VARŠAVA - Hrvatska još puno toga treba naučiti u povlačenju sredstava iz fondova EU-a, a u tome će joj znatno pomoći iskustva Poljske, istaknuli su u petak u Varšavi potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić i poljska ministrica regionalnog razvoja Elzbiet Bienkowska na zajedničkoj konferenciji za novinare. "Hrvatskoj je ostao još kratak put prema Europskoj uniji i Poljska, kao članica Unije koja se smatra državom koja dobro iskorištava EU fondove, odlučila je biti partner Hrvatskoj i prenijeti joj svoja iskustva. Smatramo da su u tome smislu ključni naše prijateljstvo i naši međusobni odnosi", kazala je Bienkowska. Pankretić je najavio da će se suradnja Hrvatske i Poljske na tom području uskoro konkretizirati. "Ovog smo puta s formalnih razgovora prešli na vrlo konkretne stvari te smo se dogovorili da ćemo već početkom iduće godine biti spremni za potpisivanje sporazuma između ministarstava regionalnog razvoja Hrvatske i Poljske", kazao je. Tim će se sporazumom uz ostalo konkretno definirati broj stručnjaka koji će doći iz Poljske u Hrvatsku kako bi pomogli na konkretnim projektima, kao i broj naših stručnjaka koji će doći u Poljsku učiti, objasnio je. Hrvatsko je izaslanstvo tijekom ovog tjedna posjetilo Krakov te obišlo neke projekte financirane iz fondova EU-a, a razgovorima u Varšavi završava višednevni studijski posjet Poljskoj.
FREIBURG - Njemačka i Francuska obećale su u petak da će početi usklađivati svoje poreze za primjer Europi kako izbjeći buduće krize, a odbacili su prijedloge da se izdaju zajedničke obveznice eurozone i poveća sadašnji krizni fond. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nakon kratka sastanka u Freiburgu na njemačkoj granici s Francuskom rekli su da moraju dati primjer zemljama eura čvršćim poreznim usklađivanjem. "Dogovorili smo se o usklađivanju njemačkih i francuskih poreznih politika, a zahvaljujem njemačkoj kancelarki na toj prilici. Jako je važno moći reći našim partnerima: mi smo u eurozoni, moramo se uskladiti kako bismo obranili euro", rekao je Sarkozy na zajedničkoj konferenciji za novinare s Angelom Merkel. "Trebamo dati primjer glede konkurentnosti i koliko daleko možemo ići od same proračunske politike", rekla je Merkel. Oboje čelnika odbacili su prijedlog zajedničkih obveznica eurozone, koje zagovara luksemburški premijer i čelnik skupine zemalja eurozone Jean-Claude Juncker uz talijansku potporu. Merkel i Sarkozy su također odbacili mogućnost povećanja stabilizacijskog fonda eurozone (EFSF), vrijedna 750 milijarda eura.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Manjak u tekućoj bilanci plaćanja 27-člane Europske unije oštro je smanjen u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca i iznosio je 25,5 milijardi eura, odnosno 0,8 posto europskog BDP-a, pokazale su u petak prve procjene europskog statističkog ureda. U drugom tromjesečju 2010. manjak je iznosio 37,1 milijardu eura, ili 1,2 posto europskog BDP-a, dok je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bio u visini 19,3 milijarde eura, objavio je Eurostat.
ATENA - Grčka vlada u petak je počela razmatrati dvije nepopularne reforme što ih od Grčke traži EU i Međunarodni monetarni fond (MMF), počevši s liberalizacijom tržišta rada i smanjenjem plaća u javnim poduzećima. Nakon ministarskog sastanka u četvrtak navečer, plan zakona pod nazivom "Hitne mjere primjene plana oporavka" iznesen je noćas članovima parlamenta kako bi se o njemu moglo glasovati u utorak, izvijestili su vladini izvori. Planom se predviđa smanjenje između 10 i 25 posto na mjesečne plaće u iznosu od 1800 eura u tvrtkama poznatim pod zajedničkim nazivom i kraticom DEKO, među kojima su i najveća tvrtka za opskrbu strujom DEI, potom tvrtke javnoga prijevoza, javna radiotelevizija, pošte i ostala slična poduzeća. DEI, koji u potpunosti nadzire država, strujom opskrbljuje cijelu zemlju. Veliki sindikati u privatnom i javnom sektoru već su pozvali na opći štrajk 15. prosinca, osmi u ovoj godini, protiv navedenih mjera. Provedbu reformi uvjetovali su EU i MMF kako bi se isplatio četvrti dio pozajmice od 15 milijarda eura od ukupno 110 obećanih Grčkoj na tri godine. Cilj je da se izbjegne bankrot te zemlje suočene s više od 300 milijarda eura duga.
