovisnost od sjevernog dijela zemlje na referendumu održanom prošlog tjedna, rekli su dužnosnici u sedam od deset država regije za Reuters u srijedu. Preliminarna izvješća potvrđuju očekivanja da će pristaše odcjepljenja južnog dijela Sudana odnijeti uvjerljivu pobjedu. Ovaj referendum je vrhunac mirovnog sporazuma iz 2005. kojim su okončana desetljeća građanskog rata.
NEW YORK
U sukobima u Darfuru tijekom 2010. ubijeno je 2.300 osoba, prema izvješću Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova objavljenom u utorak. Najmanje 2.321 osoba poginula je nasilnom smrću tijekom 2010. u Sudanu. Sukobi u Darfuru nastavljeni su u studenome i u prosincu, osobito tijekom referenduma za neovisnost Južnoga Sudana koji bi trebao izmijeniti zemljopisnu kartu najveće afričke zemlje. S obzirom na sve veći broj napada na plave kacige u zadnjih nekoliko mjeseci, diplomati optužuju sudansku vladu da ima koristi od međunarodne pozornosti koja se posvećuje pitanju Južnoga Sudana te da zbog toga pojačavaju napade u Darfuru.
VATIKAN
Papa Benedikt XVI. izrazio je žaljenje što je jedinstvo kršćana "još daleko", na općoj audijenciji srijedom u Vatikanu, u tjednu molitvene osmine za jedinstvo kršćana koji je počeo 18. siječnja. U prigodi tradicionalne molitvene osmine za jedinstvo kršćana "osobito je živo žaljenje što ne možemo dijeliti istu euharistiju, što je znak da smo još daleko od jedinstva", rekao je Sveti Otac, pred 2.500 vjernika, po podatcima Svete Stolice. Benedikt XVI. je usto pozvao kršćane različitih konfesija da "svjedoče" svoju vjeru kako bi bili "nositelji poruke koja pokazuje i osvjetljuje put današnjem čovjeku koji je često bez orijentira".