RIM - Italija bi trebala smanjiti javni dug i usvojiti strukturne reforme kako bi povećala zaposlenost i rast, kazao je u petak u Rimu europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn. "Italija je suočena s dvostrukim izazovom", koji ponajprije uključuje smanjenje javnog duga na 60 posto BDP-a, radi usklađivanja s propisima Europske unije, te provedbu strukturnih reformi u gospodarstvu, kazao je Rehn zastupnicima u talijanskom parlamentu. Italija spada među zemlje s najvišim razinama javnog duga u svijetu, u visini čak 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Povjerenik EU-a istodobno je pohvalio talijansku štedljivu fiskalnu politiku u razdoblju gospodarske i financijske krize i kazao da Europska komisija prognozira da će se Italija najkasnije 2012. vratiti stopama gospodarskog rasta zabilježenima prije krize. Rehn je održao govor pred talijanskim zakonodavcima, a razgovarat će i s ministrom financija Giuliom Tremontijem, koji je predložio izdavanje zajedničkih obveznica eurozone kao rješenje za trenutnu dužničku krizu u Europi.
BRUXELLES - Europska unija i Indija žele do proljeća iduće godine sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini koji bi povezao oko 1,5 milijarde ljudi, kazali su u petak lideri na summitu u Bruxellesu. Trgovinska razmjena između EU-a i Indije trenutno doseže vrijednost od 70 milijardi eura, a dužnosnici se nadaju da će se ukidanjem 90 posto preostalih carina povećati za barem polovinu te svote. "Drago mi je što smo intenzivirali pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini, kako bismo omogućili njihovo ambiciozno i uravnoteženo zaključenje u proljeće 2011. Bit će to najveći sporazum u povijesti EU-a i jedan od najvećih bilateralnih sporazuma u povijesti općenito", rekao je domaćin summita, predsjednik Vijeća EU-a Herman Van Rompuy. Indijski premijer Manmohan Singh izjavio je da su u posljednjoj fazi složenih pregovora udvostručeni napori kako bi se sporazum postigao u prvoj polovini iduće godine. Sporazum će "donijeti ogromne prednosti objema stranama" i trebao bi sadržavati dovoljna jamstva da indijski mali poljoprivrednici i tvrtke u konačnici ne budu na gubitku, rekao je indijski premijer. Uoči summita izvori iz EU-a kazali su da bi sklapanje sporazuma u ožujku ili travnju bio idealan ishod.
BEČ/ZAGREB - Na plinskoj burzi OMV-ova austrijskog čvorišta CEGH, u petak se službeno počelo trgovati terminskim ugovorima, a u kasnijoj fazi u projekt bi se trebao uključiti i ruski plinski div Gazprom, pišu austrijski mediji. Plinska burza CEGH Gas Exhange zajednički je projekt OMV-ova Srednjoeuropskog plinskog čvorišta (CEGH) i Bečke burze, na kojoj se u proteklih godinu dana trgovalo samo spot ugovorima. Zahvaljujući tom projektu CEGH će postati jedino čvorište u Europi koje će kupcima nuditi izvanburzovne (OTC) i burzovne usluge, navodi se u zajedničkom priopćenju OMV-a, Bečke burze i CEGH-a. U planu je i sudjelovanje najvažnijeg dobavljača plina, ruskog Gazproma, o čemu se mora donijeti politička odluka na razini Europske unije, izvijestila je austrijska agencija APA. U početnoj fazi terminski ugovori sklapat će se s rokom isporuke od jedan, dva i tri mjeseca. "Nema smisla početi sa svim proizvodima odjednom jer želimo koncentrirati likvidnost", kazao je na konferenciji za novinstvo čelnik plinske burze Harald Wuestrich. Očekuje se da će uz više od 110 registriranih sudionika obujam prodaje u ovoj godini premašiti 30 milijardi kubika plina, stoji u priopćenju. Za OMV početak terminske trgovine na plinskoj burzi znači jačanje plinskog logističkog biznisa. Bečka će burza pak s 20 posto sudjelovati u čvorištu CEGH. Trgovina će se obavljati putem njezinog sustava XETRA a kontrolirat će i trgovinu. Brigu o klijentima preuzet će CEGH.
LONDON - Euro je u petak blago ojačao prema dolaru a oslabio prema jenu na međunarodnim tržištima pod pritiskom nepopustljive zabrinutosti u vezi europske dužničke krize. Euro je tako bio u plusu 0,1 posto, ojačavši na 1,3253 dolara. Američka valuta blago je oslabjela i prema japanskoj, oko 0,2 posto, na 83,50 jena. Ozračje prema euru ostalo je kolebljivo nakon što je agencija Moody's u četvrtak objavila da bi mogla sniziti rejtinge nekim portugalskim bankama. Ta se vijest nadovezala na odluku agencije Fitch o snižavanju kreditnog rejtinga Irskoj za tri razine. Na tržištu deviza u središtu pozornosti danas su bile vijesti iz Kine o povećanju stope obvezne rezerve za tamošnje banke za daljnjih pola postotna boda. Najveće promjene pritom je zabilježio australski dolar, inače posebno osjetljiv na zaoštravanje monetarne politike u Kini s obzirom na bliske trgovinske veze dviju zemalja. Nakratko kliznuvši nakon odluke o povećanju stope obvezne rezerve, australski je dolar nadoknadio gubitke prema američkom imenjaku, ojačavši 0,4 posto na 98,83 australska centa za američki dolar. Euro je za sobom naviše povukao i ostale svjetske valute povezane s višim rizikom, temeljem olakšanja nakon što je kineska središnja banka odlučila zadržati postojeće kamatne stope.